1. PRAVO — Pravni okvir u vezi sa korišćenjem, upravljanjem i održavanjem zgrada
Pregled celine
Ova celina pokriva pravna pravila po kojima se zgrade poseduju, kojima se upravlja i koja se održavaju. Na ispitu (Pravilnik, „Sl. glasnik RS" 41/2017) iz ove oblasti dolazi 10 pismenih pitanja i najmanje 2 usmena.
Šta se pita:
- Modul 1 — Delovi zgrade i svojina: vrste zgrada i delova zgrade, svojina, susvojina i zajednička svojina, zemljište i konverzija, prava i obaveze vlasnika, raspolaganje zajedničkim delovima, pravo prečeg prenosa, imovina pravnih lica, katastar nepokretnosti.
- Modul 2 — Upravljanje: stambena zajednica i njeni organi, skupština (kvorum, većine, zapisnik), upravnik, profesionalno upravljanje, licenca i registar, prinudna uprava, inspekcijski nadzor, kaznene odredbe.
- Modul 3 — Pravni aspekt održavanja: obaveza održavanja i ko odgovara, hitne intervencije, program i ugovor o održavanju, troškovi i kako se dele, uloga lokalne samouprave, regres, odgovornost za štetu.
Glavni propisi celine
| Propis | Oznaka u skripti | „Sl. glasnik RS" |
|---|---|---|
| Zakon o stanovanju i održavanju zgrada | ZSOZ | 104/2016 i 9/2020 – dr. zakon |
| Zakon o osnovama svojinskopravnih odnosa | ZOSPO | (savezni zakon iz 1980, sa izmenama) |
| Zakon o planiranju i izgradnji | ZPI | 72/2009 … sa izmenama (poslednje 2023–2026) |
| Zakon o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu | — | 64/2015, 9/2020 |
| Zakon o državnom premeru i katastru | ZDPK | 72/2009 … 92/2023, 91/2025 |
| Zakon o postupku upisa u katastar nepokretnosti i katastar infrastrukture | ZPU | 41/2018, 95/2018, 31/2019, 15/2020, 92/2023 |
| Pravilnik o programu ispita…, licenci i registru profesionalnih upravnika | — | 41/2017 |
| Pravilnik o vrsti, obimu i dinamici aktivnosti tekućeg i investicionog održavanja zgrada i načinu sačinjavanja programa održavanja | — | 54/2017 |
| Pravilnik o kriterijumima za utvrđivanje minimalnog iznosa troškova investicionog održavanja | — | 101/2017 |
| Pravilnik o sadržini registra stambenih zajednica… | — | 49/2017 |
| Odluka PKS o organizovanju ispita, licenci i registru profesionalnih upravnika | — | 64/2017, 46/2018 |
Stanje propisa je provereno u oktobru 2026. ZSOZ od 2020. nije menjan. Nacrt izmena ZSOZ iz septembra 2023. (obavezno osiguranje zgrada sa pet i više stanova, samo organizator kao profesionalni upravnik i dr.) nije usvojen. Za ispit važi tekst 104/2016 i 9/2020. Pred sam ispit još jednom proverite da li je nešto usvojeno.
Uvod: Zakon o stanovanju i održavanju zgrada
Donošenje: ZSOZ je donet 22.12.2016, objavljen u „Sl. glasniku RS" 104/2016 od 23.12.2016, a na snagu je stupio 31.12.2016.
Šta je bilo pre ZSOZ:
- Po Zakonu o stanovanju iz 1992. nosilac stanarskog prava je mogao da otkupi stan u društvenoj ili državnoj svojini. Tako su građani postali vlasnici posebnih delova. To je bila velika privatizacija stambenog fonda.
- Zatečeni problemi:
- loši uslovi stanovanja;
- pad vrednosti stambenog fonda (oronule fasade);
- zgrade troše oko 60% ukupne energije;
- nije bilo jasno ko upravlja, ko održava i ko odgovara za štetu;
- skupštine stanara nisu funkcionisale, a novca za održavanje nije bilo dovoljno.
Šta zakon uređuje:
- delove zgrade i pravo svojine;
- prava i obaveze vlasnika;
- upravljanje i održavanje;
- korišćenje stanova;
- iseljenje i preseljenje;
- stambenu podršku;
- nadzor i prelazne odredbe.
Zakon se ne primenjuje na stanove, garaže i poslovni prostor za potrebe ministarstva odbrane i Vojske Srbije.
Ciljevi zakona:
- bolji standard stanovanja;
- očuvanje vrednosti zgrada;
- jasno odlučivanje vlasnika (neposredno ili preko skupštine stambene zajednice, odnosno udruženja kod poslovnih zgrada);
- efikasno održavanje;
- energetska efikasnost kao javni interes;
- stambena podrška i zaštita od beskućništva.
Održivi razvoj stanovanja je javni interes (čl. 2 ZSOZ). Pod njim se podrazumeva:
- unapređenje uslova stanovanja;
- očuvanje stambenog fonda;
- energetska efikasnost;
- održavanje i upravljanje zgradama radi sprečavanja opasnosti po život, zdravlje, životnu sredinu i imovinu.
Strateški dokumenti:
| Dokument | Ko ga donosi | Period |
|---|---|---|
| Nacionalna stambena strategija | Vlada | najmanje 10 godina |
| Akcioni plan | Vlada | od 3 do 5 godina |
| Izveštaj o sprovođenju Strategije | ministarstvo nadležno za stanovanje | podnosi se Vladi svake 3 godine |
| Lokalna stambena strategija i akcioni plan | jedinica lokalne samouprave (JLS) | — |
Vlada obrazuje Stambeni savet za pripremu i nadzor nad Strategijom.
Najvažnije novine ZSOZ:
- Ranije je postojala „stambena zgrada" sa skupštinom stanara i predsednikom. Sada postoji stambena zajednica (pravno lice), čiji su organi skupština i upravnik.
- Upravnik se bira iz reda vlasnika. Profesionalni upravnik je treće lice sa licencom, zaposleno kod organizatora profesionalnog upravljanja (privredno društvo ili preduzetnik). Stambena zajednica zaključuje ugovor sa organizatorom.
- Javni interes ostvaruje se kroz prinudnu upravu (profesionalni upravnik koga postavlja JLS) i kroz preuzimanje održavanja od strane JLS.
- Registar profesionalnih upravnika vodi PKS. PKS ima i sud časti.
- Plaćanje troškova upravljanja i održavanja je obavezno.
Registar stambenih zajednica vodi jedinica lokalne samouprave, a Registratora određuje opštinska, odnosno gradska uprava (čl. 18 ZSOZ). RGZ vodi Jedinstvenu evidenciju stambenih zajednica, centralnu bazu sa podacima iz svih registara (čl. 21 ZSOZ).
Stambena zajednica je posebno pravno lice po ZSOZ (čl. 16). Nije udruženje i ne osniva se po Zakonu o udruženjima. Udruženje po Zakonu o udruženjima osnivaju samo vlasnici zgrada bez ijednog stana (poslovne zgrade, čl. 15 st. 2 ZSOZ). Kao neprofitno (nedobitno) pravno lice SZ se tretira samo u računovodstvenom i poreskom smislu.
Po zakonu treba razlikovati dve vrste dvotrećinske većine:
- 2/3 ukupnog broja glasova (čl. 44 st. 2 ZSOZ): raspolaganje zajedničkim delovima (tu spada i nadziđivanje), poveravanje upravljanja profesionalnom upravniku i kreditno zaduženje.
- 2/3 ukupnog broja vlasnika (čl. 63 st. 3 ZSOZ): zamena kriterijuma za podelu troškova tekućeg i investicionog održavanja.
Podzakonski akti doneti na osnovu ZSOZ:
- Pravilnik o sadržini registra stambenih zajednica (49/2017);
- Pravilnik o programu ispita i licenci (41/2017);
- Odluka PKS o ispitu, licenci i registru (64/2017, 46/2018);
- Pravilnik o održavanju (54/2017);
- Pravilnik o kriterijumima za minimalni iznos investicionog održavanja (101/2017).
JLS svojim odlukama utvrđuje minimalne iznose za tekuće i investiciono održavanje i naknadu prinudnog upravnika. Primer je odluka Grada Sombora („Sl. list grada Sombora" 1/18).
Modul 1 — Delovi zgrade i svojina
1.1 Vrste zgrada
Zgrada je objekat sa krovom i spoljnim zidovima, izgrađen kao samostalna upotrebna celina. Štiti od vremenskih i spoljnih uticaja i služi za stanovanje, delatnost ili smeštaj životinja, robe, vozila i opreme. Zgradom se smatraju i:
- objekti sa krovom, a bez (svih) zidova, na primer nadstrešnica;
- objekti pretežno ili potpuno ispod zemlje, na primer sklonište ili podzemna garaža (čl. 3 ZSOZ).
| Vrsta | Definicija (čl. 3 ZSOZ) |
|---|---|
| Stambena zgrada | namenjena stanovanju, najmanje 3 stana |
| Porodična kuća | namenjena stanovanju, najviše 2 stana |
| Stambeno-poslovna zgrada | najmanje 1 stan i 1 poslovni prostor |
| Poslovna zgrada | za delatnost, jedan ili više poslovnih prostora (nijedan stan) |
| Zgrada javne namene | za javno korišćenje: u javnoj svojini po posebnim zakonima (državni organi, AP, JLS) ili u bilo kom obliku svojine (bolnice, škole, domovi, sport, kultura, pošte, terminali) |
1.2 Delovi zgrade
Delovi zgrade su posebni, samostalni i zajednički. Sve što nije posebni ili samostalni deo smatra se zajedničkim delom (čl. 4 st. 2 ZSOZ).
A) Posebni deo je posebna funkcionalna celina: stan, poslovni prostor, garaža, garažno mesto ili garažni boks.
| Pojam | Definicija |
|---|---|
| Stan | jedna ili više prostorija za stanovanje, po pravilu ima zaseban ulaz |
| Poslovni prostor | jedna ili više prostorija za delatnost, ima zaseban ulaz |
| Garaža | zatvoren prostor u zgradi ili van nje, sa jednim ili više garažnih mesta ili boksova. Ako ih ima više, sadrži i zajedničke delove za pristup |
| Garažno mesto | deo garaže određen obeleženom površinom |
| Garažni boks | deo garaže koji čini prostorija za parkiranje |
| Parking mesto | obeležena površina izvan zgrade. Nije poseban deo zgrade |
| Pomoćni prostor | izvan stana ili poslovnog prostora, a u njihovoj funkciji (podrum, tavan, šupa, toalet) |
Parking mesto nije poseban deo zgrade. Na njemu se ne može steći pravo svojine kao na posebnom delu, pa ne može biti ni predmet prometa kao nepokretnost. Ugovori o „kupovini parking mesta" su ništavi kao protivni prinudnim propisima. Ovako je javnost upozorio i Pokrajinski zaštitnik građana (21.10.2014). Garažno mesto, za razliku od njega, jeste poseban deo.
B) Samostalni delovi:
- prostorija sa tehničkim uređajima (na primer toplotna podstanica). Ona je zajednički deo, osim ako poseban propis drugačije određuje;
- prostorija transformatorske stanice. Njeno korišćenje uređuju propisi o energetici;
- sklonište (kućno i blokovsko). U miru se može koristiti i za druge potrebe, ali bez adaptacije koja bi ugrozila njegovu ispravnost.
Raniji Zakon o vanrednim situacijama prestao je da važi. Zamenio ga je Zakon o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama („Sl. glasnik RS" 87/2018). ZSOZ (čl. 3 tač. 18) kao samostalne delove navodi skloništa „kućna i blokovska".
C) Zajednički delovi ne predstavljaju poseban ni samostalan deo. Služe korišćenju posebnih ili samostalnih delova, odnosno zgradi kao celini. Postoje tri grupe:
| Grupa | Primeri |
|---|---|
| Zajednički prostori | stepenište, ulaz i vetrobran, hodnik, galerija, tavan, podrum, biciklarnica, sušionica, zajednička terasa |
| Zajednički građevinski elementi | temelji, noseći zidovi i stubovi, međuspratne konstrukcije, zidna ispuna, izolacija i završna obrada spoljnog zida, strehe, fasada, krov, dimnjaci, kanali za provetravanje, svetlarnici, konstrukcija i okno lifta |
| Zajedničke instalacije, oprema i uređaji | unutrašnje električne, vodovodne, kanalizacione, gasne i toplovodne instalacije, lift, gromobran, protivpožarni aparati i javljači, bezbednosna rasveta, telefonske instalacije, komunalni priključci za zajedničku upotrebu. Ne spadaju ovde ako su deo samostalnog ili posebnog dela, ili ako služe isključivo jednom posebnom delu |
Prostori i objekti izvan zgrade (platoi, trotoari, bazeni, igrališta) nalaze se na zemljištu za redovnu upotrebu. Održavaju ih njihovi vlasnici: svi vlasnici kao zajednički deo, ili samo oni vlasnici kojima ti prostori pripadaju.
1.3 Pravo i pravo svojine
Pravo je skup pravnih normi kojima se uređuju društveni odnosi. Pored pravnih postoje i moralne i običajne norme. Na primer, bacanje smeća u hodnik krši i moral i kućni red. Društveni odnos postaje pravni odnos tek kada ga pravo prizna i uredi.
Pravne činjenice dovode do nastanka, promene ili prestanka pravnog odnosa. Mogu biti:
- prirodni događaji: rođenje, smrt, protek vremena;
- ljudske radnje: dopuštene (pravni poslovi) i nedopuštene (delikti, iz kojih nastaje odgovornost za štetu).
Pravo svojine je najšire pravo na stvari, u granicama zakona: držanje, korišćenje i raspolaganje. Važi prema svim trećim licima (erga omnes). To je najviša pravna i faktička vlast na stvari.
Kada stvar ima više vlasnika:
| Susvojina | Zajednička svojina | |
|---|---|---|
| Udeli | određeni idealno, na primer 1/2 ili 1/3 | nisu određeni ni idealno ni realno |
| Raspolaganje udelom | suvlasnik raspolaže svojim udelom | zajedničari upravljaju i raspolažu zajednički |
| Primer | dva brata kupe stan pola-pola | imovina stečena u braku; nasledstvo do deobe |
Pavle i Marija u braku od zajedničkih prihoda kupe stan i automobil. Ne zna se koliki je čiji deo, pa je to zajednička imovina. Ako se razvedu, udeli se moraju odrediti sporazumom ili pred sudom. Zajednička svojina u braku je deljiva. Zajednička svojina na zajedničkim delovima zgrade je nedeljiva.
