Celina

Finansije

Administrativni i finansijski aspekti upravljanja

Vežbaj ovu celinu (162 pitanja)

2. FINANSIJE — Administrativni i finansijski aspekti upravljanja zgradom

Pregled celine

Celina ima dva modula. Prvi pokriva „papirologiju" stambene zajednice (SZ): registraciju, evidencije, ugovore, podatke i izveštaje. Drugi pokriva novac: račun, plaćanja, troškove, fondove, poreze, osiguranje i izveštaje.

ModulTemeGlavni propisi
M1 AdministrativniSZ kao pravno lice; Registar stambenih zajednica (pojmovi, sadržina, postupak, obrasci, rokovi); udruženje za poslovne zgrade; komunikacija sa organima; obligacioni odnosi i ugovori; overa; bespravno useljenje; zaštita podataka o ličnosti; evidencija posebnih delova i spisak stanara; izveštaj o radu upravnikaZakon o stanovanju i održavanju zgrada (ZSOZ), Pravilnik o registru SZ, Zakon o udruženjima, Zakon o obligacionim odnosima (ZOO), Zakon o overavanju potpisa, rukopisa i prepisa, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti (ZZPL)
M2 Finansijskifinansijska ovlašćenja; tekući račun; platne usluge i platni promet; nalozi; menica; prinudna naplata; troškovi i njihova raspodela; minimalni iznosi; fond i rezervni fond; izvori finansiranja; krediti; nabavka; računi, fiskalni računi i e-fakture; prihodi, rashodi, bilansi; računovodstvo; porez na dobit; porezi vezani za nepokretnosti; osiguranje; primeri kalkulacijaZSOZ čl. 42, 48, 50, 53, 63–66; Zakon o platnim uslugama; Zakon o platnom prometu (prinudna naplata); Zakon o obavljanju plaćanja pravnih lica…; Odluka NBS o platnim nalozima; Zakon o računovodstvu; Zakon o porezu na dobit pravnih lica; ZOO; poreski zakoni

Iz drugih celina ovde se samo upućuje: svojina, skupština i većine, upravnik i licenca, prinudna uprava i inspekcija — vidi celinu Pravo; tehnika održavanja i energetika — vidi celinu Energetika/građevina.

Napomena

Stanje propisa korišćeno za proveru (oktobar 2026):

  • ZSOZ: „Sl. glasnik RS", br. 104/2016 i 9/2020 – dr. zakon. Nacrt izmena iz 2023. (javna rasprava do 03.10.2023) prema dostupnim izvorima nije usvojen; jedan sekundarni izvor pominje broj 57/2024, ali to nije potvrđeno — proveriti pred ispit.
  • Pravilnik o sadržini registra i dokumentaciji… o stambenim zajednicama („Sl. glasnik RS", br. 49/2017) — i dalje važi.
  • Zakon o platnim uslugama: 139/2014, 44/2018 i 64/2024 (izmene se primenjuju od 06.05.2025).
  • Zakon o računovodstvu: 73/2019 (i 44/2021 – dr. zakon), primenjuje se od 2021.
  • Zakon o porezu na dobit pravnih lica: izmene zaključno sa 80/2026 (iznos oslobođenja 400.000 din nepromenjen).
  • ZZPL: 87/2018, primenjuje se od 21.08.2019.
  • Zakon o elektronskom fakturisanju: 44/2021 … 80/2026.
  • Ispitni program: Pravilnik „Sl. glasnik RS", br. 41/2017.

Modul 1 — Administrativni aspekti upravljanja zgradom

1.1 Stambena zajednica kao pravno lice — administrativni osnov

  • SZ čine svi vlasnici posebnih delova stambene, odnosno stambeno-poslovne zgrade.
  • SZ stiče svojstvo pravnog lica po zakonu, trenutkom kada najmanje dva lica postanu vlasnici dva posebna dela. Registracija nije uslov za nastanak, ali je obavezna.
  • SZ može da organizuje upravljanje i održavanje i pre registracije.
  • Po prelaznoj odredbi (čl. 137 ZSOZ) stambena zgrada sa najmanje dva vlasnika postala je SZ danom stupanja zakona na snagu (31.12.2016) i pravni je sledbenik ranije „stambene zgrade".
  • Poslovno ime obavezno sadrži oznaku „stambena zajednica" + adresu zgrade.
  • SZ ima matični broj, PIB i tekući račun.
  • U javnopravnim postupcima stranka je SZ.
  • SZ se može formirati za zgradu u celini, za jedan ulaz ili za više ulaza (detaljno o organima i većinama — vidi Pravo).
  • SZ je neprofitno (nedobitno) pravno lice; njena pravna sposobnost je uža i određena ciljem — upravljanje i održavanje zgrade.

1.2 Registar stambenih zajednica — pojmovi i nadležnost

PojamZnačenje
Registarelektronska javna baza podataka i dokumenata o SZ na teritoriji jedinice lokalne samouprave (JLS)
Registratorzaposleni u opštinskoj/gradskoj upravi koga uprava odredi; dužan da obezbedi zakonito, ažurno i tačno vođenje Registra
Podatakčinjenica propisana kao predmet registracije, evidencije i objave, značajna za pravni promet
Registracijaupis, promena ili brisanje podataka i dokumenata
Prijavapodnesak (papirni ili elektronski) kojim se pokreće postupak
Podnosilac prijavezakonom ovlašćeno lice
Potvrda o primljenoj prijavijavna isprava o prijemu prijave
Korisnička aplikacijaaplikacija za elektronsku prijavu, dokumente i dokaz o uplati takse
Zabeležbaupis činjenica od značaja za stambene odnose (po prijavi ili po službenoj dužnosti)
Jedinstvena evidencijacentralna javna elektronska baza svih SZ u Srbiji; vodi je Republički geodetski zavod (RGZ)
  • Registar vodi JLS, prema svojoj teritorijalnoj nadležnosti.
  • Jedinstvenu evidenciju vodi RGZ; razmena podataka JLS–RGZ ide elektronski kroz centralni sistem. Podaci su javni (katastar.rgz.gov.rs/StambeneZajednice).
  • Registar je uspostavljen na osnovu čl. 20 ZSOZ; detalje uređuje Pravilnik o sadržini registra… („Sl. glasnik RS", br. 49/2017), u primeni od 30.05.2017.
  • Registrator proverava samo formalne uslove. Ne ispituje tačnost činjenica, verodostojnost dokumenata ni zakonitost postupka u kom su dokumenti doneti.
  • Registrator proverava:
    1. nadležnost;
    2. da li je podnosilac ovlašćen;
    3. da li prijava ima sve propisane podatke i dokumente;
    4. da li su podaci usklađeni sa već registrovanim;
    5. da li je plaćena administrativna taksa (i naknada za Jedinstvenu evidenciju).
  • Na sve što ZSOZ ne uređuje primenjuje se Zakon o opštem upravnom postupku.
  • Povraćaj u pređašnje stanje nije dozvoljen u postupku registracije.

1.3 Sadržina Registra

Registar sadrži podatke koji se registruju (i objavljuju), podatke koji se evidentiraju, podatke koje unose nadležni organi i dokumente na osnovu kojih je izvršen upis.

VrstaPodaci
Registruju se1) poslovno ime SZ; 2) adresa (opština, mesto, ulica, kućni broj — za više ulaza svi brojevi); 3) matični broj SZ; 4) podaci o upravniku (domaće lice: ime, prezime, JMBG; strano: ime, prezime, broj i država putne isprave); 5) podaci o profesionalnom upravniku i organizatoru profesionalnog upravljanja (pravno lice: poslovno ime, sedište, MB, PIB)
Evidentiraju sePIB; broj tekućeg računa; kontakt (telefon, adresa za poštu, e-adresa)
Preuzimaju se iz registara RGZopština, naseljeno mesto, katastarska opština, broj katastarske parcele, ulica, kućni broj; ako je zgrada u katastru — broj dela parcele pod objektom
Mogu da unose nadležni organigodina izgradnje; broj posebnih delova (stanovi, poslovni prostori, garažna mesta, boksovi, garaže van zgrade na parceli); fizičke karakteristike (spratnost, liftovi, sklonište, vrsta krova, gromobran); način grejanja; energetski razred i broj energetskog pasoša; status kulturnog dobra; naziv lica kome je povereno održavanje
Prilozipravila vlasnika (ako su doneta) — objavljuju se u Registru
  • Ako je SZ registrovana za više ulaza, podaci o zgradi se evidentiraju za svaki ulaz posebno.
  • Pristup podacima ostvaruje se po zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja; od ličnih podataka objavljuju se samo identifikacioni podaci upravnika.
  • Matični broj SZ ima 8 cifara. Dodeljuje ga Republički zavod za statistiku (RZS) kroz centralni sistem RGZ. MB je „ID" SZ preko kog se povezuju registri.
Pazi

Upravnik SZ se bira iz reda članova skupštine SZ (ZSOZ, čl. 49 st. 2). Uslov da upravnik živi u zgradi zakon ne propisuje.

Spajanje i razdvajanje SZ po ulazima

  • Za stare „skupštine stanara" (evidentirane do 31.05.2017) MB i PIB se preuzimaju u postupku registracije.
  • Kad se jednom ulazu pridružuje susedni (SZ za više ulaza), postojeći MB i PIB se gase; nova SZ dobija novo poslovno ime, novi MB i novi PIB.
  • Isto važi kad se SZ za više ulaza razdvaja: sve postojeće se gase, formiraju se nove.
  • Kroz istorijat u Registru vide se sve promene.
  • Kod SZ za više ulaza poslovno ime glasi npr. „STAMBENA ZAJEDNICA BATUTOVA 8, 10, 12"; jedan od brojeva je adresa sedišta.

1.4 Postupak registracije — korak po korak

Ko podnosi prijavu: 1) izabrani upravnik; 2) lice ovlašćeno odlukom SZ; 3) profesionalni upravnik angažovan ugovorom; 4) profesionalni upravnik imenovan rešenjem JLS (prinudna uprava). Kod profesionalnog upravljanja obveznik podnošenja je profesionalni upravnik.

Redosled:

  1. Provera prethodnika. Proveriti u arhivi skupština stanara (pretraga po ulici i broju u JLS) da li je zgrada ranije evidentirana i da li ima MB, PIB, račun i pečat. Ako ima — ti podaci se preuzimaju.
  2. Identifikacija zgrade. Utvrditi broj ulaza, adresu i kućne brojeve svih ulaza. Pomažu list nepokretnosti ili kupoprodajni ugovor (parcela, KO, deo parcele pod objektom). Uporediti adresu sa stanjem na terenu i sa Adresnim registrom RGZ. Ako se adresa ne slaže — Služba za katastar izdaje uverenje o nazivu ulice i kućnom broju.
  3. Sazivanje sednice skupštine. Prvi put je može sazvati bilo koji vlasnik posebnog dela, obaveštenjem na vidnom mestu u zgradi. (Rok za prvu sednicu bio je 60 dana od sticanja svojstva pravnog lica — prelazna odredba.)
  4. Sednica i zapisnik. Donosi se odluka o izboru upravnika ili odluka o poveravanju upravljanja profesionalnom upravniku. Kod profesionalnog upravljanja na istoj sednici određuje se ovlašćeno lice koje će zaključiti ugovor. Zapisnik se pravi u dva primerka (jedan za Registar, jedan ostaje SZ).
  5. Ugovor sa organizatorom profesionalnog upravljanja (ako je izabran profesionalni upravnik). Potpisuju ovlašćeno lice SZ i zastupnik organizatora.
  6. Priprema dokumentacije: evidencija i označavanje posebnih delova (vidi 1.14); podaci o organizatoru (poslovno ime, sedište, MB, PIB) i o profesionalnom upravniku (ime, prezime, JMBG); očitana lična karta podnosioca; dokaz o uplati lokalne administrativne takse; pravila vlasnika ako postoje. Obrasci se preuzimaju sa www.stanovanje.gov.rs ili od opštinske uprave.
  7. Podnošenje prijave (obrazac RSZ-1, uz dodatak RSZ-1.1 za svaki ulaz) u roku od 15 dana od sednice, odnosno od nastanka promene — na šalteru, poštom ili elektronski. Dobija se potvrda o primljenoj prijavi.
  8. Odlučivanje Registratora u roku od 5 radnih dana: rešenje o registraciji ili zaključak o odbacivanju. Registrator rezerviše MB (iz arhive ili iz servisa slobodnih brojeva RZS) i generiše rešenje.
  9. Objava u Jedinstvenoj evidenciji (RGZ). Dejstvo prema trećim licima — narednog dana od objave.
  10. Posle upisa:
    • PIB dodeljuje Poreska uprava, preko organa koji vodi Registar (čl. 26 Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji);
    • otvaranje tekućeg računa u banci po izboru;
    • izrada pečata (natpis: „Stambena zajednica + ulica i broj"; pečat više nije obavezan element ugovora);
    • isticanje rešenja o registraciji na oglasnoj tabli zgrade;
    • dopuna Registra podacima o PIB-u i računu (obrazac RSZ-1.3);
    • aneks ugovora sa organizatorom, sa podacima iz rešenja (poslovno ime, MB, PIB, račun).
Napomena

Po Pravilniku se matični broj dodeljuje u samom postupku registracije, kroz centralni sistem RGZ; podnosilac ga ne pribavlja unapred od RZS.

Pazi

PIB se ne traži posebnim zahtevom: subjektima koje registruje JLS, Poreska uprava dodeljuje PIB preko tog organa (čl. 26 Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji).

Prekid registracije. Ako SZ ne ispunjava uslove (adresa ne postoji u registru, nepotpuni podaci ili dokumentacija), postupak se prekida. Rezervisani MB se oslobađa, a predmet se čuva radi donošenja zaključka.

1.5 Dokumentacija uz prijavu — po vrsti registracije

Dokumenti se prilažu u originalu, overenom prepisu ili overenoj fotokopiji. Organ je dužan da sam pribavi podatke iz službenih evidencija; od podnosioca traži samo ono čega nema u evidencijama. Uz svaku prijavu ide očitana lična karta (ili kopija) podnosioca i dokaz o uplati takse.

Šifra (obrazac RSZ-1.2)SlučajPosebni prilozi
01SZ ima upravnika, prijavu podnosi upravnikzapisnik sa odlukom o izboru upravnika
02SZ ima upravnika, prijavu podnosi drugo ovlašćeno licezapisnik sa odlukom o izboru upravnika i ovlašćenjem tom licu
03SZ ima profesionalnog upravnikazapisnik sa odlukom o poveravanju + ugovor sa organizatorom profesionalnog upravljanja
04prinudna upravarešenje JLS o imenovanju profesionalnog upravnika
05promena podataka o SZzapisnik o promeni poslovnog imena / o formiranju SZ na drugi način (zgrada, ulaz, više ulaza); nova ili izmenjena pravila vlasnika; kod promene adrese — rešenje nadležnog organa o promeni adrese
—promena upravnika / profesionalnog upravnikakao 01–04 (zapisnik, ugovor ili rešenje)
06brisanjezapisnik o brisanju SZ (kad se formira nova SZ na drugačiji način); zapisnik o poništavanju pravila vlasnika; kod rušenja zgrade — rešenje o rušenju
07evidencija (ažuriranje)potvrda o dodeljenom PIB-u; potvrda ili kopija ugovora o tekućem računu
  • Ako postoje pravila vlasnika, prilažu se uz prijavu i objavljuju u Registru.

1.6 Obrasci i prilozi

ObrazacNamena i sadržaj
RSZ-1 — prijava za registracijuvrsta (upis / promena / brisanje); podnosilac; način dostave odluke (pošta na adresu podnosioca ili SZ, preuzimanje u Registru); način formiranja (zgrada / ulaz / više ulaza); podaci o SZ (ime, adresa sedišta, MB, PIB, račun, e-pošta); upravnik; profesionalni upravnik i organizator (broj i datum ugovora ili rešenja o prinudnoj upravi); evidencioni podaci o zgradi; napomena o taksi
RSZ-1.1 — dodatakevidencioni podaci o zgradi po ulazu (godina izgradnje, posebni delovi, spratnost, liftovi, sklonište, krov, gromobran, daljinsko grejanje, energetski pasoš i razred A+…G, status kulturnog dobra, preduzeće za održavanje)
RSZ-1.2spisak potrebne dokumentacije (šifre 01–07)
RSZ-1.3prijava za ažuriranje evidencionih podataka: PIB, račun, telefon, e-pošta
Potvrda o primljenoj prijavibroj prijave, datum i vreme prijema, vrsta registracije, podnosilac, spisak priloga
Obaveštenje o sazivanju sednicedan, čas, mesto, dnevni red; ističe se na oglasnoj tabli (najmanje 3 dana ranije — vidi Pravo)
Zapisnik sa odlukom o izboru upravnikako je sazvao i vodi sednicu, zapisničar, ukupan broj posebnih delova, broj prisutnih i broj izjašnjenih pisano/elektronski, kvorum, dnevni red, odluka (ime, JMBG, broj posebnog dela), broj glasova; tabela potpisa vlasnika
Opšti zapisnik (sednicu saziva upravnik)konstatacija kvoruma, dnevni red, odluke jednoglasno ili sa brojem glasova; tabela potpisa (sa brojem lične karte)
  • Na obrascima zapisnika Ministarstva stoji napomena da zapisnik treba da sadrži potpise većine vlasnika od ukupnog broja posebnih delova (zahtev obrasca za dokazivanje odluke pri registraciji). Zakonska pravila o zapisniku i potpisima — vidi Pravo.
  • Elektronski: polja sa zvezdicom (*) su obavezna; izborom ulice i broja iz Adresnog registra automatski se generiše poslovno ime.

1.7 Odlučivanje Registratora, pravni lekovi i dejstvo upisa

Podnošenje.

  • Papirna prijava: neposredno ili poštom. Kod pošte važi datum i vreme prijema u Registru. Papiri se skeniraju u PDF i potpisuju kvalifikovanim elektronskim potpisom Registratora.
  • Elektronska prijava: preko korisničke aplikacije, dokumenti u PDF-u sa kvalifikovanim elektronskim potpisom podnosioca. Potvrda stiže na e-adresu.
  • Podnosilac može da izmeni prijavu ili odustane do odluke. Kod odustanka — rešenje o obustavi.
  • Podaci koji se samo objavljuju ne proveravaju se; za njihovu tačnost odgovara podnosilac.

Odluka.

  • Rešenje o registraciji — ako su ispunjeni formalni uslovi i prošla kontrola u centralnom sistemu.
  • Zaključak o odbacivanju — ako uslovi nisu ispunjeni; navode se svi nedostaci. Odbacuje se i kad Registrator nije mesno nadležan, kad podatak nije predmet registracije ili je već registrovan.
  • Ako Registrator ne odluči u roku, smatra se da je prijava usvojena (osim ako zakonski uslovi nisu ispunjeni).
  • Dostavljanje: poštom (podnosiocu ili na adresu SZ), na e-adresu ili preuzimanjem u Registru. Smatra se izvršenim danom slanja.

Kontrola i objava. Centralni sistem RGZ proverava unete podatke. Ako nisu uneti propisno, sistem ne prihvata odobrenje i Registrator mora odmah da ispravi. Posle kontrole podaci se javno objavljuju u Jedinstvenoj evidenciji.

Načelo pouzdanja: treća lica koja se pouzdaju u podatke iz Registra ne snose štetne posledice zbog netačnih podataka.

RadnjaRokKo / kome
Prijava upisa, promene upravnika ili drugih podataka15 dana od sednice, odnosno od promeneupravnik / ovlašćeno lice → Registar
Odluka Registratora5 radnih dana od prijema prijaveRegistrator
Žalba na rešenje ili zaključak10 dana od dostavljanja, najkasnije 30 dana od objavepreko Registratora → opštinsko/gradsko veće; ne odlaže izvršenje
Usaglašena prijava (bez nove takse)10 dana od prijema zaključka, najkasnije 30 dana od objave; samo jednompodnosilac
Brisanje pogrešno registrovanog podatka po službenoj dužnostinajkasnije 6 meseci od narednog dana od objaveRegistrator; vraća se prethodno stanje; pravo na žalbu
Ispravka očigledne greške5 dana od saznanja ili od zahtevaRegistrator — zaključak; ako greške nema — rešenje o odbijanju
Dejstvo registracije prema trećim licimanarednog dana od objave—
Zapamti

Registar vodi JLS (Registrator), Jedinstvenu evidenciju RGZ. Prijava — 15 dana, odluka — 5 radnih dana, žalba — 10/30 dana opštinskom/gradskom veću, dejstvo — dan posle objave.

1.8 Udruženje za poslovne zgrade

  • U zgradi bez ijednog stana (samo poslovni prostori) vlasnici upravljaju preko svojih organa i osnivaju pravno lice po Zakonu o udruženjima.
  • Na skupštinu i zastupnika udruženja shodno se primenjuju pravila ZSOZ o skupštini i upravniku SZ.
  • U stambeno-poslovnoj zgradi nema udruženja: vlasnici stanova i poslovnih prostora zajedno čine SZ.
ElementPravilo (Zakon o udruženjima)
Osnivačinajmanje 3, poslovno sposobna fizička ili pravna lica; bar jedan sa prebivalištem/sedištem u Srbiji
Osnivanjena osnivačkoj skupštini: osnivački akt, statut, izbor zastupnika
Nazivna srpskom jeziku i ćiriličkom pismu; strane reči samo izuzetno; po statutu i na jeziku nacionalne manjine (upisuje se posle srpskog)
Sedišteu Srbiji — JLS iz koje se upravlja udruženjem
Upravljanječlanovi neposredno ili preko izabranih predstavnika; skupština je najviši organ i čine je svi članovi
Zastupnikjedno ili više poslovno sposobnih fizičkih lica sa prebivalištem/boravištem u Srbiji
RegistarAgencija za privredne registre (APR); prijavu za upis podnosi zastupnik

1.9 Komunikacija sa nadležnim organima

Organ / institucijaZa šta se SZ i upravnik obraćaju
JLS — Registratorupis, promene, brisanje, ažuriranje podataka SZ
JLS — stambena uprava / većeprinudna uprava; bespravno useljenje; žalbe; akti o minimalnim iznosima i kućnom redu
RGZJedinstvena evidencija SZ, katastar nepokretnosti, Adresni registar (jedinstvenaevidencija@rgz.gov.rs)
Republički zavod za statistikumatični broj (kroz sistem RGZ)
Poreska upravaPIB; porez na dobit (ePorezi); porez po odbitku
Bankatekući račun, platni promet, karton deponovanih potpisa, obaveštenje o promenama
NBSregistar menica i ovlašćenja, prinudna naplata
APRpodaci o organizatoru profesionalnog upravljanja; registar udruženja
PKSregistar profesionalnih upravnika i licenca
Javni beležnikovera potpisa (ugovori o raspolaganju, izvod iz zapisnika o troškovima)
Komunalna i građevinska inspekcijanadzor — vidi Pravo
Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnostizaštita podataka o ličnosti

1.10 Obligacioni odnosi i ugovori stambene zajednice

Pravne činjenice. Pravni odnos nastaje kad se dogodi pravna činjenica: prirodni događaj (rođenje, smrt, protek vremena) ili ljudska radnja — dopuštena (pravni posao) ili nedopuštena (delikt, odgovornost za štetu).