1.4 Svojina nad delovima zgrade
Posebni deo (čl. 5 ZSOZ) može biti u isključivoj svojini jednog lica, u susvojini ili u zajedničkoj svojini.
Kupovinom (sticanjem) posebnog dela automatski se stiču i:
- pravo svojine nad zajedničkim delovima zgrade;
- pravo učešća u upravljanju stambenom zajednicom;
- pravo susvojine na zemljištu na kome je zgrada izgrađena, odnosno na zemljištu za redovnu upotrebu zgrade (čl. 5 st. 2 ZSOZ).
Zajednički delovi (čl. 8 ZSOZ):
- smatraju se jednom stvari;
- vlasnici posebnih delova na njima imaju zajedničku nedeljivu svojinu.
To je isto pravilo kao u čl. 19 ZOSPO: svojina na posebnom delu može postojati na stanu, poslovnoj prostoriji, garaži ili garažnom mestu, a na zajedničkim delovima i uređajima vlasnici imaju zajedničku nedeljivu svojinu.
Pravo na zajedničkim delovima je akcesorno. Ne može se preneti samostalno, već samo zajedno sa posebnim delom.
Sudska praksa (podrum). Dva vlasnika u kući sa više stanova ugovorom „razmene" podele podrum i tavan kao isključivu svojinu. Sud je utvrdio da je takav ugovor ništav (čl. 103 ZOO), jer su podrum, stepenište i tavan zajednički delovi u zajedničkoj nedeljivoj svojini (čl. 19 ZOSPO) i ne mogu biti u prometu (čl. 1 st. 2 Zakona o prometu nepokretnosti). Vlasnik stana ne može tražiti da bude isključivi vlasnik „svog" podruma. Može tražiti da se utvrdi njegovo pravo zajedničke nedeljive svojine. Ako se ne zna koji podrum pripada kom stanu, način korišćenja se uređuje u vanparničnom postupku (čl. 141–143 Zakona o vanparničnom postupku). Izvori: Apelacioni sud u Kragujevcu, Gž. 2341/10 od 27.04.2010; Vrhovni kasacioni sud, Gzz1 474/10.
Od 11.05.2023. Vrhovni kasacioni sud radi pod nazivom Vrhovni sud (Zakon o uređenju sudova, „Sl. glasnik RS" 10/2023). Odluka iz 2010. i dalje se navodi pod starim nazivom.
Zabrana prometa zajedničkih delova iz Zakona o prometu nepokretnosti znači da ih pojedinačni vlasnik ne može prodati ili zameniti. Zajedničkim delovima raspolaže samo stambena zajednica, i to odlukom 2/3 ukupnog broja glasova i ugovorom po čl. 9 ZSOZ (videti 1.8).
Delovi koji su istovremeno posebni i zajednički (čl. 10 ZSOZ). To su, na primer, noseći zid koji je ujedno zid stana, stub koji prolazi kroz stan, krov iznad stana ili fasada. Za njih važi:
- smatraju se zajedničkim delom;
- vlasnik posebnog dela sme da ih koristi, ali ne sme da im menja fizička svojstva (oblik, strukturu, boju);
- izuzeci: unutrašnje površine njegovog posebnog dela i radovi na unapređenju svojstava, pod uslovom da se ne ugrožava funkcija zajedničkog dela;
- deo koji je sastavni deo dva ili više posebnih delova, a ne služi zgradi kao celini, je u susvojini tih vlasnika. Udeli su jednaki, srazmerno broju posebnih delova.
Samostalni deo i mreže (čl. 11 ZSOZ):
- Samostalni deo je u zajedničkoj nedeljivoj svojini vlasnika posebnih delova ili u svojini vlasnika trafostanice, odnosno instalacija.
- Mreže su do merila u svojini onoga ko pruža uslugu, a od merila su deo posebnog, zajedničkog ili samostalnog dela.
- Elektromreža do merila, uključujući merilo i merno-razvodni orman, pripada operatoru distributivnog sistema.
- Ako merila nema, granica je mesto priključenja. Ako se ni ono ne može odrediti, deo mreže ugrađen u posebni deo pripada tom posebnom delu, a deo koji služi zajedničkim delovima smatra se zajedničkim.
- Vlasnici moraju omogućiti pristup samostalnom delu licima koja održavaju i kontrolišu mrežu, trafostanicu ili sklonište (čl. 11 st. 5). Kazna za kršenje je 5.000 din fiksno.
Zaključak: delovi zgrade su posebni, samostalni i zajednički. Na njima može postojati svojina, susvojina i zajednička nedeljiva svojina.
1.5 Svojina na zemljištu i konverzija
Pravo korišćenja gradskog građevinskog zemljišta je ostatak socijalističkog sistema. Po njemu je zemljište bilo u državnoj svojini, a vlasnik objekta je imao samo pravo korišćenja. To pravo je kočilo tržište jer nije moglo da služi kao obezbeđenje za kredit. Raniju naknadu za korišćenje građevinskog zemljišta zamenio je porez na imovinu (prihod JLS).
Konverzija bez naknade (čl. 102 ZPI):
- Pravo korišćenja na građevinskom zemljištu pretvara se u pravo svojine bez naknade. Svojina se stiče po samom zakonu (ex lege), a upis vrši katastar po službenoj dužnosti.
- Odnosi se, između ostalih, na upisane nosioce prava korišćenja na izgrađenom zemljištu i na vlasnike posebnih delova u višestambenim, poslovnim i stambeno-poslovnim zgradama.
- Ovo pravo deluje erga omnes, osim za lica koja konverziju ostvaruju uz naknadu.
Konverzija uz naknadu uređena je posebnim zakonom iz 2015. (Zakon o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu, 64/2015, 9/2020). Odnosi se na:
- privredna društva i druga pravna lica na koja su primenjeni propisi o privatizaciji, stečaju i izvršnom postupku, kao i njihove pravne sledbenike;
- nosioce prava korišćenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu stečenom radi izgradnje (po propisima do 13.05.2003. ili po odluci organa);
- korisnike zemljišta u sportu, udruženja i društvena preduzeća. Oni ostaju korisnici do završetka privatizacije, a posle se izjednačavaju sa prvom grupom.
Naknada se plaća jer vrednost zemljišta nije bila obuhvaćena kada je pravo korišćenja stečeno. O zahtevu odlučuje opštinski ili gradski organ za imovinsko-pravne poslove.
1.6 Pravni osnov korišćenja posebnih delova
Stan se koristi po osnovu prava svojine i prava zakupa (čl. 70 st. 1 ZSOZ).
Sticanje svojine na posebnom delu:
- jednostranim pravnim poslom, kada je jedini tvorac prethodni vlasnik: testament ili javno obećanje nagrade;
- dvostranim pravnim poslom: ugovor o kupoprodaji, razmeni ili poklonu;
- istorijski, otkupom po Zakonu o stanovanju iz 1992.
Zakup:
- Zakupodavac predaje poseban deo na korišćenje, a zakupac plaća zakupninu (po Zakonu o obligacionim odnosima).
- Ugovor o zakupu stana je u pisanoj formi.
- Otkazni rok ne može biti kraći od 90 dana.
- Zakupodavac dostavlja primerak ugovora lokalnoj poreskoj administraciji u roku od 30 dana (čl. 70 ZSOZ).
Veza sa upravljanjem: ako je vlasnik ugovorio da zakupac plaća troškove održavanja i upravljanja, mora o tome obavestiti upravnika u roku od 30 dana od izdavanja u zakup (čl. 41 st. 4 ZSOZ). Kazna za propust je od 5.000 do 150.000 din.
1.7 Prava i obaveze vlasnika posebnih i samostalnih delova
Prava vlasnika posebnog dela (čl. 12 ZSOZ). Pored prava koja ima po zakonu o svojini, vlasnik ima pravo da:
- isključivo vrši svojinska ovlašćenja na svom posebnom delu, osim kada zakon drugačije predviđa;
- sam izvrši popravku zajedničkog dela kada je to neophodno da bi se otklonila opasnost od štete na njegovom delu, ako obavezno lice to nije blagovremeno učinilo;
- menja i adaptira svoj deo u skladu sa zakonom, bez zadiranja u tuđe posebne, zajedničke i samostalne delove (osim po dobijenom ovlašćenju);
- koristi zajedničke delove prema njihovoj nameni, u meri potreba svog domaćinstva, odnosno delatnosti;
- pokrene postupak pred osnovnim sudom za utvrđivanje ništavosti odluke skupštine donete suprotno zakonu i podzakonskim aktima.
Tužba za ništavost odluke skupštine: podnosi se u roku od 45 dana od saznanja za odluku, a najkasnije 6 meseci od donošenja odluke. Nadležan je osnovni sud, a postupak se vodi po pravilima parničnog postupka (čl. 12 ZSOZ). Ista prava ima i vlasnik samostalnog dela, ako taj deo nije u zajedničkoj nedeljivoj svojini.
Obaveze vlasnika posebnog i samostalnog dela (čl. 14 ZSOZ):
- da korišćenjem svog dela ne ometa korišćenje drugih delova;
- da svoj deo održava tako da ne otežava, ne onemogućava i ne remeti upotrebu ostalih delova;
- da održava zajednički deo koji je sastavni deo njegovog dela, u granicama svog prava upotrebe;
- da učestvuje u troškovima održavanja i upotrebe zajedničkih delova i katastarske parcele;
- da trpi upotrebu zajedničkih delova od strane vlasnika samostalnih delova i njihovih izvođača, kao i prolaz trećih lica do određenog dela;
- da dozvoli prolaz kroz svoj deo ili njegovu upotrebu na drugi primeren način, kada je to nužno za popravku ili održavanje drugog dela ili za ispunjenje druge zakonske obaveze.
Ispunjenje obaveza može zahtevati svaki vlasnik posebnog dela, vlasnik samostalnog dela i stambena zajednica. Vlasnik koji je dozvolio prolaz ima pravo da mu se deo vrati u pređašnje stanje ili na naknadu štete.
Poštovanje obaveza iz čl. 14 kontroliše komunalni inspektor. Ko ih se ne pridržava ni posle rešenja inspektora, kažnjava se: fizičko lice od 5.000 do 150.000 din, a pravno lice od 50.000 do 2.000.000 din (čl. 132 ZSOZ).
1.8 Pretvaranje, promena namene i raspolaganje zajedničkim delovima
Radovi i pojmovi (čl. 3 ZSOZ):
| Pojam | Šta je | Menja gabarit/volumen? |
|---|---|---|
| Pripajanje | adaptacijom se deo zajedničkih delova dodaje posebnom delu, pa se menja površina zajedničkih i posebnih delova | ne |
| Pretvaranje | rekonstrukcijom se deo zajedničkih delova pretvara u poseban ili samostalan deo | ne |
| Sanacija | popravka postojećih elemenata bez promene spoljnog izgleda i bez uticaja na bezbednost suseda, saobraćaja, životne sredine i kulturnog dobra | ne |
| Energetska sanacija | radovi i zamena opreme istog ili manjeg kapaciteta radi uštede energije. Spoljni izgled se sme menjati uz saglasnosti | ne |
| Dogradnja | novi prostor ispod, iznad ili uz zgradu, koji sa njom čini celinu | da |
| Nadziđivanje | vrsta dogradnje: spratnost se povećava za najmanje jednu etažu (računajući potkrovlje), povećava se površina posebnih delova i/ili nastaju novi posebni i zajednički delovi | da |
Tekuće i investiciono održavanje, pripajanje, pretvaranje, sanacija, adaptacija i rekonstrukcija ne menjaju gabarit i volumen zgrade. Menjaju ih dogradnja i nadziđivanje.
Pretvaranje posebnog dela u zajednički (čl. 6 ZSOZ):
- vrši se ugovorom između vlasnika posebnog dela i stambene zajednice, u skladu sa propisima o planiranju i izgradnji;
- potpisi se overavaju.
Promena namene posebnog dela (čl. 7 ZSOZ): odlučuje se na zahtev vlasnika, po ZSOZ i propisima o planiranju i izgradnji.
Raspolaganje zajedničkim delovima (čl. 9 ZSOZ) je prenos prava svojine nad zajedničkim delovima radi dogradnje, nadziđivanja, pripajanja ili pretvaranja. Pravila:
- Odluka: donosi je skupština SZ većinom od 2/3 ukupnog broja glasova (čl. 42 tač. 12 i čl. 44 st. 2).
- Ugovor: zaključuju stambena zajednica (zastupa je upravnik) i lice koje stiče pravo.
- Overa: potpisi ugovornih strana overavaju se po zakonu o overi potpisa. Overava javni beležnik, a u JLS bez javnog beležnika opštinska uprava. To je prosta overa potpisa: beležnik ne ulazi u sadržinu ugovora, ali proverava ovlašćenje za potpis.
- Šta ugovor obavezno određuje:
- rok za završetak svih radova na formiranju posebnog ili samostalnog dela, najviše 5 godina od zaključenja ugovora;
- međusobna prava i obaveze dok traje formiranje;
- sticanje svojine nad posebnim delom posle završetka radova.
- Produženje roka: moguće je aneksom uz saglasnost obe strane.
- Ako se aneks ne potpiše u roku od 30 dana od isteka roka, ugovor se smatra raskinutim.
- Sticalac tada mora da vrati prostor u pređašnje stanje u roku od 6 meseci od raskida, ako ugovorom nije drugačije određeno.
- Hipoteka: na zajedničkim delovima se ne može zasnovati hipoteka niti drugi stvarnopravni teret, osim ako se teret zasniva na zgradi kao celini.
Šta upravnik nosi kod javnog beležnika za overu ugovora o raspolaganju:
- dokaz o registraciji SZ i izvod iz Registra;
- odluku skupštine o raspolaganju (2/3 ukupnog broja glasova);
- pečat SZ, ako postoji;
- ličnu kartu.