Obligacioni odnos je odnos najmanje dva lica: poverilac može da zahteva od dužnika da nešto učini ili se uzdrži. Za poverioca to je potraživanje, za dužnika dug.

Izvori obligacija (ZOO): ugovor, prouzrokovanje štete, sticanje bez osnova, poslovodstvo bez naloga, jednostrana izjava volje i drugi zakonom predviđeni slučajevi.

Načela: sloboda uređivanja odnosa (u granicama prinudnih propisa, javnog poretka i dobrih običaja); savesnost i poštenje; ravnopravnost strana; zabrana prouzrokovanja štete.

Ugovor:

  • saglasnost volja dve strane; „zakon za stranke";
  • nastaje kad se strane saglase o bitnim elementima (osnovni: predmet i cena);
  • može se zaključiti i preko zastupnika (čl. 84 ZOO); ovlašćenje proističe iz zakona, opšteg akta, akta organa ili punomoćja.

Ugovori SZ:

  • Pravno lice ugovara u okviru svoje pravne sposobnosti. Ugovor van te sposobnosti nema pravno dejstvo; savesna strana može tražiti naknadu štete.
  • Ugovorna strana je SZ; ugovor u ime i za račun SZ zaključuje i potpisuje upravnik / profesionalni upravnik kao zastupnik.
  • Ugovori se zaključuju pre svega u poslovima upravljanja i održavanja; forma je pisana.
  • Pečat SZ se po pravilu stavlja, ali nije obavezan element.
  • Strožu formu zakon traži za ugovor o raspolaganju zajedničkim delovima (prenos svojine radi dogradnje, nadziđivanja, pripajanja ili pretvaranja) — vidi 1.11.

Odgovornost za štetu (ZOO):

Član ZOOPravilo
154 — osnovi odgovornostiko prouzrokuje štetu dužan je da je naknadi, osim ako dokaže da je nastala bez njegove krivice (pretpostavljena krivica); za štetu od opasne stvari ili delatnosti odgovara se bez obzira na krivicu
155 — štetaobična šteta (umanjenje imovine), izmakla korist (sprečeno povećanje), nematerijalna šteta (fizički ili psihički bol, strah)
177 — oslobođenje imaoca opasne stvariuzrok van stvari koji se nije mogao predvideti, izbeći ni otkloniti; isključiva radnja oštećenog ili trećeg lica; delimično — ako je oštećeni doprineo; treće lice koje je doprinelo odgovara solidarno
185 — način naknadeprvo uspostavljanje ranijeg stanja; za ostatak — novac; novac i kad vraćanje nije moguće ili kad oštećeni to traži

1.11 Overa potpisa i isprava

  • Ugovor o raspolaganju zajedničkim delovima: potpisi ugovornih strana se overavaju (prosta overa potpisa — legalizacija). Javni beležnik ne ulazi u sadržinu, ali proverava ovlašćenje potpisnika.
  • Upravnik pri overi donosi: dokaz o registraciji SZ (izvod iz Registra), odluku skupštine o raspolaganju (2/3 ukupnog broja glasova — vidi Pravo), pečat SZ i ličnu kartu.
  • Izvod iz zapisnika sa odlukom o troškovima održavanja (čl. 64 ZSOZ) potpisuje upravnik i overava svoj potpis (vidi 2.8).
  • Overu uređuje Zakon o overavanju potpisa, rukopisa i prepisa. Od 01.03.2017. nadležni su javni beležnici.
Napomena

Pravilo o prostoj overi potpisa za raspolaganje zajedničkim delovima je posebno pravilo ZSOZ (odstupanje od opšteg pravila za promet nepokretnosti, gde se traži solemnizacija). Strane mogu ugovoriti i strožu formu. Izuzetak od nadležnosti beležnika: u opštinama bez imenovanog javnog beležnika overu i posle 01.03.2017. vrše osnovni sudovi, sudske jedinice i opštinske uprave. (Izvori: ZSOZ; paragraf.rs; pravniportal.com.)

1.12 Bespravno useljenje

  • Ako se neko bez pravnog osnova useli u stan ili zajedničke prostorije stambene, odnosno stambeno-poslovne zgrade, zahtev za iseljenje nadležnom organu JLS može podneti:
    • upravnik SZ,
    • vlasnik posebnog dela,
    • drugo lice sa pravnim interesom.
  • Postupak je hitan. Na njega se ne primenjuju pravila o iseljenju i preseljenju (čl. 78–87 ZSOZ).
  • Žalba na rešenje o iseljenju: opštinskom/gradskom veću u roku od 15 dana od dostavljanja.
  • Za ostalo se primenjuje Zakon o opštem upravnom postupku.

1.13 Zaštita podataka o ličnosti

  • Pravo na zaštitu podataka o ličnosti je ustavno pravo. Štiti se svako fizičko lice, bez obzira na državljanstvo, prebivalište i druga lična svojstva.
  • Nadzor vrši Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti — samostalan i nezavisan državni organ.
  • Zakonski osnov obrade za upravnika je čl. 50 tač. 6 ZSOZ: upravnik vodi evidenciju o vlasnicima posebnih i samostalnih delova i o zakupcima i drugim korisnicima:
    • za fizička lica: ime, prezime i JMBG;
    • za pravna lica: poslovno ime, adresa sedišta i matični broj.
  • Podaci se obrađuju samo u zakonom predviđene svrhe i sa posebnom pažnjom.
  • Državni organi mogu tražiti podatke samo uz pravni osnov.
  • U Registru SZ od ličnih podataka javni su samo identifikacioni podaci upravnika.
Pazi

Raniji Zakon o zaštiti podataka o ličnosti („Sl. glasnik RS", br. 97/2008) prestao je da se primenjuje 21.08.2019. Važi ZZPL („Sl. glasnik RS", br. 87/2018), čl. 4:

  • podatak o ličnosti je svaki podatak koji se odnosi na fizičko lice čiji je identitet određen ili odrediv, neposredno ili posredno (ime, identifikacioni broj, lokacija, mrežni identifikator, obeležja fizičkog, ekonomskog, kulturnog i društvenog identiteta…);
  • obrada je svaka radnja ili skup radnji, automatizovano ili ne, nad podacima (prikupljanje, beleženje, razvrstavanje, čuvanje, menjanje, uvid, upotreba, otkrivanje prenosom, objavljivanje, brisanje, uništavanje…).
  • Pojmovi koje treba znati: rukovalac (određuje svrhu i način obrade) i obrađivač (obrađuje u ime rukovaoca).

(Izvor: ZZPL 87/2018, paragraf.rs; primena od 21.08.2019.)

1.14 Evidencija posebnih delova i spisak stanara

Upravnik ima dve različite evidencije:

EvidencijaSadržajSvrha
Evidencija i označavanje posebnih delovaredni broj, sprat (Po, Pr, 1, 2…, PK), namena (stan, poslovni prostor, atelje, garaža…), oznaka posebnog dela (npr. 01, 02 za poslovne prostore; 1, 2, 3… za stanove; 5A)dostavlja se Registru; osnova za popis delova i raspodelu troškova; sastavni deo pravila vlasnika
Evidencija o vlasnicima i korisnicima (čl. 50 tač. 6 ZSOZ)vlasnik ili zakupac; ime, prezime, JMBG (pravno lice: ime, sedište, MB); kontaktzakonska obaveza upravnika; obrada po ZZPL
  • Upravnik popisuje posebne, zajedničke i samostalne delove i označava ih (čl. 50 tač. 5).
  • Numeracija se radi prema stvarnom stanju u zgradi. (Katastarska numeracija ide od najniže etaže, s leva na desno od ulaza — vidi Energetika/građevina, katastar.)
  • Spisak stanara nastaje dopunom evidencije delova podacima o vlasnicima i zakupcima. Izvori:
    • anketa i upitnici u zgradi;
    • javni uvid u katastar nepokretnosti;
    • listing Infostana ili drugog stambenog preduzeća.
  • Primer kolona spiska stanara: sprat, broj stana, ime, prezime, telefon, e-adresa; potpisuje profesionalni upravnik.

1.15 Izveštaj o radu upravnika

UpravnikProfesionalni upravnik
Osnovčl. 50 tač. 13 ZSOZčl. 53 ZSOZ
Komeskupštini SZSZ
Koliko čestozakon ne propisuje učestalost (skupština ga usvaja — čl. 42)najmanje dva puta godišnje, ako ugovorom nije drugačije
Po prestanku ugovora—najkasnije 30 dana od prestanka ugovora

Obavezna sadržina izveštaja:

  1. prikaz ukupnih prihoda i rashoda SZ;
  2. prikaz realizovanih aktivnosti u odnosu na planirane (program održavanja);
  3. iskorišćenje sredstava za svaku aktivnost.
  • Osnova za izveštaj je evidencija o prihodima i rashodima (čl. 50 tač. 12) i izvodi sa tekućeg računa.
  • Skupština izveštaj usvaja (čl. 42 tač. 17).

Zapamti — Modul 1

Zapamti
  1. SZ je pravno lice po zakonu (dva vlasnika, dva posebna dela); registracija je obavezna, ali nije uslov nastanka.
  2. Registar vodi JLS (Registrator), Jedinstvenu evidenciju RGZ; Registrator proverava samo formalne uslove.
  3. Prijava u Registar — 15 dana od sednice ili promene; odluka — 5 radnih dana; žalba — 10 dana od dostave, najkasnije 30 dana od objave, opštinskom/gradskom veću; žalba ne odlaže izvršenje.
  4. Registracija deluje prema trećim licima narednog dana od objave; treća lica su zaštićena načelom pouzdanja.
  5. Usaglašena prijava bez nove takse — jednom, u roku 10/30 dana; brisanje po službenoj dužnosti — do 6 meseci; ispravka greške — 5 dana.
  6. Poslovna zgrada (bez stanova) → udruženje po Zakonu o udruženjima, najmanje 3 osnivača, upis u APR.
  7. Ugovore SZ potpisuje upravnik; ugovor o raspolaganju zajedničkim delovima — overa potpisa kod javnog beležnika.
  8. Bespravno useljenje → zahtev JLS, hitan postupak, žalba 15 dana opštinskom/gradskom veću.
  9. Evidencija vlasnika: fizičko lice — ime, prezime, JMBG; pravno lice — naziv, sedište, MB; važi ZZPL 87/2018.
  10. Profesionalni upravnik podnosi izveštaj najmanje 2 puta godišnje i 30 dana po prestanku ugovora; izveštaj sadrži prihode/rashode, plan vs. ostvareno i utrošak po aktivnosti.

Modul 2 — Finansijski aspekti upravljanja zgradom

2.1 Pravni okvir i program modula

Ispitni program (Prilog 1 Pravilnika 41/2017) za finansijski modul obuhvata: tekući račun i evidenciju prihoda i rashoda; fond SZ; platni promet; transakcije i naloge; finansijske analize, kalkulacije i nabavke; izvore finansiranja; plaćanje usluga, radova i materijala; osiguranje SZ od odgovornosti; osiguranje profesionalnog upravnika; finansijski izveštaj.

Propisi (Prilog 2, dopunjeno važećim stanjem):

PropisŠta je važno za SZ
ZSOZ (104/2016, 9/2020 – dr. zakon), čl. 42, 48, 50, 53, 63–66nadležnost skupštine, osiguranje, ovlašćenja upravnika, troškovi i izvori finansiranja
Pravilnik o kriterijumima za utvrđivanje minimalnog iznosa za investiciono održavanje („Sl. glasnik RS", br. 101/2017)kriterijumi za akte JLS o rezervnom fondu
Akti JLS o minimalnim iznosimaminimalni iznosi tekućeg i investicionog održavanja i naknada prinudnog upravnika
Zakon o računovodstvu (73/2019)čl. 4 — ne odnosi se na stambene zgrade
Zakon o porezu na dobit pravnih licačl. 1, 39, 44, 63 — nedobitna organizacija, stopa, oslobođenje, rok
Zakon o platnim uslugama (139/2014, 44/2018, 64/2024)platne usluge, računi, nalozi
Zakon o platnom prometuvaže samo odredbe o prinudnoj naplati
Zakon o obavljanju plaćanja pravnih lica, preduzetnika i fizičkih lica koja ne obavljaju delatnost (68/2015)obaveza računa, gotovina, kompenzacija
Odluka NBS o obrascima platnih naloga u dinarimanalog za uplatu, isplatu, prenos
ZOO, čl. 154–155, 177, 185, 380, 611, 940–941šteta, zastarelost iz osiguranja, osiguranje od odgovornosti
Pazi

Odredbe Zakona o platnom prometu (osim prinudne naplate) prestale su da važe 01.10.2015, kada je počela primena Zakona o platnim uslugama. Odluka NBS o obrascima platnih naloga: 55/2015, 78/2015, 82/2017, 65/2018, 78/2018, 22/2019, 125/2020 i 82/2024. ZOO je objavljen u „Sl. listu SFRJ" i „Sl. listu SRJ" (31/93), poslednje izmene „Sl. glasnik RS", br. 18/2020. Zakon o platnim uslugama izmenjen je zakonom 64/2024 (primena od 06.05.2025: otvoreno bankarstvo, pouzdana autentifikacija). (Izvori: paragraf.rs; NBS.)

2.2 Finansijska ovlašćenja skupštine i upravnika

Skupština SZ (čl. 42) — finansijske odluke:

  • određuje mesečni iznos koji plaćaju vlasnici (održavanje, rad organa, drugi troškovi);
  • odlučuje o uzimanju kredita;
  • donosi program održavanja;
  • odlučuje o izdavanju zajedničkih delova trećim licima ili vlasnicima;
  • odlučuje o raspolaganju zajedničkim delovima;
  • odlučuje o osiguranju (čl. 48);
  • odlučuje o postavljanju stvari na zajedničkim delovima i o naknadi koju plaćaju vlasnici tih stvari;
  • određuje naknadu za investiciono održavanje;
  • usvaja izveštaj o radu upravnika.

(Potrebne većine — vidi Pravo.)

Upravnik (čl. 50):

  • zastupa SZ i izvršava odluke skupštine;
  • raspolaže sredstvima sa tekućeg računa — na osnovu odluke skupštine o upravljanju sredstvima i u skladu sa propisima o računima;
  • vodi evidenciju o prihodima i rashodima;
  • podnosi izveštaj o radu (prihodi i rashodi, plan vs. ostvareno, utrošak po aktivnosti).

Profesionalni upravnik (čl. 53) — dodatno:

  • prima prijave kvarova 0–24 h, svaki dan;
  • predlaže visinu naknade za održavanje na osnovu najmanje tri ponude;
  • izveštaj najmanje dva puta godišnje i 30 dana po prestanku ugovora;
  • odgovara za štetu SZ i vlasnicima zbog propusta u radu;
  • kod sprečenosti može dati overeno punomoćje drugom licencovanom upravniku za hitne i neodložne poslove.

2.3 Tekući račun stambene zajednice

Obaveza računa (Zakon o obavljanju plaćanja pravnih lica…, „Sl. glasnik RS", br. 68/2015, primena od 01.10.2015):

  • pravno lice mora da otvori tekući račun, da na njemu drži sredstva i da preko njega plaća;
  • može imati više računa u istoj banci i račune u više banaka;
  • gotov novac primljen po bilo kom osnovu uplaćuje se na račun u roku od 7 radnih dana;
  • međusobne obaveze mogu se izmiriti i asignacijom, cesijom, preuzimanjem duga, kompenzacijom i sl.;
  • to nije dozvoljeno dok je račun blokiran radi prinudne naplate (osim ako poreski propisi drugačije određuju);
  • tako izmirene obaveze (osim kompenzacije) evidentiraju se preko računa najmanje jednom mesečno;
  • nadzor vrši Poreska uprava.

Kazne (isti zakon): pravno lice 50.000–2.000.000 din ako ne otvori račun, ako ne uplati gotovinu u roku od 7 radnih dana ili ako izmiruje obaveze suprotno zakonu dok je račun blokiran; preduzetnik 10.000–500.000 din.

Otvaranje računa — prilozi: pisani zahtev; karton deponovanih potpisa; rešenje o upisu u registar; dokument o PIB-u; akt o osnivanju; overeni potpisi ovlašćenih lica; ovlašćenje; obaveštenje o razvrstavanju (statistika); ugovor o otvaranju i vođenju računa.

Broj računa — 18 cifara, tri dela: XXX-YYYYYYYYYYYYY-ZZ

  • XXX — identifikacioni broj banke (dodeljuje NBS);
  • Y (do 13 cifara) — broj partije (dodeljuje banka);
  • ZZ — kontrolni broj (algoritam 97).
  • Primer: 145-0000001304110-55, skraćeno 145-1304110-55.

Pravila iz ZSOZ:

  • vlasnik uplaćuje iznos na tekući račun SZ najkasnije do poslednjeg dana u mesecu za tekući mesec (osim ako je ugovoreno plaćanje na račun upravljača/održavaoca ili objedinjena naplata JLS — vidi 2.8);
  • svaki vlasnik može tražiti od upravnika elektronski ili drugi uvid u stanje i promene na računu.

Obaveza prema banci (Zakon o platnim uslugama, čl. 72 st. 3 i čl. 218): pravno lice obaveštava banku o statusnoj i drugoj promeni registrovanoj kod drugih organa u roku od 3 dana od prijema rešenja o upisu promene (npr. promena upravnika); kazna 50.000–800.000 din.

Pazi

Numeraciju članova i raspon kazne iz Zakona o platnim uslugama (čl. 72 st. 3, čl. 218) proveriti u prečišćenom tekstu posle izmena 64/2024. Sama obaveza da se banka obavesti o promeni zastupnika važi i po ugovoru o računu.

2.4 Platne usluge i platni promet — pojmovi

  • Od 01.10.2015. primenjuje se Zakon o platnim uslugama. Od Zakona o platnom prometu ostale su samo odredbe o prinudnoj naplati (čl. 2, 47–49, delovi čl. 50, 51 i 57).
  • Zakon o platnim uslugama uređuje: platne usluge, elektronski novac, platne sisteme i nadzor.
  • Platni promet u zemlji obavlja se u dinarima; devize uređuje Zakon o deviznom poslovanju.
PojamZnačenje
Platna transakcijauplata, prenos ili isplata novca; inicira je platilac ili primalac
Platni naloginstrukcija platioca ili primaoca svom pružaocu platnih usluga da izvrši transakciju
Platni računračun za izvršavanje platnih transakcija, vodi ga pružalac usluga
Platni instrumentpersonalizovano sredstvo ili postupak za izdavanje naloga (kartica, e-bankarstvo)
Korisnik platnih uslugafizičko ili pravno lice koje koristi uslugu kao platilac i/ili primalac
Platilac / primalac plaćanjako izdaje nalog na teret svog računa / kome je novac namenjen
Potrošačfizičko lice koje ugovara platnu uslugu van svoje delatnosti
Novčana sredstvagotov novac, sredstva na računu, elektronski novac
Elektronski novacelektronski pohranjena vrednost — potraživanje prema izdavaocu
Datum valutereferentni datum za obračun kamate
Referentni kurskurs za zamenu valuta, javno dostupan
Referentna kamatna stopajavno dostupna stopa, ne zavisi od volje banke ni klijenta

Vrste platnih usluga: otvaranje, vođenje i gašenje računa; uplata i isplata gotovine; prenos sa računa i na račun; transakcije koje inicira platilac; transakcije koje inicira primalac uz saglasnost platioca; izdavanje i prihvatanje platnih instrumenata; novčana doznaka bez računa. (Izmene 64/2024 dodale su usluge iniciranja plaćanja i informisanja o računu — otvoreno bankarstvo.)

2.5 Transakcije i nalozi za plaćanje

  • Transfer odobrenja — inicira dužnik: daje nalog svojoj banci da prenese novac poveriocu (klasično plaćanje računa).
  • Transfer zaduženja — inicira poverilac: na osnovu dospelih hartija od vrednosti, menica ili ovlašćenja dužnika traži od banke dužnika da naplati.
  • Interni transfer — dužnik i poverilac u istoj banci. Međubankarski transfer — u različitim bankama (mogu učestvovati i posredničke banke).
  • Nalog može biti pisani, elektronski ili usmeni (usmeni samo ako je ugovoren). Mora sadržati podatke o platiocu, primaocu, bankama i iznosu. Banka ne izvršava nalog bez propisanih podataka. Banka nije odgovorna ako izvrši nalog po broju računa, a nije znala da je broj netačan — zato upravnik mora proveravati broj računa.
  • Obrasce propisuje NBS (Odluka o obliku, sadržini i načinu korišćenja obrazaca platnih naloga u dinarima). Papirni nalog je 99 × 210 mm (1/3 A4).
NalogVrsta prometaUpotrebaKljučna polja (pored zajedničkih)
Nalog za uplatu (obr. 1)gotovinskiuplata gotovine na računračun primaoca; model i poziv na broj odobrenja
Nalog za isplatu (obr. 2)gotovinskiisplata gotovine sa računaračun platioca; model i poziv na broj zaduženja
Nalog za prenos (obr. 3)bezgotovinskiprenos sa računa dužnika na račun poverioca; između dva računa istog klijenta; asignacija, cesijaoba računa; poziv na broj zaduženja i odobrenja

Zajednička polja: naziv platioca i primaoca, oznaka valute (RSD), iznos, svrha, šifra plaćanja, mesto i datum prijema, datum izvršenja, potpis (saglasnost) platioca.