Nadziđivanje (čl. 44 st. 7–8 i čl. 16 ZSOZ):
- Saglasnost SZ koju traže propisi o izgradnji jeste odluka skupštine donesena većinom od 2/3 ukupnog broja glasova.
- Na osnovu te saglasnosti upravnik zaključuje ugovor sa investitorom. Ugovor uređuje prava i obaveze, rokove, obavezu investitora da obaveštava vlasnike o početku i završetku radova, poštovanje kućnog reda i drugo.
- Ako je zgrada podeljena na stambene zajednice ulaza, za nadziđivanje zgrade kao celine (i za odluke o zemljištu za redovnu upotrebu) potrebna je saglasnost većine od ukupnog broja SZ ulaza. Saglasnost potpisuje upravnik SZ ulaza, a ugovor sa investitorom potpisuje lice koje ovlaste upravnici SZ ulaza koje su dale saglasnost.
Saglasnost za nadziđivanje donosi se većinom iz čl. 44 st. 2, tj. 2/3 ukupnog broja glasova (čl. 44 st. 7 ZSOZ), jer je nadziđivanje oblik raspolaganja zajedničkim delovima.
Raniji Zakon o održavanju stambenih zgrada prestao je da važi, a „savet stambene zgrade" više ne postoji. Odluku o raspolaganju (pripajanje, pretvaranje, dogradnja, nadziđivanje) donosi skupština stambene zajednice većinom od 2/3 ukupnog broja glasova (čl. 42 tač. 12 i čl. 44 st. 2 i 7 ZSOZ). Prenos se vrši ugovorom SZ i sticaoca sa overenim potpisima (čl. 9). Pre toga se zajednički deo mora ponuditi vlasnicima posebnih delova (pravo prečeg prenosa, čl. 13). Za same radove potrebni su i akti po ZPI.
1.9 Pravo prečeg prenosa
Vlasnik posebnog dela ima pravo da mu se prvom ponudi prenos svojine nad zajedničkim delom radi pripajanja, pretvaranja, dogradnje ili nadziđivanja (čl. 13 ZSOZ).
Postupak:
- SZ šalje ponudu istovremeno svim imaocima prava, preporučenim pismom. Ponuda sadrži podatke o zajedničkom delu, cenu (ako se prenos naplaćuje) i ostale uslove.
- Vlasnik koristi pravo tako što u roku od 15 dana od prijema ponude pisano, preporučenim pismom, obavesti skupštinu SZ da prihvata ponudu.
- Ako se niko ne izjasni u roku, SZ može preneti deo drugom licu, ali ne pod povoljnijim uslovima od onih iz ponude.
Ako ponudu prihvati više vlasnika, prednost se daje ovim redom:
- vlasnik čiji je deo susedni zajedničkom delu;
- među susednim, onaj ko će prostor koristiti za stanovanje porodice;
- među njima, onaj sa više članova domaćinstva.
Ako nijedan od zainteresovanih nije susedni, SZ odlučuje vodeći računa o porodičnim stambenim prilikama.
Zaštita prava: ako SZ prenese deo bez ponude ili pod povoljnijim uslovima, imalac prava može tužbom tražiti da se ugovor oglasi bez dejstva prema njemu i da se deo njemu ustupi pod istim uslovima.
Zakonski naziv je „pravo prečeg prenosa". Na ispitu koristite zakonski izraz.
1.10 Imovina pravnih lica
- Subjekt prava je nosilac prava i obaveza. To može biti fizičko lice ili pravno lice, tj. zajednica ljudi i imovine kojoj pravo priznaje subjektivitet (pravna fikcija).
- Imovina je skup imovinskih prava i obaveza jednog subjekta: svojina i druga stvarna prava, potraživanja i dugovi. Imovinska masa je skup stvari i činidbi koje pripadaju jednom subjektu.
- Stambena zajednica stiče status pravnog lica onog trenutka kada najmanje dva lica postanu vlasnici dva posebna dela (čl. 16 ZSOZ). Ona je neprofitno pravno lice. Pravna sposobnost joj je uža od sposobnosti profitnih pravnih lica, jer je određena ciljem: upravljanje i održavanje zgrade. Ugovor koji SZ zaključi van svoje pravne sposobnosti nema pravno dejstvo, a savesna strana može tražiti naknadu štete.
- Imovinu SZ čine sredstva na tekućem računu, uključujući rezervni fond, kao i potraživanja od vlasnika. SZ ta potraživanja može i da založi radi kredita (čl. 66 ZSOZ).
- Zajednički delovi su u zajedničkoj nedeljivoj svojini vlasnika posebnih delova, a ne SZ kao pravnog lica. SZ njima upravlja i raspolaže po zakonu.
1.11 Katastar nepokretnosti
Raniji postupak upisa po Zakonu o državnom premeru i katastru („uredan zahtev", „trenutak provođenja promene", „katastar vodova") zamenjen je novim pravilima. Stanje 2026:
- Postupak upisa uređuje Zakon o postupku upisa u katastar nepokretnosti i katastar infrastrukture (ZPU; „Sl. glasnik RS" 41/2018, 95/2018, 31/2019, 15/2020, 92/2023). Osnovna pravila o katastru i dalje su u ZDPK („Sl. glasnik RS" 72/2009 … 92/2023, 91/2025).
- „Katastar vodova" je preimenovan u „katastar infrastrukture" (izmene iz 2023).
- Isprave za upis (ugovore, presude, rešenja) po službenoj dužnosti, elektronski preko e-šaltera dostavljaju obveznici: javni beležnici (u roku od 24 časa), sudovi i organi (čl. 22–23 ZPU). Stranka može i sama podneti zahtev (čl. 25 ZPU).
- Služba donosi rešenje u roku od 5 radnih dana, a u određenim slučajevima u roku od 15 dana (čl. 36 ZPU).
- Žalba se izjavljuje Zavodu u roku od 8 dana od dostavljanja rešenja (čl. 42 ZPU).
- Upis se sprovodi kada rešenje postane konačno (čl. 41 ZPU). Ranije se upis sprovodio danom donošenja prvostepenog rešenja.
Osnovni pojmovi (parcela, objekat, posebni deo, list nepokretnosti, predbeležba, zabeležba) ostali su suštinski isti, a za postupak važe pravila iz ovog bloka.
Republički geodetski zavod (RGZ) je posebna organizacija koja vrši stručne poslove i poslove državne uprave:
- državni premer i osnovni geodetski radovi;
- katastar nepokretnosti i katastar infrastrukture (ranije vodova);
- adresni registar;
- topografsko-kartografska delatnost;
- procena vrednosti nepokretnosti;
- geodetsko-katastarski informacioni sistem i Nacionalna infrastruktura geoprostornih podataka;
- inženjerska geodezija.
Na terenu RGZ radi preko službi za katastar nepokretnosti. Po ZSOZ, RGZ vodi i Jedinstvenu evidenciju stambenih zajednica.
Geodetska organizacija je privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik registrovan i licenciran za geodetske radove. RGZ vodi javni registar geodetskih licenci i licenci za rad geodetskih organizacija. Kada je za promenu potreban rad na terenu, radove izvodi geodetska organizacija i izrađuje elaborat geodetskih radova.
Osnovni pojmovi:
- Katastar nepokretnosti je osnovni i javni registar o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima. Zasniva se na podacima državnog premera.
- Šta se upisuje:
- zemljište (katastarske parcele);
- objekti: zgrade svih vrsta, privredni objekti, objekti kulture, sporta i rekreacije, skloništa i drugi;
- posebni delovi objekata (stan, poslovni prostor, garaža, garažno mesto i drugi).
- Baza podataka katastra sadrži podatke o parcelama, objektima, posebnim delovima i imaocima prava. U njoj se vode i adresni registar i registar prostornih jedinica. Za imaoca prava se vode ime, ime roditelja i prezime (za pravno lice naziv), prebivalište ili sedište i adresa, JMBG ili matični broj.
- Imalac prava je lice koje ima svojinu ili drugo stvarno ili obligaciono pravo na parceli, objektu ili posebnom delu.
- Etaža je prostor između dve uzastopne podne površine, ili između poda i krova.
- Pravni status objekta je činjenica o zakonitosti izgradnje. Faktičko stanje je postojeće stanje na terenu.
Definicije garaže, garažnog mesta i stana u katastarskim propisima formulisane su malo drugačije nego u ZSOZ. Na primer, u katastru je garažno mesto „predviđeno tehničkom dokumentacijom kao poseban deo". Za pitanja upravljanja (glasanje, troškovi) koriste se definicije iz ZSOZ.
Teritorijalne jedinice i numeracija:
- Katastarska opština je teritorijalna jedinica, po pravilu područje jednog naseljenog mesta. To je osnovna jedinica za koju se vrši premer i vodi katastar.
- Katastarska parcela je osnovna katastarska teritorijalna jedinica: deo zemljišta u KO određen granicom (međom) i označen jedinstvenim brojem. Granica se određuje graničnim tačkama sa koordinatama i obeležava međnim belegama.
- Imalac prava mora da dozvoli pristup geodetima i postavljanje geodetskih belega. Belege se ne smeju uništavati, oštećivati ni pomerati.
- Numeracija:
- parcele: od 1 do n u okviru KO. Ulica ima jedan parcelni broj celom dužinom;
- delovi parcele, ovim redom: zemljište pod objektom, zemljište uz objekat, kulture po klasama, ostalo;
- broj objekta = broj dela parcele na kome se nalazi (za podzemni objekat to je deo parcele sa ulazom);
- posebni delovi se numerišu po načinu korišćenja od 1 do n, od najniže etaže, s leva na desno u odnosu na ulaz. Ova numeracija je privremena dok se ne preuzme broj iz upotrebne dozvole, uverenja ili nalaza veštaka.
- Katastarski plan je dvodimenzionalni prikaz parcela i objekata u ravni državne projekcije. Izdaje se u digitalnom ili analognom obliku, kao kopija plana.
Upis posebnog dela objekta. Podaci se upisuju na osnovu:
- upotrebne dozvole iz objedinjene procedure i elaborata geodetskih radova;
- upotrebne dozvole, ako sadrži podatke o posebnom delu;
- uverenja nadležnog organa ili nalaza stalnog sudskog veštaka građevinske struke (ako dozvola nema podatke ili je objekat izgrađen pre propisa o izgradnji);
- elaborata geodetskih radova (za objekat bez dozvole koji nije izgrađen pre propisa o izgradnji).
Dodatna pravila:
- Ako posebni deo prelazi na drugi objekat, upisuje se na objekat na kome je većim delom, uz zabeležbu.
- Za novoizgrađeni objekat kao imalac prava upisuje se graditelj. Ako dozvola nije izdata ili je od nje odstupljeno, upisuje se odgovarajuća zabeležba.
- Naknadni upis podataka o posebnom delu vrši se kada su podaci preuzeti iz zemljišne knjige, knjige tapija, knjige prodatih društvenih stanova ili iz ugovora o otkupu, a nisu potpuni. Dopunjuju se na osnovu dozvola i tehničke dokumentacije, uverenja ili nalaza veštaka.
List nepokretnosti je osnovni dokument o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima. Izdaje se za određenu nepokretnost ili za imaoca prava (tada obuhvata sve njegove nepokretnosti). Delovi lista:
| List | Sadržaj |
|---|---|
| A | podaci o zemljištu (parcele, način korišćenja, površina) |
| B | imaoci prava na zemljištu |
| V – 1. deo | objekti i imaoci prava na njima |
| V – 2. deo | posebni delovi objekata i imaoci prava na njima |
| G | tereti i ograničenja (hipoteke, službenosti, zabeležbe) |
List sadrži: zaglavlje RGZ, opštinu i KO, vrstu prava, oblik svojine i udeo, lične podatke imalaca, druga stvarna i obligaciona prava (ili napomenu da ih nema), zabeležbe (ili napomenu da ih nema), kao i datum i vreme izdavanja sa potpisom ili elektronskim potpisom.
Adresni registar je osnovni i javni registar o kućnim brojevima i nazivima ulica i trgova. Vodi ga Služba (RGZ):
- kućne brojeve zgradama i građevinskim parcelama utvrđuje Služba, rešenjem o kućnom broju;
- nazive naselja, ulica i trgova određuje jedinica lokalne samouprave.
Izdaje se uverenje o nazivu ulice i kućnom broju. Kod promene naziva ulice i prenumeracije menja se adresa. Kod registracije SZ adresa se proverava u Adresnom registru, a SZ za više ulaza navodi sve kućne brojeve.
Upis prava (ZPU):
- Konstitutivnost upisa (načelo upisa): svojina i druga stvarna prava na nepokretnostima stiču se, prenose i ograničavaju upisom u katastar, a prestaju brisanjem upisa.
- Načela (čl. 3 ZPU): upisa, oficijelnosti, javnosti, pouzdanja, prvenstva, zakonitosti, određenosti.
- Vrste upisa: upis nepokretnosti, upis prava, predbeležba i zabeležba.
- Oblici svojine u upisu:
- svojina: celo pravo jednog imaoca;
- susvojina: po udelima;
- zajednička svojina: na ime svih, bez određenih udela.
- U katastar se upisuju i pravo korišćenja, zakup, službenost, hipoteka i druga stvarna prava.
- Predbeležba je uslovni upis. Vrši se na osnovu isprave koja ne ispunjava uslove za konačan upis. Upisuje se novi imalac bez brisanja prethodnog, uz rok za opravdanje. Ako rok nije određen, iznosi 3 meseca (ZPU). Briše se ako se ne opravda.
- Zabeležba upisuje činjenice od značaja:
- lična stanja: maloletstvo, starateljstvo, lišenje poslovne sposobnosti, produženo roditeljsko pravo, stečaj;
- prvenstveni red, spor, izvršenje, zabrana otuđenja i opterećenja, hipotekarna prodaja, ugovor o doživotnom izdržavanju, nekonačnost odluke i dr.
- Upis svojine na novom objektu: posle pravosnažne upotrebne dozvole nadležni organ po službenoj dužnosti dostavlja katastru dozvolu i elaborat. Katastar donosi rešenje o kućnom broju i upisuje svojinu na objektu i posebnim delovima.
- Ispravka grešaka, nedostataka i propusta (u granicama, površinama ili upisanim pravima) vrši se po zahtevu stranke ili po službenoj dužnosti. Kad se briše ili menja upisano pravo, održava se usmena rasprava. Ako je imalac umro ili prestao da postoji, raspravi prisustvuju naslednici, odnosno pravni sledbenici.
Obaveza prijave promene: imalac prava na nepokretnosti dužan je da u roku od 30 dana od nastanka promene podnese zahtev za provođenje promene (čl. 117 ZDPK). Zahtev mogu podneti imalac prava, držalac ili lice sa pravnim interesom, lično ili preko punomoćnika. Punomoćje advokata se ne overava.
Vrste promena. Važeći čl. 114 ZDPK grupiše promene u 11 grupa:
- deoba, spajanje i promena granica parcela, odnosno parcelacija;
- izgradnja, rekonstrukcija i uklanjanje objekta i formiranje posebnih delova;
- rekonstrukcija, deoba i spajanje posebnih delova;
- promena načina korišćenja objekta ili posebnog dela;
- promena načina korišćenja zemljišta;
- promena kućnog broja i naziva ulice ili trga;
- promene granica, naziva i identifikacionih brojeva prostornih jedinica;
- promene katastarskog prihoda;
- promene vrednosti nepokretnosti;
- sticanje, prenos, ograničenje i prestanak stvarnih prava;
- promene ličnih i statusnih podataka imaoca prava.
Katastar infrastrukture (ranije katastar vodova) je osnovni registar o vodovima, odnosno infrastrukturnim i podzemnim objektima, i stvarnim pravima na njima:
- Delovi: elaborat premera, zbirka isprava i baza podataka.
- Izdaje se: katastarski plan vodova i list vodova sa vrstom voda, dužinom i imaocem prava. Na primer, TT mreža je u svojini telekom operatera.
- Tematske celine: vodovodna, kanalizaciona, toplovodna, elektroenergetska, telekomunikaciona, naftovodna i gasovodna mreža, kao i zajednički objekti vodova.
Korak po korak do upisa (praksa):
- Utvrdite nadležnu službu.
- Proverite pravni status nepokretnosti (list nepokretnosti, eKatastar).
- Pripremite isprave.
- Platite takse.
- Podnesite zahtev ili proverite da li je javni beležnik ispravu već dostavio po službenoj dužnosti.
- Pratite status predmeta preko eKatastra.
Zapamti — Modul 1
- Stambena zgrada ima najmanje 3 stana, porodična kuća najviše 2, a stambeno-poslovna najmanje 1 stan i 1 poslovni prostor.
- Posebni delovi: stan, poslovni prostor, garaža, garažno mesto, garažni boks. Parking mesto nije posebni deo.
- Samostalni delovi: tehnička prostorija, trafostanica, sklonište (kućno i blokovsko).
- Na zajedničkim delovima postoji zajednička nedeljiva svojina (čl. 8 ZSOZ, čl. 19 ZOSPO). Ona se prenosi samo zajedno sa posebnim delom.
- Sticanjem posebnog dela stiče se i svojina na zajedničkim delovima, pravo upravljanja i susvojina na zemljištu.
- Raspolaganje je prenos svojine nad zajedničkim delovima radi dogradnje, nadziđivanja, pripajanja ili pretvaranja. Zahteva odluku od 2/3 ukupnog broja glasova i ugovor sa overenim potpisima. Radovi traju najviše 5 godina. Hipoteka na zajedničkim delovima nije moguća, osim na zgradi kao celini.
- Pravo prečeg prenosa: ponuda svima preporučenim pismom, prihvat u roku od 15 dana, a za prenos bez ponude postoji tužba.
- Ništavost odluke skupštine: tužba osnovnom sudu u roku od 45 dana od saznanja / najkasnije 6 meseci od donošenja.
- Katastar je osnovni i javni registar nepokretnosti i stvarnih prava. Upis je konstitutivan. Promena se prijavljuje u roku od 30 dana.
- Postupak upisa danas uređuje ZPU (2018): e-šalter, isprave po službenoj dužnosti, rešenje u roku od 5 radnih dana, žalba u roku od 8 dana. „Katastar vodova" sada se zove katastar infrastrukture.
Modul 2 — Upravljanje zgradom
2.1 Pojam upravljanja i ko upravlja zgradom
Upravljanje zgradom su svi organizacioni poslovi i aktivnosti koje kontinuirano obavlja izabrano ili postavljeno lice (upravnik ili profesionalni upravnik), odnosno organ upravljanja, radi rukovođenja zgradom. Obuhvata:
- organizovanje održavanja;
- odlučivanje o korišćenju novca;
- obezbeđivanje da se zgrada koristi prema nameni;
- druga pitanja od značaja za zgradu (čl. 3 tač. 22 ZSOZ).
Ko vrši poslove upravljanja (čl. 15 ZSOZ):
| Zgrada | Ko upravlja |
|---|---|
| Zgrada bilo koje namene sa jednim vlasnikom svih delova | taj vlasnik |
| Porodična kuća | vlasnici posebnih delova |
| Stambena zgrada sa zajedničkim delovima i najmanje 2 posebna dela različitih vlasnika | stambena zajednica preko svojih organa ili profesionalni upravnik |
| Zgrada bez ijednog stana (poslovna) | vlasnici preko svojih organa. Osnivaju udruženje po zakonu o udruženjima, a pravila ZSOZ o skupštini i upravniku primenjuju se shodno |
| Stambeno-poslovna zgrada | svi vlasnici (stanova i poslovnih prostora) formiraju stambenu zajednicu |
2.2 Stambena zajednica — pravni status
Pojam i status (čl. 16 ZSOZ):
- Stambenu zajednicu (SZ) čine svi vlasnici posebnih delova stambene, odnosno stambeno-poslovne zgrade.
- SZ ima status pravnog lica. Stiče ga onog trenutka kada najmanje dva lica postanu vlasnici dva posebna dela, bez ikakvog akta.
- Kada zakon traži da se „vlasnik zgrade" pojavi kao stranka u javnopravnom postupku, stranka je SZ.
Stambena zajednica ulaza:
- Ako zgrada ima više celina sa zasebnim ulazima, vlasnici svake celine mogu formirati SZ ulaza. Na nju se primenjuju sva pravila za SZ zgrade.
- Može se formirati i SZ za više ulaza.
- Za nadziđivanje cele zgrade i za odluke o zemljištu za redovnu upotrebu potrebna je saglasnost većine SZ ulaza.
Obavezni podaci SZ:
- Poslovno ime obavezno sadrži oznaku „stambena zajednica" i adresu zgrade (na primer „Stambena zajednica Kralja Petra I 33, Beograd").
- SZ ima matični broj, PIB i tekući račun.
- SZ se upisuje u Registar stambenih zajednica, koji vodi JLS. Sam postupak registracije obrađuje celina Finansije.
Pravno lice je društvena tvorevina od ljudi i imovine kojoj je priznato svojstvo subjekta prava. Njegovi elementi su:
| Element | Šta znači |
|---|---|
| Članstvo | jedno ili više fizičkih lica |
| Organi | lica koja ga predstavljaju i zastupaju |
| Cilj | pravno dopušten |
| Imovina | makar minimalna, zbog odgovornosti prema trećim licima |
| Statut ili opšti akt | unutrašnje uređenje |
| Jedinstvenost | deluje kao celina |
| Identitet | ime i sedište |
| Formalni element | upis u registar ili osnivanje zakonom |
Vrste pravnih lica:
- udruženja, ustanove, zadužbine;
- javna pravna lica: država, AP, opština, javne ustanove, javna preduzeća;
- privatna pravna lica: privredna društva, udruženja i nevladine organizacije.
SZ je neprofitno pravno lice osnovano po samom zakonu.
2.3 Organi stambene zajednice i prva sednica
Organi SZ (čl. 40 ZSOZ):
- Obavezni organi su skupština i upravnik.
- Skupština može formirati odbore, komisije i druga tela i svojom odlukom im odrediti sastav, zadatke i način rada.
Prva sednica i upis:
- SZ mora održati prvu sednicu skupštine u roku od 60 dana od sticanja svojstva pravnog lica. Na njoj se bira upravnik.
- Prvu sednicu saziva raniji predsednik skupštine ili saveta zgrade. Ako takvog lica nema, saziva je bilo koji vlasnik.
- Upravnik ili lice ovlašćeno odlukom SZ podnosi prijavu za upis SZ i upravnika, odnosno promene podataka, u roku od 15 dana od sednice, odnosno od nastanka promene (čl. 40 st. 4).
Kada je upravljanje povereno profesionalnom upravniku, skupština može izabrati jedno ili više lica koja posreduju između SZ i profesionalnog upravnika.
2.4 Skupština — ko učestvuje
Članovi skupštine su svi vlasnici posebnih delova (čl. 41 ZSOZ). Ko još može učestvovati:
- Za vlasnika – pravno lice učestvuje njegov zakonski zastupnik ili lice koje on ovlasti.
- Umesto vlasnika može da učestvuje i glasa poslovno sposoban član domaćinstva ili zakupac posebnog dela. Izuzetak je slučaj kada je vlasnik obavestio skupštinu ili upravnika da to ne dozvoljava.
- Zakupac na neodređeno vreme stana u javnoj svojini ima pravo da učestvuje u upravljanju i dužan je da snosi troškove.
Član domaćinstva ili zakupac NE MOŽE da glasa umesto vlasnika (čl. 41 st. 3 ZSOZ) o ovim odlukama:
- izbor i razrešenje upravnika;
- poveravanje upravljanja profesionalnom upravniku;
- uzimanje kredita;
- raspolaganje zajedničkim delovima;
- visina naknade za investiciono održavanje.
To su tačke 1, 2, 4, 12 i 18 čl. 42.
Sednice:
- Skupštinom predsedava upravnik, koji mora prisustvovati svakoj sednici.
- Sednica se održava najmanje dva puta godišnje, a zakazuje je upravnik.
- Inicijativu može podneti svaki vlasnik. Ako upravnik ne zakaže sednicu u roku od 10 dana, vlasnik je može zakazati sam i o tome obavezno obaveštava upravnika.
2.5 Nadležnost skupštine
Skupština SZ (čl. 42 ZSOZ):
- bira i razrešava upravnika;
- odlučuje o poveravanju upravljanja, odnosno izboru profesionalnog upravnika;
- donosi pravila vlasnika;
- odlučuje o uzimanju kredita;
- određuje mesečni iznos koji vlasnici plaćaju za održavanje, rad organa i druge troškove;
- donosi program održavanja zajedničkih delova;
- odlučuje o organizovanju održavanja, odnosno o poveravanju održavanja;
- odlučuje o radovima na zajedničkim delovima;
- odlučuje o održavanju zemljišta za redovnu upotrebu;
- odlučuje o fizičko-tehničkom obezbeđenju zgrade i stvari na zemljištu;
- odlučuje o izdavanju zajedničkih delova trećim licima ili vlasnicima;
- odlučuje o raspolaganju zajedničkim delovima;
- odlučuje o načinu korišćenja zemljišta za redovnu upotrebu;
- odlučuje o unapređenju zajedničkih delova;
- odlučuje o osiguranju iz čl. 48;
- odlučuje o postavljanju stvari na zajedničke delove i zemljište (antene, reklame i sl.) i o naknadi koju plaćaju vlasnici tih stvari;
- usvaja izveštaj o radu upravnika (realizovano u odnosu na planirano i utrošak sredstava po aktivnostima);
- odlučuje o visini naknade za investiciono održavanje;
- odlučuje o drugim pitanjima od značaja za SZ.
Skupština odlučuje na sednici, ali odluke se mogu donositi i davanjem pisanih izjava van sednice. O radu skupštine vodi se zapisnik.
2.6 Sazivanje, obaveštenje, kvorum i ponovljena sednica
Uredan poziv:
- Vlasnik je uredno pozvan kada je obaveštenje o danu, času, mestu i predloženom dnevnom redu istaknuto na vidljivom mestu u zajedničkom delu zgrade koji se svakodnevno koristi (ulaz, hodnik).
- Obaveštenje se ističe najmanje 3 dana pre sednice. U hitnim slučajevima može se istaći i na dan sednice (čl. 43 ZSOZ).
Nedostupan vlasnik:
- Vlasnik je nedostupan ako se tri puta uzastopno ne odazove na uredan poziv, a da nije obavestio upravnika o razlozima.
- Glas nedostupnog vlasnika ne računa se u kvorum ni u ukupan broj glasova.
Kvorum i ponovljena sednica (čl. 45 ZSOZ):
| Redovna sednica | Ponovljena sednica | |
|---|---|---|
| Kvorum | obična većina od ukupnog broja glasova (više od polovine) članova koji imaju pravo glasa o pitanju | 1/3 ukupnog broja glasova |
| Kada se saziva | — | najranije 3, a najkasnije 30 dana od dana kada je sednica trebalo da se održi, sa istim dnevnim redom |
| Može li više? | da, odlukom SZ može se odrediti veći kvorum | da, odlukom SZ može se odrediti veći kvorum |
Zakonski izraz za rok ponovljene sednice je „najranije tri, a najkasnije 30 dana" (čl. 45 st. 2 ZSOZ). Kvorum redovne sednice je obična većina od ukupnog broja glasova (čl. 45 st. 1).
2.7 Pravo glasa i odlučivanje
Pravo glasa (čl. 43 ZSOZ):
- Jedan posebni deo daje jedan glas. Ko ima više posebnih delova ima onoliko glasova koliko ima delova.
- Garaža, garažno mesto i garažni boks ne daju poseban glas. Izuzetak: ako je to jedini posebni deo tog lica, ono glasa samo o odlukama koje se tiču dela zgrade u kom je garaža.
- Susvojina: suvlasnicima pripada deo glasa srazmerno udelima.
- Pisano ili elektronsko glasanje je dozvoljeno. Taj vlasnik se smatra prisutnim za kvorum.
- Punomoćnik: punomoćje mora biti pisano i čuva se uz zapisnik.