2.6 Menica

  • Menica je bezuslovni pisani nalog izdavaoca (trasanta) drugom licu (trasatu) da u određeno vreme i na određenom mestu isplati određeni iznos remitentu ili po njegovoj naredbi.
  • Koristi se kao instrument plaćanja i kao instrument obezbeđenja plaćanja (npr. blanko menica uz ugovor o održavanju ili kredit).
  • Na naplatu je podnosi poverilac (remitent) banci dužnika. Uz menicu idu: original menice, nalog za prenos, propratno pismo u dva primerka i dokumentacija o avalu (jemstvu) ako postoji.
  • Pečat i potpis ne smeju preći liniju bordure menice.
  • Registracija: dužnik registruje menicu (i ovlašćenje) preko svoje banke u Registru menica i ovlašćenja NBS. Registar je javan i elektronski. Bez registracije nema prinudne naplate po menici.
  • Podaci u registru: serijski broj; MB dužnika (jemca, avaliste); datum izdavanja i dospeća; iznos (kod blanko menice — osnov izdavanja i iznos iz osnova); datum i vreme registracije.
  • Po okončanju posla, uz saglasnost poverioca, dužnik traži brisanje iz registra.

2.7 Prinudna naplata

  • Uređena je Zakonom o platnom prometu (odredbe koje su ostale na snazi). Vrši je Narodna banka Srbije.
  • Naplata se vrši sa svih računa dužnika, na osnovu:
    1. izvršnih rešenja poreskih, carinskih i drugih organa;
    2. izvršnih sudskih rešenja i drugih izvršnih naslova;
    3. naloga poverioca na osnovu dospelih hartija od vrednosti, menica ili ovlašćenja (samo ako su registrovani u registru NBS).
  • Redosled: prema vremenu prijema kod NBS.
  • NBS nalaže svim bankama da blokiraju sve dinarske i devizne račune dužnika, da mu ne otvaraju nove račune i da dostave podatke o stanju.
  • Blokirana sredstva ne smeju se koristiti za druga plaćanja. Posle naplate NBS odmah obaveštava banke radi deblokade.
  • Kontrolu vrši ministarstvo finansija. Kazna za pravno lice koje blokirana sredstva koristi za druga plaćanja: 200.000–2.000.000 din.
Napomena

Za SZ ovo znači dvoje: (1) neplaćen dobavljač ili poreska obaveza mogu blokirati račun SZ; (2) dok je račun blokiran, SZ ne sme da plaća ni kompenzacijom ili cesijom (vidi 2.3).

2.8 Troškovi upravljanja i održavanja — obaveza i raspodela

Obaveza. Svaki vlasnik posebnog dela učestvuje u troškovima održavanja zajedničkih delova, zemljišta za redovnu upotrebu zgrade i upravljanja (čl. 63 ZSOZ). Neučešće je prekršaj (vidi tabelu kazni).

Kriterijumi raspodele:

Vrsta troškaKriterijum
Tekuće održavanje i upravljanjepo broju posebnih delova (svaki poseban deo isto)
Investiciono održavanje i unapređenje svojstavapo površini (udeo površine u zbiru površina svih posebnih delova)
  • Kriterijumi se mogu zameniti (tekuće po površini ili obrnuto) uz saglasnost 2/3 ukupnog broja vlasnika.
  • Ko ima više posebnih delova (uključujući garažu, garažno mesto, boks) plaća za svaki deo.
  • Način učešća može se urediti i pravilima vlasnika.
  • Vlasnici poslovnih prostora u stambenoj zgradi plaćaju najmanje kao ostali vlasnici.

Odluka o prihvatanju troškova (čl. 64):

  • skupština utvrđuje iznos koji svaki vlasnik plaća za tekuće održavanje i upravljanje;
  • iznos ne može biti niži od minimuma iz akta JLS;
  • odluka se unosi u zapisnik, a pravi se i izvod iz zapisnika sa tekstom odluke, koji potpisuje upravnik i overava svoj potpis.
  • Investiciono održavanje: visinu određuje skupština, ali ne niže od minimuma iz akta JLS; ovaj iznos predstavlja rezervni fond zgrade.
  • Prinudna uprava: visinu naknade određuje odluka JLS; prinudni profesionalni upravnik donosi odluku o troškovima uz prethodnu saglasnost organa JLS.

Način plaćanja (čl. 65):

  • na tekući račun SZ do poslednjeg dana u mesecu za tekući mesec;
  • izuzetno — na račun lica koje upravlja/održava (ako je tako ugovoreno) ili preko objedinjene naplate JLS (npr. Infostan);
  • ako lice koje pruža usluge ne naplaćuje preko objedinjene naplate, dužno je da svakom vlasniku dostavi račun (fakturu) za iznos iz odluke i ugovora.

Hitne intervencije se finansiraju iz sredstava SZ bez obzira na namenu sredstava (i iz rezervnog fonda).

Regres. SZ ima pravo regresa za troškove popravke od lica koje je oštetilo zajedničke delove. Upravnik mora preduzeti radnje (i tužbu) u roku od 2 meseca od saznanja za štetu i odgovorno lice; inače odgovara SZ (profesionalni upravnik — solidarno sa štetnikom; SZ može otkazati ugovor). Detalji — vidi Pravo.

2.9 Minimalni iznosi (akti jedinice lokalne samouprave)

  • Radi javnog interesa JLS donosi tri akta:
    1. o minimalnom iznosu za tekuće održavanje;
    2. o naknadi za prinudno postavljenog profesionalnog upravnika;
    3. o minimalnom iznosu izdvajanja za investiciono održavanje (rezervni fond).
  • Kriterijume za investiciono održavanje propisuje Pravilnik o kriterijumima… („Sl. glasnik RS", br. 101/2017), u primeni od 18.11.2017. Kriterijumi (čl. 2): prosečna neto zarada u JLS, namena posebnog dela, prosečna starost zgrade i troškovi održavanja lifta.
  • JLS može doneti i odluku o sufinansiranju investicionog održavanja i unapređenja svojstava (budžetska sredstva, procenat učešća, uslovi).

Primer — Grad Sombor („Sl. list Grada Sombora", br. 1/2018), mesečno:

Investiciono, din/m² (stan, poslovni prostor)sa liftombez lifta
do 10 godina2,502,00
10–20 godina4,003,00
20–30 godina5,004,00
preko 30 godina6,005,00
Investiciono, din/m²garažaboks / mesto u zajedničkoj garaži
do 10 godina1,500,75
10–20 godina1,701,20
20–30 godina2,301,50
preko 30 godina3,002,00
Tekuće održavanje, din po posebnom deluiznos
stan / poslovni prostor, zgrada bez lifta220,00
stan / poslovni prostor, zgrada sa liftom287,00
garaža132,00
garažni boks ili mesto u zajedničkoj garaži88,00
Naknada prinudnog upravnika, din po posebnom deluiznos
zgrada do 8 posebnih delova147,00
8–30 posebnih delova176,00
preko 30 posebnih delova205,00
garaža i garažni boks30,00
garažno mesto u zajedničkoj garaži60,00
Pazi

Ne postoji republička „uredba" o minimalnim iznosima. Iznose određuje svaka JLS svojim aktom (ZSOZ; Pravilnik 101/2017), pa se razlikuju od grada do grada.

  • Iznosi u primeru su iz odluke Grada Sombora (1/2018); da li je Sombor u međuvremenu doneo novu odluku, proveriti.
  • Primer Beograda („Sl. list grada Beograda", br. 50/2018): tekuće održavanje 360,85 (bez lifta) i 469,11 din (sa liftom) po stanu; garaža 216,51; boks/mesto 144,34; investiciono npr. zgrada starija od 30 godina 7,82 (bez lifta) i 10,16 din/m² (sa liftom); prinudni upravnik 240,57 / 288,68 / 336,80 din.
  • Za ispit znati princip (ko donosi, po kojim kriterijumima, šta je minimum), a ne napamet iznose jednog grada.

2.10 Fond i rezervni fond stambene zajednice

  • Održavanje zgrade finansiraju vlasnici posebnih delova. Novac na računu SZ je namenski — nije štednja vlasnika i ne može se podići za lične potrebe.
  • Fond SZ čine sve redovne uplate vlasnika i drugi prihodi SZ (zakup, reklame i dr.).
  • Rezervni fond po ZSOZ = izdvajanje za investiciono održavanje (ne manje od minimuma JLS). Iz njega se plaćaju veći radovi, a hitne intervencije i iz drugih sredstava.
  • Odluka skupštine o rezervnom fondu obavezuje sve vlasnike, i one koji su glasali protiv.
  • Iznos se najčešće određuje po m² mesečno; odlukom se uređuje i način korišćenja fonda.
  • Profesionalni upravnik predlaže, a skupština odlučuje, da li će tekuće održavanje i rezerva biti na jednom ili dva računa.
  • Najjednostavnija naplata: mesečne uplatnice svim vlasnicima, kao za komunalne usluge.

Koliko je dovoljno (orijentacione vrednosti):

  • za očuvanje vrednosti zgrade godišnje treba izdvajati oko 1–2% vrednosti zgrade (tekuće + investiciono);
  • u Srbiji se ulaže 0,05–0,1% vrednosti stana godišnje; u zemljama sa razvijenim etažnim vlasništvom 1–3% (10–30 puta više);
  • troškovi investicionog održavanja naglo rastu između 15. i 20. godine života zgrade.
Napomena

Primer — stan od 60 m² u Beogradu plaća „oko 550 din" mesečno, soliter sa 120 stanova daje oko 630.000 din godišnje — odnosi se na period pre 2018. i služi samo kao ilustracija. Važeći beogradski minimumi navedeni su u 2.9.

2.11 Izvori finansiranja

Po ZSOZ (čl. 66):

  1. naknada koju plaćaju vlasnici (tekuće + investiciono);
  2. krediti — SZ može da založi potraživanja prema vlasnicima i druga potraživanja (po zakonu o založnom pravu na pokretnim stvarima upisanim u registar);
  3. donacije;
  4. drugi izvori;
  5. kod energetske sanacije — ugovor o energetskom učinku sa ESCO preduzećem (Zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije).

U praksi:

  • redovno plaćanje tekućih troškova (upravljanje, čišćenje, tekuće održavanje);
  • rezervni fond (štednja);
  • osiguranje objekta — za štete od havarija i nepredviđenih događaja;
  • krediti banaka, direktno ili preko upravljača;
  • dodatni prihodi: antena mobilne telefonije, krovna reklama, bilbordi, izdavanje zajedničkih prostorija — svi idu u održavanje i povećanje vrednosti zgrade (vidi porez na dobit, 2.17);
  • sufinansiranje JLS (javni pozivi za investiciono održavanje i energetsku sanaciju).

Česte zablude: „stanovanje u sopstvenom stanu je besplatno"; „zajednički delovi su ničiji ili državni"; „država mora da održava zgradu"; „bez obzira na odluku, trećina neće platiti". Odgovor: obaveza plaćanja je zakonska, odluka obavezuje sve, a neplaćanje se naplaćuje sudski i kažnjava kao prekršaj.

2.12 Krediti i kamatne stope

  • Odluku o kreditnom zaduženju donosi skupština (kvalifikovana većina — vidi Pravo).
  • Fiksna kamatna stopa — ista tokom otplate; rata se ne menja; ukupna kamata poznata unapred.
  • Promenljiva kamatna stopa = referentna stopa + marža; menja se kako se menja referentna stopa.
  • EURIBOR — referentna stopa za evro; koristi se za kredite indeksirane u evrima (najčešće 3M i 6M).
  • BELIBOR — referentna stopa za dinarske kredite (rokovi do godinu dana).
  • Na šta paziti:
    • referentne stope mogu drastično da se promene tokom otplate;
    • banka mora blagovremeno da obavesti o promeni stope;
    • niska početna stopa obično važi kratko (6–12 meseci), posle se primenjuje referentna stopa + marža.
Pazi
  • LIBOR za CHF se ne objavljuje od 31.12.2021. Zamenjen je stopom SARON (Swiss Average Rate Overnight); banke u Srbiji su ugovore indeksirane u CHF prevele na SARON.
  • Euribor je od 2022. ponovo pozitivan (ranije je godinama bio negativan).
  • Euribor obračunava EMMI (Brisel) po hibridnoj metodologiji; broj banaka u panelu je znatno manji nego ranije — tačan broj proveriti.
  • Da li se BELIBOR i dalje objavljuje u istom obliku — proveriti na sajtu NBS (NBS administrira i stopu BEONIA).

(Izvori: obaveštenja banaka o zameni LIBOR CHF — SARON; Regulativa EU od 14.10.2021.)

2.13 Nabavka i plaćanje usluga, radova i materijala

Nabavka je skup aktivnosti radi kupovine materijala, usluga i radova potrebnih za poslove upravnika. Cilj: optimalna količina, dobar kvalitet, niži troškovi. Savremeni pristup nije „najjeftiniji dobavljač", već kvalitet i dugoročni odnos sa dobavljačima.

Koraci nabavke:

  1. Specifikacija — vrsta, tehničke karakteristike, kvalitet, količina, kontrola i garancija kvaliteta, rok i mesto izvršenja, dodatne usluge; tehnička dokumentacija i planovi.
  2. Kriterijumi za izbor — cena, rok, garancija, uslovi plaćanja.
  3. Prikupljanje podataka o ponuđačima — kontakt, upit za katalog i cenovnik, opšti uslovi.
  4. Zahtev za ponudu većem broju ponuđača — profesionalni upravnik predlaže naknadu za održavanje na osnovu najmanje tri ponude.
  5. Obrazac ponude — naziv, adresa, MB, PIB, kontakt, račun i banka, ovlašćeni potpisnik; način nastupa (samostalno, sa podizvođačem, zajednička ponuda).
  6. Nacrt ugovora — predmet, tehnička dokumentacija, cena, rok, garancija, reklamacije, plaćanje, završne odredbe; kod materijala i radova: kvalitet, penali za kašnjenje, arbitraža, osiguranje.
Napomena

SZ nije obveznik Zakona o javnim nabavkama. Opisani postupak je dobra praksa i dokaz savesnog postupanja pred skupštinom.

Pravila plaćanja:

  • sva plaćanja idu na račun poverioca, na osnovu verodostojne dokumentacije: ugovor, narudžbenica, otpremnica, predračun, račun;
  • gotovinska kupovina sitnog materijala (npr. sijalice): fiskalni račun + račun sa brojem fiskalnog računa; tek tada se gotovina podiže nalogom za isplatu sa računa SZ;
  • gotovina naplaćena po bilo kom osnovu uplaćuje se na račun SZ u roku od 7 radnih dana;
  • isplata fizičkim licima koja nisu zaposlena kod SZ: samo na osnovu pisanog ugovora (vrsta i obim posla, period, iznos), uz plaćanje poreza i doprinosa i elektronsku poresku prijavu potpisanu kvalifikovanim elektronskim sertifikatom.
Pazi

Kazne za isplate fizičkim licima mimo propisa (bez ugovora, poreza i doprinosa) uređuju poreski propisi; konkretne iznose proveriti u važećem tekstu tih propisa.

Odgovornost izvođača (ZOO čl. 611): izvođač (poslenik) odgovara za lica koja su po njegovom nalogu radila na poslu kao da ga je sam izvršio. SZ se zato obraća izvođaču, a ne njegovom podizvođaču.

2.14 Računi, fiskalni računi i elektronske fakture

  • Račun (faktura) je osnovni dokument o prometu: šta, kada i po kojoj ceni. Izdaje se kad je roba otpremljena ili usluga završena.
  • PDV obveznik izdaje račun za svaki promet. Za usluge duže od godinu dana — periodični račun (period najviše godinu dana).
  • Predračun — pre prometa, radi uplate unapred; nema datum prometa i nije račun.
  • Avansni račun — izdaje samo PDV obveznik kad primi uplatu za isporuku koja neće biti izvršena do kraja poreskog perioda; avans se odbija u konačnom računu.

Elementi računa (Zakon o PDV):

  1. naziv, adresa i PIB izdavaoca;
  2. mesto, datum izdavanja i redni broj;
  3. naziv, adresa i PIB primaoca;
  4. vrsta i količina dobara, odnosno vrsta i obim usluga;
  5. datum prometa i iznos avansa;
  6. osnovica;
  7. poreska stopa;
  8. iznos PDV;
  9. napomena o odredbi po kojoj nije obračunat PDV;
  10. napomena o primeni sistema naplate (ako se primenjuje).

Račun bez pečata i potpisa je validan ako sadrži identifikacionu oznaku odgovornog lica — potpis, faksimil, ime i prezime, elektronski potpis ili njihovu kombinaciju (Zakon o računovodstvu, čl. 9). Elektronska isprava mora imati elektronski potpis ili identifikacionu oznaku.

Pazi
  • Po Zakonu o fiskalizaciji („Sl. glasnik RS", br. 153/2020 i 96/2021), koji je u potpunosti zamenio Zakon o fiskalnim kasama od 01.05.2022, izdaje se fiskalni račun (ne „isečak"). Kad je kupac pravno lice, na fiskalni račun se upisuje PIB kupca — pri kupovini za SZ treba tražiti upis PIB-a SZ.
  • Važi Zakon o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju (94/2017, 52/2021).
  • Zakon o računovodstvu 73/2019 i dalje (čl. 9) dozvoljava „potpis ili drugu identifikacionu oznaku".

(Izvori: paragraf.rs — Zakon o fiskalizaciji, Zakon o računovodstvu.)

Napomena

Elektronske fakture (SEF) — obavezne među privatnim subjektima od 2023.

  • Po Zakonu o elektronskom fakturisanju (44/2021 … 80/2026) obaveza važi za subjekte javnog sektora i subjekte privatnog sektora, a privatni sektor su PDV obveznici. Između privatnih subjekata e-fakture su obavezne od 01.01.2023.
  • SZ koja nije PDV obveznik po pravilu nije obavezna da izdaje i prima e-fakture. U SEF se može dobrovoljno prijaviti (tip subjekta „Drugo", uz PIB).
  • Kad se prijavi kao korisnik, dobavljači iz privatnog sektora moraju da joj šalju e-fakture, a SZ ih prihvata ili odbija u roku od 15 dana. Dobrovoljni korisnik ostaje u sistemu najmanje do kraja naredne godine.
  • Tačan status SZ (naročito ako ostvaruje prihode na tržištu) proveriti prema važećem tumačenju Ministarstva finansija. (Izvori: paragraf.rs — Zakon o elektronskom fakturisanju; uputstva za registraciju na efaktura.gov.rs.)

2.15 Finansijske analize — prihodi, rashodi i bilansi

Prihodi povećavaju, a rashodi smanjuju sopstvena sredstva.

RashodiPrihodi
poslovni — materijal, struja, voda…poslovni — prodaja robe, usluge…
finansijski — kamate, negativne kursne razlikefinansijski — kamate, pozitivne kursne razlike
ostali — prodaja hartija i osnovnih sredstava, nepredviđenoostali — prodaja hartija i osnovnih sredstava, smanjenje obaveza
od obezvređenja imovineod usklađivanja vrednosti imovine

Bilans uspeha (račun dobitka i gubitka):

  • prikazuje prihode, rashode i rezultat za period;
  • Prihodi − Rashodi = dobitak (ako su prihodi veći) ili gubitak (ako su rashodi veći);
  • dobitak se radi ravnoteže knjiži na stranu rashoda, gubitak na stranu prihoda;
  • pokazuje nivo aktivnosti, ne i stanje gotovine: prihod ≠ priliv, rashod ≠ odliv; dobit ne znači da ima novca;
  • osnova je za poreski bilans (porez na dobit).

Bilans stanja:

  • stanje na određeni dan: aktiva (imovina — osnovna sredstva, zalihe, potraživanja, novac) = pasiva (kapital + obaveze);
  • uravnotežen je tek kad se u njega prenese rezultat iz bilansa uspeha;
  • obaveze: dugoročna rezervisanja, kratkoročne finansijske obaveze, primljeni avansi, dobavljači, ostale obaveze, PDV, ostali porezi i doprinosi.

Trošak ≠ plaćanje. Trošak nastaje kad je usluga izvršena (npr. popravka 1.000 din), a plaćanje može biti kasnije. Upravnik zato prati i obaveze (neplaćene račune) i potraživanja (neplaćeno od vlasnika), a ne samo stanje na računu.

2.16 Računovodstvo i finansijski izveštaji stambene zajednice

  • Zakon o računovodstvu ne odnosi se na stambene zgrade (čl. 4) → SZ nema obavezu dvojnog knjigovodstva ni predaje finansijskih izveštaja APR-u.
  • To ne oslobađa SZ drugih obaveza:
    • po ZSOZ — evidencija prihoda i rashoda i izveštaj o radu (čl. 50);
    • po Zakonu o porezu na dobit — ako ostvaruje prihode na tržištu, mora voditi evidenciju tih prihoda i rashoda, sačiniti bilans uspeha, poreski bilans i poresku prijavu (vidi 2.17).
Pazi
  • Važi Zakon o računovodstvu („Sl. glasnik RS", br. 73/2019, i 44/2021 – dr. zakon), primenjuje se od 2021; zamenio je raniji Zakon o računovodstvu 62/2013. Po čl. 4 ne odnosi se na stambene zgrade.
  • Za obveznike zakona rok za redovne godišnje finansijske izveštaje je sada 31. mart naredne godine (APR, izveštaji za 2025.).
  • Važeći zakon ne predviđa poseban izveštaj za statističke potrebe do kraja februara.
  • Za SZ to praktično nije relevantno, jer nisu obveznici.

(Izvori: Zakon o računovodstvu 73/2019, čl. 4 i 44; saopštenje APR-a o roku za 2025.)