Potrebne većine (čl. 44 ZSOZ):
| Odluka | Potrebna većina |
|---|---|
| Sve odluke za koje zakon ne propisuje drugačije (upravnik, program održavanja, mesečni iznos troškova, investiciono održavanje, izveštaj…) | obična većina glasova prisutnih članova koji imaju pravo glasa o tom pitanju |
| Raspolaganje zajedničkim delovima (pripajanje, pretvaranje, dogradnja) | 2/3 ukupnog broja glasova |
| Nadziđivanje (saglasnost) | 2/3 ukupnog broja glasova (st. 7) |
| Poveravanje upravljanja profesionalnom upravniku | 2/3 ukupnog broja glasova |
| Kreditno zaduženje | 2/3 ukupnog broja glasova |
| Zamena kriterijuma za troškove tekućeg i investicionog održavanja | 2/3 ukupnog broja vlasnika (čl. 63 st. 3) |
| Pravila vlasnika | jednoglasno, svi vlasnici (čl. 17) |
| Ako postoje pravila vlasnika | većine se određuju pravilima vlasnika |
„Prisutnih" ili „ukupnog broja"? Obična većina se računa od glasova prisutnih. Dve trećine se računaju od ukupnog broja glasova svih vlasnika, bez nedostupnih.
2.8 Zapisnik
Ko ga vodi: svaka odluka unosi se u zapisnik koji vodi upravnik ili zapisničar koga on imenuje. Upravnik odgovara za uredan zapisnik (čl. 46 ZSOZ).
Šta zapisnik sadrži:
- mesto i dan sednice;
- ime zapisničara;
- sažetak rasprave po svakoj tački;
- rezultat glasanja po svakoj tački i način glasanja svakog prisutnog člana;
- druge elemente po odluci SZ.
Prilog i potpisi:
- Sastavni deo zapisnika je spisak prisutnih.
- Zapisnik potpisuju upravnik, zapisničar (ako postoji) i svi učesnici.
- Primedbe i odbijanje potpisa konstatuju se uz razlog. Učesnik sam može upisati svoju primedbu.
Posledica propusta: nepravilno vođen zapisnik ne utiče na punovažnost odluka, ako se rezultat glasanja i sadržina odluka mogu utvrditi na drugi način.
2.9 Pravila vlasnika
Kada i kako se donose (čl. 17 ZSOZ):
- Pravilo je da vlasnici svoja prava ostvaruju po zakonu. Izuzetno, međusobne odnose mogu urediti pravilima o međusobnim odnosima vlasnika posebnih delova (pravila vlasnika).
- Pravila se donose jednoglasnom odlukom svih vlasnika posebnih delova.
- Inicijativu može pokrenuti svaki vlasnik.
Šta pravila obavezno sadrže:
- zakonske obaveze vlasnika;
- način donošenja svih akata i odluka skupštine i upravnika. Pravilima se nadležnost i potrebne većine mogu urediti drugačije nego u zakonu;
- kao sastavni deo, evidenciju posebnih i zajedničkih delova.
Šta pravila mogu još da urede:
- način upravljanja i održavanja;
- poveravanje poslova profesionalnom upravniku;
- upotrebu zajedničkih delova;
- učešće u troškovima;
- kućni red zgrade (ne sme biti suprotan opštim pravilima kućnog reda JLS);
- očuvanje spoljnog izgleda.
Javnost: pravila se registruju i objavljuju u Registru SZ. Uvid u njih može izvršiti svako zainteresovano lice.
2.10 Upravnik
Izbor i mandat (čl. 49 ZSOZ):
- SZ ima upravnika. Bira ga skupština iz redova članova skupštine, tj. iz reda vlasnika.
- Mandat traje 4 godine, ako odluka ne odredi kraće. Upravnik može biti ponovo biran.
- Mandat počinje i prestaje danom donošenja odluke o izboru, odnosno razrešenju, ako odluka ne kaže drugačije.
- Mandat prestaje istekom, ostavkom ili razrešenjem. Razrešenje se vrši na isti način kao izbor.
- Po isteku mandata, ako novi upravnik nije izabran, upravnik vrši funkciju još 30 dana.
- Ako skupština u roku od 30 dana od dana kada je SZ ostala bez upravnika ne izabere novog, svaki vlasnik može tražiti od JLS imenovanje profesionalnog upravnika (prinudna uprava).
- Upravnik se upisuje u Registar SZ.
Zakon traži samo da se upravnik bira iz redova članova skupštine, tj. vlasnika posebnih delova (čl. 49 st. 2 ZSOZ). Stanovanje u zgradi nije uslov. Vlasnik koji živi drugde može biti upravnik.
Prava i obaveze upravnika (čl. 50 ZSOZ). Upravnik:
- zastupa i predstavlja SZ;
- podnosi prijavu za upis SZ u Registar;
- podnosi prijavu za registraciju pravila vlasnika;
- ističe rešenje o registraciji na vidno mesto u zgradi;
- vrši popis i označavanje posebnih, zajedničkih i samostalnih delova;
- vodi evidenciju o vlasnicima, vlasnicima samostalnih delova i zakupcima, odnosno korisnicima. Za fizička lica beleži ime, prezime i JMBG, a za pravna lica poslovno ime, sedište i matični broj;
- izvršava odluke SZ;
- na osnovu odluke skupštine raspolaže sredstvima sa tekućeg računa SZ;
- predlaže program održavanja i stara se o njegovom izvršenju;
- organizuje hitne intervencije;
- organizuje i kontroliše radove na zajedničkim delovima i zemljištu po programu održavanja;
- vodi evidenciju o prihodima i rashodima;
- podnosi skupštini izveštaj o radu (prihodi i rashodi, realizovano u odnosu na planirano, utrošak po aktivnostima);
- vrši druge poslove po zakonu.
Ugovori: ugovore u ime i za račun SZ zaključuje upravnik, odnosno profesionalni upravnik kao zastupnik. Ugovorna strana je SZ, a ugovor se zaključuje u pisanoj formi (oblik i sadržina ugovora spadaju u celinu Finansije).
2.11 Profesionalno upravljanje: organizator i profesionalni upravnik
Organizator profesionalnog upravljanja (čl. 51 ZSOZ):
- To je privredno društvo ili preduzetnik koji poslove obavlja angažovanjem lica sa uslovima za profesionalnog upravnika.
- Osniva se i posluje po zakonu o privrednim društvima.
- Uslov za rad: najmanje jedno lice u radnom odnosu na neodređeno vreme, sa punim radnim vremenom, upisano u registar profesionalnih upravnika koji vodi PKS.
Nadležnost profesionalnog upravnika (čl. 53 ZSOZ). Radi sve poslove upravnika i dodatno:
- stara se o održavanju zemljišta za redovnu upotrebu;
- prima prijave kvarova i drugih problema (kućni red, buka i sl.) svakog dana od 00 do 24 časa;
- po prijavi obaveštava nadležni organ, odnosno traži od njega mere;
- evidentira svaku prijavu: problem, vreme prijema i, ako se zna, podnosioca i lice koje je prouzrokovalo problem;
- obezbeđuje izvršenje hitnih intervencija;
- predlaže skupštini visinu naknade za održavanje na osnovu najmanje 3 prikupljene ponude.
Odgovornost i naknada:
- Profesionalni upravnik odgovara SZ za štetu zbog propusta u radu. Odgovara i svakom vlasniku koji zbog toga pretrpi štetu na svom delu.
- Pravo na naknadu ima po ugovoru. Kod prinudne uprave naknadu određuje odluka JLS.
- Kad je sprečen ili odsutan, može dati overeno punomoćje drugom licencovanom profesionalnom upravniku za hitne i neodložne poslove.
2.12 Kvalifikacija, licenca, registar i osiguranje
Kvalifikacija profesionalnog upravnika (čl. 52 ZSOZ). Fizičko lice je stiče ako:
- ima najmanje srednje obrazovanje u četvorogodišnjem trajanju;
- položi ispit i stekne licencu;
- upiše se u registar koji vodi PKS.
Registar:
- U registar se ne može upisati lice osuđeno pravosnažno na kaznu zatvora za krivično delo koje ga čini nedostojnim za ovaj posao.
- Registar sadrži ime, prezime, JMBG i podatke o licenci. Po Pravilniku sadrži i obrazovanje, kontakt, poslodavca, kao i spisak aktivnih, isteklih i raskinutih ugovora sa SZ (čl. 54 ZSOZ).
- Registar je dostupan na sajtu PKS.
Brisanje iz registra:
- smrt;
- lični zahtev;
- protek 10 godina od upisa, ako se ne zatraži obnavljanje;
- oduzimanje licence.
Osiguranje od profesionalne odgovornosti:
- Pre izdavanja ili obnavljanja licence zaključuje se ugovor sa važenjem od najmanje 3 godine i dostavlja PKS.
- Godišnja suma osiguranja je najmanje 10.000 evra u dinarskoj protivvrednosti.
- PKS se najmanje jednom godišnje dostavlja važeća polisa. Ko to ne uradi, ostaje bez licence.
PKS (čl. 54 ZSOZ):
- vodi registar;
- organizuje ispit (najmanje 2 puta godišnje);
- utvrđuje profesionalna prava, dužnosti i etičke norme;
- izdaje i oduzima licencu;
- organizuje sudove časti za povrede profesionalnih standarda.
Program ispita i licencu bliže uređuje ministar (Pravilnik 41/2017).
Razlozi za oduzimanje licence (čl. 8 Pravilnika 41/2017):
- vlasnik licence ne dostavi godišnje važeću polisu osiguranja, odnosno ne prijavi promene;
- sud časti utvrdi težu povredu profesionalnih standarda ili etike;
- nadležni organ utvrdi da je štetu prouzrokovao namerno ili krajnjom nepažnjom u obavljanju posla.
Ispit:
- Pismeni deo: 40 pitanja (po 10 iz svake od 4 oblasti), ukupno 100 bodova, prolaz je 70%.
- Usmeni deo: najmanje 3 pitanja iz svake oblasti, a kandidat mora tačno odgovoriti na najmanje 2 iz svake oblasti.
- Ko padne jednu oblast, u prvom narednom roku polaže samo nju.
2.13 Poveravanje upravljanja profesionalnom upravniku
Upravljanje se poverava profesionalnom upravniku na jedan od dva načina (čl. 55 ZSOZ):
- odlukom stambene zajednice (ili pravilima vlasnika);
- odlukom JLS u slučaju prinudne uprave.
Po odluci SZ (čl. 56 ZSOZ):
- Skupština može u svakom trenutku odlučiti da angažuje profesionalnog upravnika. Odluka se donosi većinom od 2/3 ukupnog broja glasova (čl. 44 st. 2) ili pravilima vlasnika.
- Ugovor se zaključuje između SZ i organizatora profesionalnog upravljanja, a ne lično sa profesionalnim upravnikom. U ime SZ potpisuje lice koje ona ovlasti, a za organizatora njegov zastupnik.
- Ugovor je pisan, na određeno ili neodređeno vreme.
- Otkaz ugovora na neodređeno vreme:
- otkazni rok je 1 mesec i teče od poslednjeg dana meseca u kome je otkaz dat;
- ugovorom se može odrediti drugačije, ali najviše 3 meseca.
- SZ ima pravo da zahteva da određeno lice bude njen profesionalni upravnik, odnosno da određeno lice prestane da to bude. Organizator koji ne postupi po tom zahtevu čini prekršaj.
- Naknada se plaća organizatoru, a organizator isplaćuje profesionalnog upravnika.
Izveštaj profesionalnog upravnika:
- podnosi se najmanje 2 puta godišnje, ako nije drugačije ugovoreno;
- posle prestanka ugovora podnosi se najkasnije u roku od 30 dana.
2.14 Prinudna uprava
Kada se uvodi (čl. 57 ZSOZ). Prinudna uprava se uvodi poveravanjem upravljanja profesionalnom upravniku ako:
- prijava za upis SZ nije podneta u roku od 15 dana od sednice (čl. 40 st. 4);
- po isteku ili prestanku mandata nije izabran novi upravnik (čl. 49).
Postupak:
- Pokreće se prijavom nadležnog inspektora ili vlasnika posebnog dela.
- Komunalni inspektor podnosi prijavu kada SZ ne postupi po rešenju da se registruje (čl. 125).
- Postupak vodi opštinska, odnosno gradska uprava. Ona po pravilima opšteg upravnog postupka rešenjem imenuje profesionalnog upravnika sa liste iz registra profesionalnih upravnika.
- Žalba se izjavljuje opštinskom ili gradskom veću u roku od 8 dana od dostavljanja. Žalba ne odlaže izvršenje rešenja.
- Prinudni upravnik radi dok SZ ne izabere upravnika ili ne zaključi ugovor o profesionalnom upravljanju.
Novac kod prinudne uprave (čl. 64 ZSOZ):
- Visinu naknade koju plaćaju vlasnici određuje odluka JLS.
- Prinudni upravnik donosi odluku o troškovima održavanja i upravljanja u skladu sa odlukom JLS, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa JLS.
- Iznos za investiciono održavanje (rezervni fond) i dalje određuje skupština SZ, ali ne niže od minimuma JLS.
U čl. 57 st. 4 ZSOZ stoji „…u roku od osam dana od dana dostavljanja, ukoliko žalba ne odlaže izvršenje rešenja". Formulacija je nespretna, ali smisao je: žalba ne odlaže izvršenje. Prinudni upravnik počinje sa radom odmah.
2.15 Kućni red
- JLS je bila dužna da u roku od 90 dana od stupanja zakona na snagu donese opšta pravila kućnog reda (čl. 76 ZSOZ). Ta pravila naročito uređuju dozvoljeni nivo buke i uslove za obavljanje delatnosti u stambenim zgradama.
- Pravilima vlasnika može se propisati kućni red zgrade, ali ne suprotno opštim pravilima JLS.
- Poštovanje kontroliše komunalni inspektor (videti 2.16). Kućni red kao deo kulture stanovanja obrađuje celina Energetika/građevina.
2.16 Inspekcijski nadzor
Ko vrši nadzor (čl. 122 ZSOZ):
- Nadzor nad sprovođenjem zakona vrši ministarstvo nadležno za poslove stanovanja.
- Inspekcijski nadzor vrše ministarstvo preko svojih inspektora (republički inspektor za komunalne delatnosti, republički građevinski inspektor), AP preko građevinske inspekcije, a JLS preko komunalne i građevinske inspekcije.
- Inspektor ima i preventivnu ulogu: pruža stručnu pomoć, objašnjava obaveze, upozorava na štetne posledice i opominje.
- U svemu što ZSOZ ne uređuje primenjuje se Zakon o inspekcijskom nadzoru.
Zakon koristi opšti izraz „ministarstvo nadležno za poslove stanovanja" jer se nazivi ministarstava menjaju sa sastavom Vlade. Na ispitu je sigurnije koristiti zakonski izraz.
Ko šta proverava:
| Inspektor | Šta proverava | Šta nalaže rešenjem |
|---|---|---|
| Republički inspektor za komunalne delatnosti (čl. 123) | rad JLS po ZSOZ (akti, evidencije, izjave odgovornih lica) | JLS da preduzme mere. Podnosi zahtev za prekršajni postupak protiv odgovornog lica u JLS |
| Komunalni inspektor JLS (čl. 124–125) | registracija SZ i upravnika; obaveze vlasnika (čl. 14); obaveze upravnika (čl. 50); nadležnost skupštine (čl. 42); uslovi za organizatora (čl. 51) i profesionalnog upravnika (čl. 52); obaveze profesionalnog upravnika (čl. 53); ugovor sa organizatorom (čl. 56); opšta pravila kućnog reda (čl. 76) | vlasnicima da poštuju obaveze; upravniku da radi svoje poslove; organizatoru da posluje po zakonu; zabranu rada profesionalnom upravniku koji ne ispunjava uslove; SZ da zaključi ugovor; SZ da se registruje bez odlaganja. Ako SZ ne postupi, podnosi prijavu za prinudnu upravu |
| Građevinski inspektor (čl. 126–128) | korišćenje zgrade prema nameni; opasnost po život, zdravlje i imovinu; održavanje po programu; nedostaci koji ugrožavaju bezbednost; delatnost u posebnom delu koja ugrožava zgradu ili ometa stanare; da li je vlasnik omogućio hitne radove | zabranu korišćenja zgrade ili dela zgrade; donošenje i sprovođenje programa održavanja; radove neophodne za otklanjanje neposredne opasnosti; hitne mere. Ako se ne postupi, radove preuzima JLS na teret SZ |
Ostala pravila:
- Svaki od ovih inspektora za prekršaje sa fiksnom kaznom izdaje prekršajni nalog.
- Upravnik, odnosno profesionalni upravnik, mora građevinskom inspektoru omogućiti uvid u dokumentaciju i ulazak u zajedničke delove.
- Dostava PKS: komunalni i građevinski inspektor dostavljaju PKS rešenja kojima je upravniku ili profesionalnom upravniku naloženo otklanjanje nepravilnosti, najkasnije 8 dana od pravosnažnosti rešenja (čl. 129).
- Nepoznato odgovorno lice: rešenje se dostavlja pribijanjem na ulazna vrata objekta i na oglasnu tablu organa (čl. 130).
Žalbe na rešenja inspektora (čl. 131 ZSOZ):
| Rešenje donosi | Žalba se izjavljuje | Rok |
|---|---|---|
| Republički inspektor za komunalne delatnosti | ministarstvu nadležnom za stanovanje | 15 dana |
| Komunalni inspektor JLS | opštinskom, odnosno gradskom veću | 15 dana |
| Republički građevinski inspektor | Vladi, preko ministarstva | 15 dana |
| Građevinski inspektor JLS | ministarstvu nadležnom za stanovanje (na teritoriji AP odlučuje AP, a u Beogradu Grad Beograd za rešenja gradskih opština) | (opšti rok po ZUP-u – proveriti) |
Zakon propisuje i da žalba protiv rešenja inspektora odlaže izvršenje, osim kod hitnih mera građevinskog inspektora iz čl. 128 (zabrana korišćenja i hitni radovi) (čl. 131 st. 7 ZSOZ).
2.17 Kaznene odredbe
Raspon i fiksne kazne (čl. 132–135 ZSOZ):
| Ko se kažnjava | Iznos (din) | Za šta (glavni slučajevi) |
|---|---|---|
| Fizičko lice – vlasnik posebnog dela ili zgrade (čl. 132 st. 1) | 5.000 – 150.000 | posle roka iz rešenja inspektora ne poštuje obaveze iz čl. 14; ne obavesti upravnika o zakupcu koji plaća troškove (čl. 41 st. 4); ne izvede hitne radove po rešenju; kao izabrani upravnik ne pokrene regres (tužbu) u roku od 2 meseca (čl. 68); ne poštuje kućni red i pored rešenja; ne omogući hitne radove ili ne dozvoli prolaz kroz svoj deo i pored rešenja; koristi zgradu posle zabrane; ne vrati deo zgrade u pređašnje stanje |
| Pravno lice – vlasnik posebnog dela (čl. 132 st. 2) | 50.000 – 2.000.000 | isti prekršaji |
| Fizičko lice – fiksno (čl. 132 st. 3) | 5.000 | ne obezbedi pristup samostalnom delu (mreže, trafostanica, sklonište); kao upravnik ne podnese prijavu za upis SZ i upravnika ili promene u roku od 15 dana; kao upravnik ne izvršava obaveze iz čl. 50; kao profesionalni upravnik ne izvršava obaveze iz čl. 53 st. 2 i 3; ne učestvuje u troškovima održavanja i upravljanja (čl. 63 st. 1) |
| Stambena zajednica (čl. 133) | 50.000 – 2.000.000 | posle roka iz rešenja se ne upiše u registar, odnosno ne registruje upravnika; ne izvede hitne radove ili mere po rešenju; ne pribavi rešenje za korišćenje prema nameni; ne donese program održavanja |
| Odgovorno lice u SZ | 5.000 – 150.000 | uz prekršaj SZ |
| Organizator profesionalnog upravljanja – privredno društvo (čl. 134) | 50.000 – 2.000.000 | posluje suprotno čl. 51; angažuje lice bez uslova iz čl. 52; radi bez ugovora sa SZ; ne postupi po zahtevu SZ da odredi ili smeni određenog upravnika |
| Odgovorno lice u društvu | 5.000 – 150.000 | uz prekršaj društva |
| Organizator – preduzetnik | 10.000 – 500.000 | isti prekršaji |
| Neprofitna stambena organizacija | 50.000 – 500.000 (odgovorno lice 5.000 – 50.000) | ne dostavi godišnji izveštaj do kraja februara |
| Odgovorno lice u JLS (čl. 135) | 5.000 – 150.000 | ne dostavi izveštaje ministarstvu |
Profesionalni upravnik lično ne snosi raspon kazni kao organizator. Za neizvršavanje obaveza iz čl. 53 kažnjava se fiksno sa 5.000 din, a inspektor mu može zabraniti rad ako ne ispunjava uslove. Organizator kao privredno društvo plaća od 50.000 do 2.000.000 din.
Zapamti — Modul 2
- SZ čine svi vlasnici posebnih delova. Pravno lice postaje čim 2 lica postanu vlasnici 2 posebna dela. Obavezni organi su skupština i upravnik.
- Prva sednica u roku od 60 dana od sticanja svojstva pravnog lica. Prijava za upis i promene u roku od 15 dana.
- Sednica se održava najmanje 2 puta godišnje. Ako upravnik ne zakaže sednicu na zahtev vlasnika u roku od 10 dana, zakazuje je vlasnik. Obaveštenje se ističe najmanje 3 dana ranije.
- Kvorum je obična većina ukupnog broja glasova. Ponovljena sednica se saziva najranije 3, a najkasnije 30 dana kasnije, sa kvorumom od 1/3.
- Odluke se donose običnom većinom prisutnih. Za raspolaganje, nadziđivanje, profesionalnog upravnika i kredit potrebno je 2/3 ukupnog broja glasova. Pravila vlasnika se donose jednoglasno.
- Jedan posebni deo daje jedan glas. Garaža daje glas samo ako je jedini posebni deo. Nedostupan vlasnik (3 puta uzastopno) se ne računa.
- Upravnik se bira iz reda vlasnika, na 4 godine. Po isteku mandata ostaje još 30 dana. Posle 30 dana bez upravnika vlasnik može tražiti prinudnog upravnika.
- Profesionalni upravnik: 4-godišnja srednja škola, ispit, licenca, registar PKS. Brisanje posle 10 godina bez obnove. Osiguranje najmanje 10.000 EUR godišnje, ugovor na najmanje 3 godine, polisa se dostavlja PKS jednom godišnje.
- Ugovor se zaključuje sa organizatorom. Otkazni rok je 1 mesec, najviše 3. Izveštaj se podnosi 2 puta godišnje i u roku od 30 dana po prestanku ugovora. Prijave se primaju 00–24, a za održavanje se prikupljaju 3 ponude.
- Prinudna uprava: nije podneta prijava za upis ili nije izabran upravnik. Pokreće je inspektor ili vlasnik, rešava JLS, žalba u roku od 8 dana ne odlaže izvršenje.
Modul 3 — Pravni aspekt održavanja zgrade
3.1 Pojam održavanja, vidovi i unapređenje svojstava
Održavanje zgrade su sve aktivnosti kojima se čuvaju funkcije i svojstva zgrade u skladu sa njenom namenom, naročito radi redovnog korišćenja (čl. 3 tač. 23 ZSOZ). Po Pravilniku 54/2017 predmet održavanja su zajednički delovi zgrade: građevinski elementi, uređaji, oprema i instalacije.
Aktivnosti na održavanju vrše se kroz (čl. 58 ZSOZ):
| Vid | Definicija |
|---|---|
| Hitne intervencije | aktivnosti koje se izvršavaju bez odlaganja radi zaštite života, zdravlja i sigurnosti ljudi i zaštite imovine. Cilj je da se zgrada, njeni delovi, instalacije i oprema dovedu u ispravno, upotrebljivo i bezbedno stanje |
| Tekuće održavanje | radovi kojima se sprečavaju ili otklanjaju oštećenja nastala upotrebom: pregledi, popravke, preventivne i zaštitne mere. Zgrada se time održava na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti. U stanu to su krečenje, farbanje, zamena obloga, sanitarija, radijatora i sl. |
| Investiciono održavanje | građevinsko-zanatski i drugi radovi radi poboljšanja uslova korišćenja tokom eksploatacije. Postojeći elementi zamenjuju se elementima boljih karakteristika, odnosno dužeg veka |
Unapređenje svojstava zgrade su aktivnosti kojima se poboljšavaju energetska ili druga svojstva zgrade dogradnjom ili ugradnjom novih delova, sklopova, uređaja i instalacija (čl. 58 st. 3).
Vrstu, obim i dinamiku tekućeg i investicionog održavanja i način izrade programa propisuje ministar (Pravilnik 54/2017). Tehničke liste radova i intervali pregleda obrađuju se u celini Energetika/građevina.
3.2 Obaveza održavanja — ko je dužan
Ko je dužan da održava zgradu (čl. 60 ZSOZ):
- Zgradu moraju održavati sva lica iz čl. 15 (vlasnik, vlasnici, SZ), tako da od zgrade i zajedničkih delova ne preti opasnost od štete.
- Vlasnici ili korisnici samostalnih delova održavaju svoje delove tako da budu funkcionalni i da ne prete štetom drugim delovima.
- Lica iz čl. 15 moraju ispuniti i mere iz propisa o zaštiti od požara i o zapaljivim tečnostima i gasovima: evakuacija, održavanje uređaja za otkrivanje, javljanje i gašenje požara.
Kako se održava:
- Održavanje se može ugovorom poveriti pravnom licu ili preduzetniku registrovanom za te poslove.
- Tekuće i investiciono održavanje izvodi se po programu održavanja.
- Ako obavezna lica ne organizuju održavanje, JLS poverava održavanje svojoj organizaciji za poslove od javnog interesa u oblasti stanovanja (čl. 60 st. 4 i čl. 62).
Za štetu zbog propuštenog održavanja odgovara lice iz čl. 15 koje je bilo dužno da organizuje radove (čl. 60 st. 7 ZSOZ). U stambenoj zgradi to je stambena zajednica.
3.3 Hitne intervencije — pravna obaveza
Obaveze po čl. 59 ZSOZ:
- Svaki vlasnik dužan je da odmah po saznanju obavesti upravnika, odnosno profesionalnog upravnika, o potrebi hitne intervencije. Kod zgrade druge namene obaveštava nadležni organ.
- Upravnik ili profesionalni upravnik mora da odmah, a najkasnije u roku od 48 časova od saznanja (ako iz objektivnih razloga nije moguće ranije) preduzme mere: angažuje izvođača, obavesti organizaciju koja izvodi te radove i zahteva radove.
- Za propuštanje preduzimanja mera upravnik, odnosno profesionalni upravnik odgovara za štetu.
- Troškovi hitnih intervencija plaćaju se iz sredstava SZ bez obzira na namenu sredstava (čl. 65 st. 4). Može se, dakle, koristiti i rezervni fond.
Tipične hitne intervencije (Pravilnik 54/2017):
- izvlačenje ljudi iz zaglavljenog lifta;
- zatvaranje vode kod pucanja cevi;
- obezbeđivanje snabdevanja vodom i strujom;
- odgušivanje kanalizacije;
- ograđivanje trotoara zbog delova fasade i ledenica koji mogu da padnu;
- mere protiv požara.
3.4 Program održavanja i akti po Zakonu o planiranju i izgradnji
Ko predlaže, ko donosi, kako se pravi:
- Upravnik ili profesionalni upravnik predlaže program održavanja i stara se o njegovom izvršenju (čl. 50 tač. 9).
- Skupština ga donosi običnom većinom (čl. 42 tač. 6).
- Program se donosi na osnovu izveštaja o proveri stanja zgrade, koji sadrži i predlog prioriteta.
- Pravi se posebno za tekuće, a posebno za investiciono održavanje.
Šta program sadrži:
- popis proverenih elemenata;
- popis elemenata koji će se održavati;
- plan aktivnosti sa dinamikom i rokovima;
- prioritete radi sprečavanja hitnih intervencija;
- procenu potrebnih sredstava;
- izveštaj o radovima iz prethodne godine sa utroškom sredstava.
Ako SZ nema program održavanja, građevinski inspektor rešenjem nalaže da se donese i sprovede (čl. 127). Ako se ni posle roka ne donese, SZ se kažnjava sa 50.000 do 2.000.000 din, a odgovorno lice sa 5.000 do 150.000 din (čl. 133).