2.17 Porez na dobit i poresko oslobođenje

  • Obveznik poreza na dobit je privredno društvo, ali i drugo pravno lice koje nije osnovano radi dobiti ako ostvaruje prihode prodajom na tržištu ili uslugama uz naknadu — zakon ga zove nedobitna organizacija.
  • SZ bez tržišnih prihoda nije obveznik poreza na dobit.
  • SZ sa tržišnim prihodima (zakup zajedničkih prostorija, antena, reklama na fasadi, kamata) jeste obveznik za te prihode.

Obaveze SZ koja ima tržišne prihode:

  1. vodi evidenciju prihoda sa tržišta i rashoda nastalih u vezi s njima;
  2. sačinjava bilans uspeha za te prihode i rashode;
  3. podnosi poreski bilans — Obrazac PBN 1 i poresku prijavu — Obrazac PDP, elektronski (ePorezi);
  4. rok: 180 dana od isteka poreskog perioda (za kalendarsku godinu — kraj juna naredne godine);
  5. stopa poreza: 15% na oporezivu dobit (utvrđuje se u poreskom bilansu).

Poresko oslobođenje (čl. 44): nedobitna organizacija se oslobađa poreza za period u kom višak prihoda nad rashodima nije veći od 400.000 din, ako ispunjava sve uslove:

  1. višak ne raspodeljuje osnivačima, članovima, direktorima, zaposlenima i povezanim licima;
  2. godišnja lična primanja zaposlenih i direktora nisu veća od dvostruke prosečne godišnje zarade u Srbiji;
  3. ne raspodeljuje imovinu tim licima;
  4. nema monopolski ili dominantan položaj na tržištu.
  • Uz prijavu se podnosi izjava Obrazac IPONO (izjava o ispunjenosti uslova za poresko oslobođenje). Tada se u PDP-u osnovica automatski iskazuje kao 0.
  • Oslobođenje ne oslobađa od podnošenja PBN 1 i PDP.
Napomena

Zakon o porezu na dobit pravnih lica koristi izraz „nedobitna organizacija" (a ne „neprofitna"). Iznos od 400.000 din, stopa 15% i rok od 180 dana važe prema tekstu zakona sa izmenama do 80/2026. Oznaka obrasca izjave je IPONO. (Izvori: Zakon o porezu na dobit pravnih lica; obrasci PBN 1, PDP, IPONO.)

2.18 Porezi u vezi sa nepokretnostima

Porez na prihode od nepokretnosti (Zakon o porezu na dohodak građana):

  • od 2017. izdavanje nepokretnosti nije više prihod od kapitala, već posebna vrsta prihoda — prihod od nepokretnosti;
  • obveznik je fizičko lice koje izdaje stan, poslovni prostor, garažu, zemljište;
  • prihod je zakupnina, uključujući obaveze koje je preuzeo zakupac, osim troškova po potrošnji (struja, telefon i sl.);
  • stopa 20%;
  • normirani troškovi 25% bruto prihoda, ili na zahtev, uz dokaze — stvarni troškovi;
  • kad pravno lice uzima u zakup nepokretnost od fizičkog lica, ono pri isplati obračunava porez po odbitku i podnosi prijavu.
Napomena

Prihod koji SZ ostvaruje izdavanjem zajedničkih delova nije prihod fizičkog lica — oporezuje se porezom na dobit (2.17). Porez na prihod od nepokretnosti tiče se vlasnika koji izdaju svoje stanove, a SZ samo ako ona plaća zakup fizičkom licu (porez po odbitku).

Pazi

Porez na prihod od nepokretnosti uređen je u čl. 65a–65g Zakona o porezu na dohodak građana. Stopa je 20%, normirani troškovi 25% (ili stvarni, uz dokaze).

Porez na prenos apsolutnih prava (Zakon o porezima na imovinu, čl. 23 i dalje):

  • obveznik je prodavac (prenosilac); ugovorom ga često preuzima kupac (kao jemac);
  • stopa 2,5%;
  • osnovica je ugovorena cena, ako nije niža od tržišne; poreski organ u roku od 60 dana od prijema prijave može utvrditi tržišnu vrednost — ako to ne učini, osnovica je ugovorena cena;
  • kupac prvog stana oslobođen je za 40 m² i za 15 m² po članu porodičnog domaćinstva (čl. 31a).

2.19 Osiguranje

Stambena zajednicaProfesionalni upravnik
Osnovčl. 48 ZSOZčl. 52 ZSOZ
Obavezno?ne — SZ može da zaključi ugovorda — uslov za licencu i obnavljanje
Predmetodgovornost za štetu trećim licima zbog neodržavanja ili nepravilnog održavanja zgradeprofesionalna odgovornost
Ko odlučujeskupština (čl. 42)upravnik sam
Iznos / trajanjepo ugovoru (Zakon o osiguranju, ZOO)godišnja suma najmanje 10.000 evra u dinarima; polisa najmanje 3 godine; PKS-u se dostavlja najmanje jednom godišnje; ko ne ispuni obavezu — oduzima mu se licenca

Osiguranje objekta (imovine) je posebno od osiguranja od odgovornosti: pokriva štete na samoj zgradi (havarije, požar, izliv vode) i služi kao izvor finansiranja popravki.

ZOO o osiguranju:

  • čl. 940 — kod osiguranja od odgovornosti osiguravač odgovara samo ako oštećeni traži naknadu; snosi i troškove spora, u granicama sume osiguranja;
  • čl. 941 — oštećeni ima direktnu tužbu prema osiguravaču, do iznosa njegove obaveze; to pravo ima od dana osiguranog slučaja i ne zavisi od kasnijih promena odnosa osiguranika i osiguravača;
  • čl. 380 — zastarelost: potraživanja iz osiguranja života — 5 godina, iz ostalih osiguranja — 3 godine, računajući od prvog dana posle isteka kalendarske godine u kojoj je potraživanje nastalo. Ako se nije znalo za osigurani slučaj, rok teče od saznanja, ali najduže 10 (život), odnosno 5 godina (ostalo).
Napomena

Nacrt izmena ZSOZ iz 2023. predviđao je obavezno osiguranje od odgovornosti za zgrade sa 5 i više posebnih delova. Prema dostupnim izvorima te izmene nisu usvojene — po važećem čl. 48 osiguranje SZ je dobrovoljno. Proveriti pred ispit.

2.20 Rešeni primeri kalkulacija

Primer

Raspodela troškova — tekuće održavanje (po broju posebnih delova). Zgrada sa liftom ima 20 stanova ukupne površine 1.200 m². Mesečni tekući troškovi: čišćenje 18.000, struja zajedničkih delova 6.000, upravljanje 12.000 din.

  • Ukupno: 18.000 + 6.000 + 12.000 = 36.000 din.
  • Po stanu: 36.000 / 20 = 1.800 din mesečno, bez obzira na površinu.
  • Provera minimuma (Beograd, zgrada sa liftom): 1.800 > 469,11 din → odluka je dozvoljena.
Primer

Raspodela troškova — investiciono održavanje (po površini). Ista zgrada menja krov za 3.000.000 din.

  • Stan 54 m²: udeo 54 / 1.200 = 4,5% → 3.000.000 × 0,045 = 135.000 din.
  • Stan 90 m²: udeo 90 / 1.200 = 7,5% → 3.000.000 × 0,075 = 225.000 din.
  • Zbir svih udela mora biti 100%, a zbir svih iznosa 3.000.000 din.
Primer

Rezervni fond — minimum i dovoljnost. Zgrada iz prethodnih primera u Beogradu je starija od 30 godina i ima lift → minimum 10,16 din/m² mesečno.

  • Stan 54 m²: 54 × 10,16 = 548,64 din mesečno.
  • Cela zgrada: 1.200 × 10,16 = 12.192 din mesečno, odnosno 12.192 × 12 = 146.304 din godišnje.
  • Za krov od 3.000.000 din trebalo bi oko 3.000.000 / 146.304 ≈ 20,5 godina štednje.
  • Zaključak: minimum JLS je samo donja granica. Skupština može odrediti više ili se kombinuje kredit (uz zalogu potraživanja) i sufinansiranje JLS.
Primer

Porez na dobit SZ — zakup krova za antenu. SZ godišnje dobija 600.000 din zakupa od operatera.

  • Varijanta A: rashodi u vezi sa tim prihodom su 150.000 din → višak 600.000 − 150.000 = 450.000 din. To je više od 400.000 → nema oslobođenja → porez 15% × 450.000 = 67.500 din (ako u poreskom bilansu nema korekcija).
  • Varijanta B: rashodi su 250.000 din → višak 350.000 din ≤ 400.000 → oslobođenje, ako su ispunjeni svi uslovi čl. 44. SZ i dalje podnosi PBN 1 + PDP + IPONO u roku od 180 dana.

Zapamti — Modul 2

Zapamti
  1. Upravnik raspolaže računom SZ na osnovu odluke skupštine, vodi evidenciju prihoda i rashoda i podnosi izveštaj; vlasnik ima pravo uvida u račun.
  2. Pravno lice plaća preko tekućeg računa; gotovinu uplaćuje u roku od 7 radnih dana; sa blokiranim računom ne sme da izmiruje obaveze kompenzacijom ili cesijom.
  3. Platne usluge uređuje Zakon o platnim uslugama (od 01.10.2015; izmene 64/2024). Od Zakona o platnom prometu ostala je samo prinudna naplata, koju vrši NBS (blokada svih računa, redosled po vremenu prijema).
  4. Nalozi: uplata (gotovina na račun), isplata (gotovina sa računa), prenos (bezgotovinski); obrasce propisuje NBS. Menica služi za plaćanje i obezbeđenje; mora biti registrovana kod NBS.
  5. Raspodela: tekuće održavanje i upravljanje — po broju posebnih delova; investiciono — po površini; zamena kriterijuma uz saglasnost 2/3 vlasnika. Plaća se do poslednjeg dana u mesecu za tekući mesec.
  6. Minimalne iznose tekućeg i investicionog održavanja i naknadu prinudnog upravnika određuje JLS; investiciono izdvajanje je rezervni fond. Hitne intervencije se plaćaju iz bilo kojih sredstava SZ.
  7. Izvori finansiranja: naknada vlasnika, kredit (zaloga potraživanja), donacije, drugi izvori, ESCO kod energetske sanacije.
  8. Zakon o računovodstvu ne važi za stambene zgrade — nema finansijskih izveštaja APR-u; ali sa tržišnim prihodima SZ je obveznik poreza na dobit (15%): PBN 1 + PDP elektronski u roku od 180 dana; oslobođenje ako višak ≤ 400.000 din (IPONO).
  9. Osiguranje SZ od odgovornosti je dobrovoljno (čl. 48); profesionalni upravnik mora imati osiguranje od najmanje 10.000 evra godišnje, polisu na najmanje 3 godine. Oštećeni ima direktnu tužbu prema osiguravaču.
  10. LIBOR (CHF) ne postoji od 2022 → SARON; od 01.05.2022. izdaje se fiskalni račun (Zakon o fiskalizaciji); SZ koja nije PDV obveznik nije obavezan korisnik SEF-a, ali se može dobrovoljno prijaviti.