Akti po ZPI:
- Za radove tekućeg održavanja objekta ili stana ne pribavlja se akt organa za gradnju.
- Za investiciono održavanje pribavlja se rešenje o odobrenju izvođenja radova (čl. 145 ZPI).
- Kod investicionih radova SZ je investitor (zastupa je profesionalni upravnik). Radovi se prijavljuju, a inspekciji rada najmanje 15 dana pre početka (propisi o bezbednosti i zdravlju na radu).
Nadležni organ donosi rešenje o odobrenju izvođenja radova u roku od 5 radnih dana od podnošenja zahteva (čl. 145 Zakona o planiranju i izgradnji). ZPI je menjan više puta (2023, 2025, 2026), pa za konkretnu vrstu radova treba proveriti važeći čl. 145 i spisak radova.
3.5 Ugovor o održavanju
Odluka i ugovor:
- Skupština odlučuje o poveravanju održavanja zajedničkih delova (čl. 42 tač. 7).
- Ugovor u ime SZ zaključuje upravnik, odnosno profesionalni upravnik, u pisanoj formi, sa licem kome je povereno održavanje.
Ugovor naročito sadrži:
- vrste radova, uslove i način njihovog obavljanja;
- cenu, način i uslove plaćanja;
- način izveštavanja;
- međusobna prava i obaveze ako radovi ne budu izvršeni ili budu izvršeni sa zakašnjenjem.
Naplata: ako je ugovoreno, održavalac može naplaćivati direktno od vlasnika ili preko objedinjene naplate. Tada svakom vlasniku dostavlja fakturu (čl. 65).
Profesionalni upravnik visinu naknade za održavanje predlaže na osnovu najmanje 3 ponude (čl. 53). Opšta pravila ugovornog prava (ZOO) obrađuje celina Finansije.
3.6 Javni interes u održavanju: uloga JLS
Preuzimanje održavanja (čl. 61 ZSOZ):
- JLS preuzima radove ako obavezna lica ne izvrše potrebno održavanje, a zbog toga bi mogle nastati štetne posledice po život, zdravlje, životnu sredinu, privredu ili imovinu veće vrednosti.
- JLS može odlukom:
- odrediti urbanističke zone ili blokove sa obaveznim investicionim održavanjem i unapređenjem svojstava. Ako obavezna lica to ne urade, obaveza se prinudno izvršava na njihov teret;
- propisati obavezu održavanja fasade i zabranu promene spoljnog izgleda (na primer klima-uređaja na vidljivom delu), sa različitim stepenom obaveznosti po zonama.
- U oba slučaja JLS ima pravo regresa prema licu koje je bilo dužno da radove obavi.
Finansijska uloga JLS:
- JLS može predvideti bespovratno sufinansiranje investicionog održavanja i unapređenja svojstava. Tada novac obezbeđuje u budžetu i propisuje postupak, procenat učešća i uslove.
- Obavezni akti JLS:
- akt o minimalnom iznosu za tekuće održavanje;
- akt o naknadi kod prinudnog profesionalnog upravnika;
- akt o minimalnom iznosu izdvajanja za investiciono održavanje.
Kriterijume za minimalni iznos propisuje ministar (Pravilnik 101/2017).
- JLS mora najmanje jednom nedeljno obezbediti savetodavnu pomoć za energetsku efikasnost.
Hitne mere po rešenju građevinskog inspektora (čl. 128):
- Ako SZ ne postupi, JLS izvodi radove preko svoje organizacije, sa kojom ima ugovor.
- SZ nadoknađuje troškove po fakturi, u rokovima koje odredi JLS.
- Ako SZ ne plati, JLS preduzima mere za regres.
3.7 Troškovi upravljanja i održavanja
Obaveza učešća (čl. 63 ZSOZ): vlasnik posebnog dela dužan je da učestvuje u troškovima održavanja zajedničkih delova, zemljišta za redovnu upotrebu i upravljanja zgradom. Ko ne plaća, kažnjava se fiksno sa 5.000 din.
Kriterijumi podele:
| Vrsta troška | Kriterijum |
|---|---|
| Tekuće održavanje i upravljanje | srazmerno broju posebnih delova (svaki deo plaća isto) |
| Investiciono održavanje i unapređenje svojstava | srazmerno površini posebnih delova |
| Zamena kriterijuma (tekuće po površini ili investiciono po broju) | moguća uz saglasnost 2/3 ukupnog broja vlasnika posebnih delova |
| Više posebnih delova istog vlasnika (i garaže, garažna mesta, boksovi) | plaća se za svaki deo po istim kriterijumima |
| Pravila vlasnika | mogu urediti drugačiji način učešća |
Odluka o visini troškova (čl. 64 ZSOZ):
- Skupština donosi odluku o prihvatanju troškova održavanja i upravljanja običnom većinom (čl. 44 st. 1) ili po pravilima vlasnika. Odluka određuje mesečni iznos po posebnom delu, ali ne niži od minimuma koji propiše JLS.
- Odluka se unosi u zapisnik. Sačinjava se i izvod iz zapisnika sa tekstom odluke, koji potpisuje upravnik i overava svoj potpis. Overeni izvod služi kao dokaz o obavezi vlasnika, na primer za naplatu.
- Rezervni fond: izdvajanje za investiciono održavanje određuje skupština, ali ne niže od minimuma JLS. Taj iznos čini rezervni fond zgrade.
- Kod prinudne uprave naknadu određuje odluka JLS.
Plaćanje (čl. 65 ZSOZ):
- Vlasnik plaća na tekući račun SZ najkasnije do poslednjeg dana u mesecu za tekući mesec.
- Izuzetak: ako ugovor sa upravljačem ili održavaocem predviđa uplatu na njegov račun ili objedinjenu naplatu (ako ju je JLS uspostavila).
- Svaki vlasnik ima pravo na elektronski ili drugi uvid u stanje i promene na računu SZ.
3.8 Izvori finansiranja
Pored naknade vlasnika, održavanje i unapređenje se finansiraju i iz kredita, donacija i drugih izvora (čl. 66 ZSOZ). Posebna pravila:
- Kredit: odluka se donosi sa 2/3 ukupnog broja glasova. SZ može radi kredita založiti svoja potraživanja od vlasnika i druga potraživanja (po zakonu o založnom pravu na pokretnim stvarima).
- Energetska sanacija se može finansirati i ugovorom o energetskom učinku sa ESCO preduzećem ili preduzetnikom.
- Izdavanje zajedničkih delova trećim licima i naknada za postavljanje stvari na zajedničke delove (antene, reklame) odlučuju se u skupštini (čl. 42 tač. 11 i 16).
- Sufinansiranje JLS (čl. 61).
3.9 Pravo regresa
Regres stambene zajednice (čl. 67 ZSOZ):
- SZ ima pravo regresa za troškove održavanja ili popravke, ako je zajednički deo oštećen radnjom ili propuštanjem odgovornog lica (na primer komšija, izvođač ili treće lice).
- Vlasnik posebnog, odnosno samostalnog dela naknadu štete na svom delu traži po opštim pravilima o odgovornosti za štetu (ZOO).
Obaveza upravnika (čl. 68 ZSOZ):
- Upravnik, odnosno profesionalni upravnik mora preduzeti potrebne radnje, uključujući tužbu, u roku od 2 meseca od saznanja za štetu i za odgovorno lice.
- Upravnik odgovara SZ ako je zbog propuštanja tužbe izgubljena mogućnost regresa. Kao fizičko lice kažnjava se i prekršajno, od 5.000 do 150.000 din.
- Profesionalni upravnik koji propusti rok od 2 meseca odgovara SZ solidarno sa licem odgovornim za štetu. SZ mu može otkazati ugovor iz tog razloga.
Dva roka za regres, ne mešati ih:
- 2 meseca: upravnik mora pokrenuti postupak (tužbu) protiv onoga ko je oštetio zajednički deo. Rok teče od saznanja za štetu i odgovorno lice (čl. 68).
- 1 godina: SZ ili vlasnici koji su oštećenom isplatili štetu imaju regres prema stvarno odgovornom licu. Rok teče od dana isplate (čl. 47 st. 4).
3.10 Odgovornost za štetu
| Izvor štete / situacija | Ko odgovara | Vrsta odgovornosti |
|---|---|---|
| Neizvršenje ili nepravilno izvršenje poslova SZ | SZ | (čl. 47 st. 1) |
| Posebni deo (vlasnik ga nije održavao po čl. 60) | vlasnik posebnog dela | bez obzira na krivicu (čl. 69) |
| Samostalni deo | vlasnik samostalnog dela | bez obzira na krivicu (čl. 69) |
| Zajednički delovi | SZ. Supsidijarno vlasnici posebnih delova, ako SZ ne nadoknadi štetu u roku koji je odredio nadležni organ | (čl. 69 st. 3) |
| Ne zna se od kog posebnog ili samostalnog dela potiče šteta | SZ i svi vlasnici, solidarno | (čl. 47 st. 2–3) |
| Ne zna se da li šteta potiče od posebnog ili od zajedničkog dela | SZ i vlasnici posebnih delova, solidarno | (čl. 69 st. 4) |
| Ugovorne obaveze SZ prema trećim licima | prvo SZ, a ako se od nje ne naplati, supsidijarno vlasnici, međusobno solidarno. Vlasnik koji plati ima regres od ostalih | (čl. 47 st. 5–7) |
| Propuštene hitne intervencije | upravnik, odnosno profesionalni upravnik | (čl. 59 st. 4) |
| Radnja ili propuštanje profesionalnog upravnika | profesionalni upravnik, prema SZ i prema vlasniku | (čl. 53, čl. 69 st. 5) |
- Solidarna odgovornost: oštećeni može ceo iznos tražiti od bilo kog odgovornog, a taj se posle namiruje od ostalih.
- Supsidijarna odgovornost: vlasnici odgovaraju tek ako se šteta ne naplati od SZ.
- Posle isplate oštećenom, SZ ili vlasnici imaju regres u roku od 1 godine prema stvarno odgovornom licu (čl. 47 st. 4).
3.11 Osiguranje zgrade
- SZ može (nije obavezna) da zaključi ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima zbog neodržavanja ili nepravilnog održavanja zgrade (čl. 48 ZSOZ).
- Odluku donosi skupština (čl. 42 tač. 15).
- Treba razlikovati lično osiguranje profesionalnog upravnika od profesionalne odgovornosti, koje je obavezno (najmanje 10.000 EUR godišnje, čl. 52).
Nacrt izmena ZSOZ iz 2023. predviđao je obavezno osiguranje zgrada sa pet i više stanova, ali taj nacrt nije usvojen. Po važećem zakonu osiguranje zgrade je dobrovoljno.
Zapamti — Modul 3
- Vidovi održavanja su hitne intervencije, tekuće i investiciono održavanje. Unapređenje svojstava znači poboljšanje energetskih i drugih svojstava ugradnjom ili dogradnjom.
- Zgradu moraju održavati lica iz čl. 15. U stambenoj zgradi to je SZ, koja odgovara za štetu zbog propuštenog održavanja.
- Hitne intervencije: vlasnik obaveštava odmah, a upravnik deluje najkasnije u roku od 48 časova. Plaćaju se iz novca SZ bez obzira na namenu, a za propust upravnik odgovara za štetu.
- Upravnik predlaže, a skupština donosi program održavanja, posebno za tekuće i posebno za investiciono. Bez programa sledi rešenje građevinskog inspektora i kazna za SZ.
- Troškovi: tekuće održavanje i upravljanje dele se po broju delova, a investiciono po površini. Zamena je moguća uz 2/3 vlasnika. Plaća se do poslednjeg dana u mesecu za tekući mesec.
- Mesečni iznos i rezervni fond ne mogu biti niži od minimuma JLS. Izvod iz zapisnika sa odlukom potpisuje upravnik uz overu potpisa.
- JLS preuzima održavanje kad preti opasnost, može propisati obavezno investiciono održavanje i fasade po zonama, ima regres i može sufinansirati radove.
- Regres: upravnik mora tužiti u roku od 2 meseca. Profesionalni upravnik koji to propusti odgovara solidarno i SZ mu može otkazati ugovor. Regres posle isplate oštećenom ima rok od 1 godine.
- Odgovornost: za posebni deo odgovara vlasnik bez obzira na krivicu. Za zajednički deo odgovara SZ, a supsidijarno vlasnici. Kad je izvor nepoznat, odgovaraju solidarno SZ i vlasnici.
- Osiguranje zgrade od odgovornosti prema trećim licima je dobrovoljno (čl. 48).
Tabela svih rokova i brojeva — Celina 1
| Šta | Rok / broj | Izvor |
|---|---|---|
| ZSOZ donet / objavljen / stupio na snagu | 22.12.2016 / 23.12.2016 / 31.12.2016 | „Sl. glasnik RS" 104/2016 |
| Nacionalna stambena strategija / akcioni plan / izveštaj Vladi | najmanje 10 godina / 3–5 godina / svake 3 godine | ZSOZ |
| Stambena zgrada / porodična kuća | najmanje 3 stana / najviše 2 stana | čl. 3 ZSOZ |
| SZ postaje pravno lice | kada 2 lica postanu vlasnici 2 posebna dela | čl. 16 ZSOZ |
| Tužba za ništavost odluke skupštine | 45 dana od saznanja, najkasnije 6 meseci od donošenja | čl. 12 ZSOZ |
| Pravo prečeg prenosa – prihvat ponude | 15 dana od prijema ponude | čl. 13 ZSOZ |
| Rok za radove po ugovoru o raspolaganju | najviše 5 godina od zaključenja | čl. 9 ZSOZ |
| Aneks za produženje / vraćanje u pređašnje stanje | 30 dana od isteka roka / 6 meseci od raskida | čl. 9 ZSOZ |
| Obaveštenje o zakupcu koji plaća troškove | 30 dana od izdavanja u zakup | čl. 41 st. 4 ZSOZ |
| Otkazni rok kod zakupa stana | najmanje 90 dana | čl. 70 ZSOZ |
| Prva sednica skupštine | 60 dana od sticanja svojstva pravnog lica | čl. 40 ZSOZ |
| Prijava za upis SZ i upravnika / promena | 15 dana od sednice / promene | čl. 40, 27 ZSOZ |
| Broj redovnih sednica | najmanje 2 godišnje | čl. 41 ZSOZ |
| Upravnik ne zakaže sednicu na zahtev vlasnika | 10 dana, zatim zakazuje vlasnik | čl. 41 ZSOZ |
| Isticanje obaveštenja o sednici | najmanje 3 dana pre (u hitnim slučajevima i istog dana) | čl. 43 ZSOZ |
| Nedostupan vlasnik | 3 uzastopna neodazivanja bez obaveštenja | čl. 43 ZSOZ |
| Kvorum redovne sednice | obična većina ukupnog broja glasova | čl. 45 ZSOZ |
| Ponovljena sednica | najranije 3, najkasnije 30 dana; kvorum 1/3 | čl. 45 ZSOZ |
| Obična odluka | obična većina glasova prisutnih | čl. 44 ZSOZ |
| Raspolaganje, nadziđivanje, profesionalni upravnik, kredit | 2/3 ukupnog broja glasova | čl. 44 ZSOZ |
| Zamena kriterijuma troškova | 2/3 ukupnog broja vlasnika | čl. 63 ZSOZ |
| Pravila vlasnika | jednoglasno, svi vlasnici | čl. 17 ZSOZ |
| Mandat upravnika | 4 godine (može i kraće); posle isteka još 30 dana | čl. 49 ZSOZ |
| SZ bez upravnika | 30 dana, zatim zahtev za profesionalnog upravnika | čl. 49 ZSOZ |
| Uslov obrazovanja za profesionalnog upravnika | srednje, četvorogodišnje | čl. 52 ZSOZ |
| Brisanje iz registra bez obnove | 10 godina od upisa | čl. 52 ZSOZ |
| Osiguranje profesionalnog upravnika | ugovor najmanje 3 godine; najmanje 10.000 EUR godišnje; polisa PKS jednom godišnje | čl. 52 ZSOZ |
| Organizator – minimalni uslov | 1 licencirani upravnik u stalnom radnom odnosu, puno radno vreme | čl. 51 ZSOZ |
| Prijem prijava kod profesionalnog upravnika | svaki dan, 00–24 h | čl. 53 ZSOZ |
| Ponude za održavanje | najmanje 3 | čl. 53 ZSOZ |
| Izveštaj profesionalnog upravnika | najmanje 2 puta godišnje; 30 dana po prestanku ugovora | čl. 53 ZSOZ |
| Otkaz ugovora o profesionalnom upravljanju | 1 mesec od kraja meseca otkaza, najviše 3 meseca | čl. 56 ZSOZ |
| Prinudna uprava – žalba | 8 dana, opštinskom ili gradskom veću, ne odlaže izvršenje | čl. 57 ZSOZ |
| Hitne intervencije | odmah, najkasnije 48 časova | čl. 59 ZSOZ |
| Prioritetni radovi tekućeg održavanja (Pravilnik) | početak najkasnije 30 dana od kvara | Pravilnik 54/2017 |
| Rešenje o odobrenju za investiciono održavanje | 5 radnih dana | čl. 145 ZPI |
| Prijava radova inspekciji rada | najmanje 15 dana pre početka | propisi o BZR |
| Plaćanje troškova | do poslednjeg dana u mesecu za tekući mesec | čl. 65 ZSOZ |
| Regres – tužba upravnika | 2 meseca od saznanja za štetu i odgovorno lice | čl. 68 ZSOZ |
| Regres posle isplate štete | 1 godina od isplate | čl. 47 ZSOZ |
| Kućni red JLS | 90 dana od stupanja ZSOZ na snagu | čl. 76 ZSOZ |
| Bespravno useljenje – žalba (veza sa Finansijama) | 15 dana | čl. 77 ZSOZ |
| Žalba na rešenje komunalnog / republičkog komunalnog / republičkog građevinskog inspektora | 15 dana | čl. 131 ZSOZ |
| Dostava rešenja inspektora PKS | 8 dana od pravosnažnosti | čl. 129 ZSOZ |
| Kazna – fizičko lice vlasnik | 5.000–150.000 din | čl. 132 ZSOZ |
| Kazna – pravno lice vlasnik / SZ / organizator društvo | 50.000–2.000.000 din | čl. 132–134 ZSOZ |
| Kazna – odgovorno lice | 5.000–150.000 din | čl. 133–134 ZSOZ |
| Kazna – organizator preduzetnik | 10.000–500.000 din | čl. 134 ZSOZ |
| Fiksna kazna (upravnik, profesionalni upravnik, neplatiša, pristup) | 5.000 din | čl. 132 st. 3 ZSOZ |
| Prijava promene u katastru | 30 dana od nastanka promene | čl. 117 ZDPK |
| Rešenje o upisu u katastar | 5 radnih dana (u nekim slučajevima 15 dana) | čl. 36 ZPU |
| Žalba na rešenje katastra | 8 dana, Zavodu | čl. 42 ZPU |
| Dostava isprave javnog beležnika katastru | 24 časa | čl. 23 ZPU |
| Predbeležba – rok za opravdanje ako nije određen | 3 meseca | ZPU |
| Ispit – pismeni deo | 40 pitanja, 100 bodova, prolaz 70% | Pravilnik 41/2017 |
| Ispit – usmeni deo | najmanje 3 pitanja po oblasti, najmanje 2 tačna iz svake | Pravilnik 41/2017 |
Pitanja za proveru
- Koja je razlika između stambene zgrade i porodične kuće? — Stambena zgrada ima najmanje 3 stana, a porodična kuća najviše 2 stana (čl. 3 ZSOZ).
- Šta su posebni delovi zgrade? Da li je parking mesto posebni deo? — Stan, poslovni prostor, garaža, garažno mesto i garažni boks. Parking mesto (obeležena površina izvan zgrade) nije posebni deo i ne može biti predmet prometa kao nepokretnost.
- Koji su samostalni delovi zgrade? — Prostorija sa tehničkim uređajima, prostorija transformatorske stanice i sklonište (kućno i blokovsko).
- Navedite tri grupe zajedničkih delova sa po jednim primerom. — Zajednički prostori (stepenište), zajednički građevinski elementi (krov, fasada, temelji), zajedničke instalacije, oprema i uređaji (lift, gromobran, vertikale).
- Kakva svojina postoji na zajedničkim delovima i može li se ona posebno prodati? — Zajednička nedeljiva svojina vlasnika posebnih delova (čl. 8 ZSOZ, čl. 19 ZOSPO). Ne može se prodati posebno, jer je akcesorna uz posebni deo. Raspolagati može samo SZ po čl. 9.
- Šta se stiče kupovinom stana pored samog stana? — Svojina na zajedničkim delovima, pravo učešća u upravljanju SZ i susvojina na zemljištu ispod zgrade, odnosno na zemljištu za redovnu upotrebu (čl. 5).
- Šta je raspolaganje zajedničkim delovima i kako se sprovodi? — Prenos svojine nad zajedničkim delovima radi dogradnje, nadziđivanja, pripajanja ili pretvaranja. Potrebni su odluka skupštine od 2/3 ukupnog broja glasova i ugovor SZ sa sticaocem sa overenim potpisima, sa rokom za radove od najviše 5 godina.
- Razlika između pripajanja i pretvaranja? — Pripajanjem se deo zajedničkih delova dodaje postojećem posebnom delu. Pretvaranjem se deo zajedničkih delova pretvara u nov poseban ili samostalan deo. Oba se rade u okviru postojećeg gabarita i volumena.
- Može li se zasnovati hipoteka na tavanu zgrade? — Ne. Na zajedničkim delovima nema hipoteke ni drugih stvarnopravnih tereta, osim ako se zasnivaju na zgradi kao celini (čl. 9 st. 7).
- Šta je pravo prečeg prenosa i u kom roku se koristi? — Pravo vlasnika posebnog dela da mu se prvom ponudi zajednički deo radi pripajanja, pretvaranja, dogradnje ili nadziđivanja. Ponuda se svima šalje preporučenim pismom, a prihvata se pisano u roku od 15 dana. Ako SZ prenese deo bez ponude, sledi tužba (čl. 13).
- U kom roku i kod kog suda vlasnik osporava nezakonitu odluku skupštine? — Pred osnovnim sudom, u roku od 45 dana od saznanja, a najkasnije 6 meseci od donošenja odluke (čl. 12).
- Šta je katastar nepokretnosti i kakvo je dejstvo upisa? — Osnovni i javni registar o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima. Upis je konstitutivan: svojina se stiče, prenosi i ograničava upisom, a prestaje brisanjem.
- Šta sadrže A, B, V i G listovi lista nepokretnosti? — A: zemljište. B: imaoci prava na zemljištu. V1: objekti i imaoci prava. V2: posebni delovi i imaoci prava. G: tereti i ograničenja.
- Razlika između predbeležbe i zabeležbe? — Predbeležba je uslovni upis prava na osnovu isprave koja nije podobna za konačan upis i mora se opravdati u roku. Zabeležba upisuje činjenice od značaja: lična stanja, spor, zabranu otuđenja i dr.
- Kada stambena zajednica stiče svojstvo pravnog lica i koji su joj obavezni organi? — Kada najmanje 2 lica postanu vlasnici 2 posebna dela. Obavezni organi su skupština i upravnik.
- Ko sme da glasa umesto vlasnika i kada ne sme? — Poslovno sposoban član domaćinstva ili zakupac, ako vlasnik to nije zabranio. Ne sme o izboru i razrešenju upravnika, profesionalnom upravniku, kreditu, raspolaganju zajedničkim delovima i naknadi za investiciono održavanje (čl. 41 st. 3).
- Kada skupština radi punovažno i šta ako nema kvoruma? — Kvorum je obična većina ukupnog broja glasova. Bez kvoruma se saziva ponovljena sednica sa istim dnevnim redom, najranije 3 a najkasnije 30 dana kasnije, sa kvorumom od 1/3 ukupnog broja glasova.
- Za koje odluke je potrebna dvotrećinska većina? — Za raspolaganje zajedničkim delovima (uključujući nadziđivanje), poveravanje upravljanja profesionalnom upravniku i kreditno zaduženje: 2/3 ukupnog broja glasova. Za zamenu kriterijuma troškova potrebno je 2/3 ukupnog broja vlasnika.
- Kako se donose pravila vlasnika i šta njima može da se promeni? — Jednoglasno, svi vlasnici. Mogu drugačije urediti nadležnosti i potrebne većine, troškove, kućni red i dr. Registruju se u Registru SZ.
- Koliko traje mandat upravnika i šta ako se ne izabere novi? — 4 godine (ili kraće po odluci). Po isteku mandata upravnik radi još 30 dana. Ako SZ 30 dana nema upravnika, svaki vlasnik može tražiti od JLS imenovanje profesionalnog upravnika.
- Koji su uslovi da se postane profesionalni upravnik? — Najmanje četvorogodišnje srednje obrazovanje, položen ispit i licenca PKS, upis u registar PKS. Upis nije moguć za lice osuđeno za krivično delo koje ga čini nedostojnim. Potrebno je i osiguranje od profesionalne odgovornosti od najmanje 10.000 EUR godišnje, sa ugovorom od najmanje 3 godine.
- Sa kim SZ zaključuje ugovor o profesionalnom upravljanju i koliki je otkazni rok? — Sa organizatorom profesionalnog upravljanja (privredno društvo ili preduzetnik), a ne sa upravnikom lično. Ugovor na neodređeno vreme otkazuje se sa rokom od 1 mesec od kraja meseca otkaza, a ugovorom najviše 3 meseca.
- Koje poslove profesionalni upravnik ima pored poslova upravnika? — Zemljište za redovnu upotrebu, prijem prijava 00–24 i njihova evidencija, obaveštavanje nadležnih organa, hitne intervencije i predlog naknade za održavanje na osnovu najmanje 3 ponude. Izveštaj podnosi najmanje 2 puta godišnje.
- Kada se uvodi prinudna uprava i kako? — Kada prijava za upis SZ nije podneta u roku od 15 dana od sednice ili kada nije izabran novi upravnik. Pokreće se prijavom inspektora ili vlasnika. JLS rešenjem imenuje profesionalnog upravnika sa liste PKS. Žalba se izjavljuje veću u roku od 8 dana i ne odlaže izvršenje.
- Šta proverava komunalni, a šta građevinski inspektor? — Komunalni: registraciju SZ i upravnika, obaveze vlasnika, upravnika, profesionalnog upravnika i organizatora, ugovor i kućni red. Građevinski: korišćenje zgrade prema nameni, opasnost po ljude i imovinu, program održavanja i hitne radove.
- Kojom kaznom se kažnjava upravnik koji ne prijavi SZ u registar, a kojom SZ koja nema program održavanja? — Upravnik fiksnom kaznom od 5.000 din. SZ, posle roka iz rešenja inspektora, kaznom od 50.000 do 2.000.000 din, a odgovorno lice od 5.000 do 150.000 din.
- U kom roku upravnik mora da postupi kod hitne intervencije i ko snosi troškove? — Odmah, a najkasnije u roku od 48 časova od saznanja. Troškovi se plaćaju iz sredstava SZ bez obzira na namenu, a za propust upravnik odgovara za štetu.
- Kako se dele troškovi tekućeg, a kako investicionog održavanja? — Tekuće održavanje i upravljanje po broju posebnih delova, investiciono održavanje i unapređenje po površini. Zamena je moguća uz 2/3 ukupnog broja vlasnika. Iznos ne može biti niži od minimuma JLS.
- Šta je pravo regresa SZ i koja je obaveza upravnika? — Pravo SZ da troškove popravke zajedničkog dela naplati od onoga ko ga je oštetio. Upravnik mora preduzeti radnje i podneti tužbu u roku od 2 meseca od saznanja za štetu i odgovorno lice. Profesionalni upravnik koji to propusti odgovara solidarno, a SZ mu može otkazati ugovor.
- Da li je osiguranje zgrade obavezno? — Ne. SZ može da zaključi ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu trećim licima zbog neodržavanja, a odluku donosi skupština (čl. 48). Obavezno je samo lično osiguranje profesionalnog upravnika od profesionalne odgovornosti.