Pregled svih rokova, iznosa i kazni u celini

OblastRok / iznos / kaznaIzvor
Prva sednica nove SZ60 dana od sticanja svojstva pravnog lica (prelazna odredba)ZSOZ
Prijava u Registar (upis, promena upravnika, drugi podaci)15 dana od sednice / promeneZSOZ čl. 40 st. 4
Odluka Registratora5 radnih dana od prijemaZSOZ čl. 30
Žalba na rešenje ili zaključak Registratora10 dana od dostave, najkasnije 30 dana od objave; ne odlaže izvršenjeZSOZ čl. 31
Usaglašena prijava bez nove takse10 dana od prijema zaključka / 30 dana od objave; jednomZSOZ čl. 32
Brisanje podatka po službenoj dužnostinajkasnije 6 meseci od narednog dana od objaveZSOZ čl. 34
Ispravka greške5 dana od saznanja ili zahtevaZSOZ čl. 37
Dejstvo registracije prema trećim licimanarednog dana od objaveZSOZ
Overa kod javnog beležnikaod 01.03.2017 (osim opština bez beležnika)Zakon o overavanju
Žalba na rešenje o iseljenju (bespravno useljenje)15 dana, opštinskom/gradskom većuZSOZ čl. 77
Izveštaj profesionalnog upravnikanajmanje 2× godišnje; 30 dana po prestanku ugovoraZSOZ čl. 53
Osiguranje profesionalnog upravnikanajmanje 10.000 € godišnje; polisa najmanje 3 godine; PKS-u 1× godišnjeZSOZ čl. 52
Uplata naknade vlasnikado poslednjeg dana u mesecu za tekući mesecZSOZ čl. 65
Zamena kriterijuma raspodele troškovasaglasnost 2/3 ukupnog broja vlasnikaZSOZ čl. 63
Regres prema štetniku (radnje, tužba)2 meseca od saznanja za štetu i odgovorno liceZSOZ
Ponude za održavanjenajmanje 3 ponudeZSOZ čl. 53
Uplata primljene gotovine na račun7 radnih danaZakon o obavljanju plaćanja…
Kazna — ne otvori račun / ne uplati gotovinu / plaća protivno zakonu sa blokiranim računompravno lice 50.000–2.000.000 din; preduzetnik 10.000–500.000 dinisti zakon
Obaveštenje banke o promeni3 dana od prijema rešenja; kazna 50.000–800.000 din (numeraciju proveriti)Zakon o platnim uslugama
Korišćenje blokiranih sredstava za druga plaćanja200.000–2.000.000 dinZakon o platnom prometu
Prihvatanje ili odbijanje e-fakture15 dana od prijemaZakon o elektronskom fakturisanju
Porez na dobit — stopa15%ZPDPL čl. 39
Poresko oslobođenje nedobitne organizacijevišak prihoda nad rashodima ≤ 400.000 dinZPDPL čl. 44
Poreska prijava (PDP + PBN 1)180 dana od isteka periodaZPDPL čl. 63
Porez na prihod od nepokretnosti20%; normirani troškovi 25% ili stvarniZPDG čl. 65a–65g
Porez na prenos apsolutnih prava2,5%; prvi stan 40 m² + 15 m² po članu; procena tržišne vrednosti 60 danaZakon o porezima na imovinu
Zastarelost potraživanja iz osiguranjaživot 5 god. (najduže 10); ostalo 3 god. (najduže 5)ZOO čl. 380
Rok za redovne finansijske izveštaje (obveznici, ne SZ)31. martZakon o računovodstvu
Kazna — upravnik ne podnese prijavu u 15 dana; vlasnik ne učestvuje u troškovimafiksno 5.000 din (fizičko lice)ZSOZ, kaznene odredbe
Kazna — SZ se ne upiše posle roka iz rešenja inspektora50.000–2.000.000 din; odgovorno lice 5.000–150.000 dinZSOZ, kaznene odredbe
Minimalni iznosi održavanjaodređuje JLS (primer Sombor 1/2018; Beograd 50/2018)akti JLS, Pravilnik 101/2017

Pitanja za proveru

  1. Kada stambena zajednica stiče svojstvo pravnog lica i da li je registracija uslov za to? — Kada najmanje dva lica postanu vlasnici dva posebna dela; svojstvo nastaje po zakonu, a registracija je obavezna, ali nije uslov nastanka.
  2. Ko vodi Registar stambenih zajednica, a ko Jedinstvenu evidenciju? — Registar vodi jedinica lokalne samouprave preko Registratora; Jedinstvenu evidenciju vodi Republički geodetski zavod.
  3. Šta Registrator proverava, a šta ne? — Samo formalne uslove: nadležnost, ovlašćenje podnosioca, potpunost prijave, usklađenost sa registrovanim podacima i uplatu takse. Ne ispituje tačnost činjenica ni verodostojnost dokumenata.
  4. U kom roku se podnosi prijava za upis ili promenu upravnika? — U roku od 15 dana od sednice skupštine, odnosno od nastanka promene.
  5. Koje podatke o SZ Registar registruje, a koje samo evidentira? — Registruje poslovno ime, adresu, matični broj, podatke o upravniku i o profesionalnom upravniku i organizatoru; evidentira PIB, broj tekućeg računa i kontakt podatke.
  6. Šta se prilaže uz prijavu kada SZ ima profesionalnog upravnika? — Zapisnik sa odlukom o poveravanju upravljanja, ugovor sa organizatorom profesionalnog upravljanja, ličnu kartu podnosioca i dokaz o uplati takse (i pravila vlasnika, ako postoje).
  7. U kom roku Registrator odlučuje i šta donosi? — U roku od 5 radnih dana; donosi rešenje o registraciji ili zaključak o odbacivanju.
  8. Kako se i u kom roku izjavljuje žalba protiv odluke Registratora? — Preko Registratora opštinskom, odnosno gradskom veću, u roku od 10 dana od dostavljanja, a najkasnije 30 dana od objave; žalba ne odlaže izvršenje.
  9. Od kada registracija proizvodi dejstvo prema trećim licima? — Od narednog dana od dana objavljivanja.
  10. Šta profesionalni upravnik radi posle dobijanja rešenja o upisu? — Pribavlja PIB, otvara tekući račun, izrađuje pečat, ističe rešenje na oglasnu tablu, dostavlja PIB i broj računa Registru (RSZ-1.3) i dopunjuje ugovor aneksom.
  11. Kako se upravlja poslovnom zgradom bez stanova? — Vlasnici osnivaju udruženje po Zakonu o udruženjima (najmanje tri osnivača), koje se upisuje u APR; na njegovu skupštinu i zastupnika shodno se primenjuje ZSOZ.
  12. Ko zaključuje ugovore u ime SZ i u kojoj formi? — Upravnik ili profesionalni upravnik kao zastupnik; ugovorna strana je SZ, a forma je pisana. Za raspolaganje zajedničkim delovima potpisi se overavaju kod javnog beležnika.
  13. Šta upravnik nosi javnom beležniku pri overi ugovora o raspolaganju zajedničkim delom? — Dokaz o registraciji (izvod iz Registra), odluku skupštine o raspolaganju, pečat SZ i ličnu kartu.
  14. Šta može da uradi upravnik ako se neko bespravno useli u zajedničke prostorije? — Da podnese zahtev nadležnom organu JLS za iseljenje; postupak je hitan, a žalba na rešenje ide opštinskom/gradskom veću u roku od 15 dana.
  15. Koje lične podatke upravnik sme da vodi o vlasnicima i po kom osnovu? — Za fizička lica ime, prezime i JMBG, a za pravna lica naziv, sedište i matični broj, po čl. 50 ZSOZ; obrada mora biti u skladu sa ZZPL 87/2018.
  16. Šta mora da sadrži izveštaj o radu upravnika i koliko često ga profesionalni upravnik podnosi? — Ukupne prihode i rashode, realizovane aktivnosti u odnosu na planirane i utrošak sredstava po aktivnosti; profesionalni upravnik najmanje dva puta godišnje i 30 dana po prestanku ugovora.
  17. Na osnovu čega upravnik raspolaže novcem sa računa SZ? — Na osnovu odluke skupštine o upravljanju sredstvima, u skladu sa propisima o tekućim računima.
  18. U kom roku SZ mora da uplati na račun gotovinu primljenu po bilo kom osnovu? — U roku od 7 radnih dana.
  19. Koja je razlika između naloga za uplatu, isplatu i prenos? — Uplata je gotovina na račun, isplata je gotovina sa računa, a prenos je bezgotovinski prenos sa računa dužnika na račun poverioca.
  20. Šta je menica i šta je uslov da se po njoj vrši prinudna naplata? — Bezuslovni pisani nalog za isplatu određenog iznosa; služi kao instrument plaćanja i obezbeđenja. Za prinudnu naplatu mora biti registrovana u Registru menica i ovlašćenja NBS.
  21. Ko vrši prinudnu naplatu i šta se dešava sa računima dužnika? — Narodna banka Srbije; nalaže blokadu svih dinarskih i deviznih računa dužnika, zabranu otvaranja novih i naplatu po redosledu prijema.
  22. Po kom kriterijumu se dele troškovi tekućeg, a po kom investicionog održavanja? — Tekuće održavanje i upravljanje po broju posebnih delova; investiciono održavanje i unapređenje po površini. Kriterijumi se mogu zameniti uz saglasnost 2/3 vlasnika.
  23. Ko određuje minimalne iznose održavanja i šta je rezervni fond? — Jedinica lokalne samouprave svojim aktima; rezervni fond je izdvajanje za investiciono održavanje, koje skupština određuje u iznosu ne nižem od minimuma JLS.
  24. Iz kojih sredstava se plaćaju hitne intervencije? — Iz sredstava SZ, bez obzira na njihovu namenu.
  25. Koji su izvori finansiranja radova na zajedničkim delovima? — Naknada vlasnika, krediti (uz zalogu potraživanja SZ), donacije, drugi izvori i, kod energetske sanacije, ugovor o energetskom učinku sa ESCO preduzećem.
  26. Da li SZ vodi poslovne knjige po Zakonu o računovodstvu? — Ne; zakon se ne odnosi na stambene zgrade. Ako ima tržišne prihode, ipak vodi evidenciju tih prihoda i rashoda radi poreza na dobit.
  27. Kada je SZ obveznik poreza na dobit i kada je oslobođena? — Kada ostvaruje prihode na tržištu (npr. zakup zajedničkih delova). Oslobođena je ako višak prihoda nad rashodima nije veći od 400.000 din i ispunjava uslove čl. 44. I tada podnosi PBN 1, PDP i IPONO u roku od 180 dana.
  28. Koja je stopa poreza na dobit, a koja poreza na prihod od nepokretnosti? — Porez na dobit 15%; porez na prihod od nepokretnosti fizičkih lica 20%, uz normirane troškove od 25% (ili stvarne, uz dokaze).
  29. Da li je osiguranje SZ od odgovornosti obavezno, a osiguranje profesionalnog upravnika? — Osiguranje SZ je dobrovoljno (čl. 48 ZSOZ); profesionalni upravnik mora imati osiguranje od profesionalne odgovornosti sa godišnjom sumom od najmanje 10.000 evra i polisom na najmanje tri godine.
  30. Da li oštećeni može tužiti direktno osiguravača SZ? — Da; kod osiguranja od odgovornosti oštećeni ima direktnu tužbu prema osiguravaču, do iznosa njegove obaveze (čl. 941 ZOO).