3. ENERGETIKA I GRAĐEVINA — Karakteristike zgrade, održavanje i bezbednost
Pregled celine
Ova celina pokriva tehničku stranu posla profesionalnog upravnika: kakva je zgrada, kako se održava, kako se gradi i ozakonjuje, kako se meri i poboljšava njena energetska efikasnost i kako se štite ljudi i imovina.
| Modul | Tema | Ključni propisi |
|---|---|---|
| M1 | Kultura i kvalitet stanovanja: tipovi objekata, suživot, kućni red | Zakon o stanovanju i održavanju zgrada (ZSOZ), odluke JLS o kućnom redu |
| M2 | Arhitektonske karakteristike: lokacija, završenost, oprema, pristupačnost, parter, kulturno dobro | ZSOZ, Zakon o planiranju i izgradnji (ZPI), pravilnici o projektovanju |
| M3 | Održavanje i tehničke karakteristike: vidovi održavanja, provera stanja, program, hitne intervencije, tekuće i investiciono održavanje, izvođenje radova, dozvole, ozakonjenje, instalacije, liftovi, kotlarnice, katastar, komunalni red | ZSOZ, Pravilnik 54/2017, ZPI, Zakon o ozakonjenju, pravilnici o liftovima, odluke o komunalnom redu |
| M4 | Energetska efikasnost: pojmovi, energetski pasoš, postupak, razredi, elaborat, mere, finansiranje | Zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije (40/2021), ZPI, pravilnici o EE i sertifikatu |
| M5 | Bezbednost: požar, kontrolna ispitivanja, gromobran, kontrola pristupa i video nadzor, skloništa, civilna zaštita, vanredne situacije | Zakon o zaštiti od požara, Zakon o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama (87/2018), Zakon o privatnom obezbeđenju, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti |
Svojina, delovi zgrade kao predmet prava, stambena zajednica, skupština i upravnik obrađuju se u celini Pravo. Troškovi održavanja, fond, tekući račun i izvori finansiranja obrađuju se u celini Finansije. Ovde se te teme pominju samo koliko je potrebno da se razume tehnički deo.
Gde je propis u međuvremenu izmenjen ili zamenjen, gradivo je zadržano, a u bloku PAZI navedeno je važeće pravilo i izvor.
Modul 1 — Kultura i kvalitet stanovanja
1.1 Stanovanje i održivi razvoj stanovanja
Stanovanje je osnovna ljudska potreba. Pruža sklonište i omogućava snabdevanje vodom, a često utiče i na snabdevanje hranom. Pristojno stanovanje direktno utiče na kvalitet života.
- Stan je trajno dobro (nepokretnost) visoke vrednosti.
- Stanovanje se posmatra iz više uglova: ekonomskog, sociološkog, pravnog, urbanističkog, arhitektonskog i ekološkog.
- Na stambenu politiku utiču razne interesne grupe: građevinska industrija, banke, finansijska tržišta, vlasnici stanova.
Zatečeni problemi koje je ZSOZ trebalo da reši:
- loši uslovi stanovanja i pad vrednosti stambenog fonda (oronule fasade, zapuštene zgrade);
- velika potrošnja energije u zgradama;
- nejasno ko upravlja i održava zgradu i ko odgovara za štetu;
- nedovoljno sredstava za upravljanje i održavanje.
Održivi razvoj stanovanja (ZSOZ, čl. 1) je unapređenje uslova stanovanja, očuvanje i uređenje stambenog fonda, unapređenje energetske efikasnosti, racionalno korišćenje resursa, usklađivanje ekonomskog i socijalnog razvoja i zaštita životne sredine. Održavanje i upravljanje zgradama radi sprečavanja i otklanjanja opasnosti takođe je deo održivog razvoja. Održivi razvoj stanovanja je javni interes.
Održivo stanovanje teži optimalnom balansu troškova, uticaja na životnu sredinu i društvene koristi. Osnovni uslov: pozitivan uticaj na zaštitu životne sredine i manje zagađenje u gradovima, uz manji negativan uticaj na zdravlje ljudi u samim stanovima.
Ciljevi održivog građenja:
- zaštita graditeljskog nasleđa i očuvanje resursa;
- manja potrošnja energije i bolje upravljanje energijom;
- bolje upravljanje vodom i zemljištem;
- manja upotreba materijala;
- bolji kvalitet lokalne sredine: vizuelni komfor, čistoća i higijena, bezbednost, manje buke i otpada;
- različitost stanovništva, funkcija i ponude stanova; bolja integracija i dostupnost usluga i javnog saobraćaja.
„Kako učiniti zgradu održivom": sakupljanje kišnice za vodokotliće, solarni paneli za toplu vodu, južna orijentacija dnevnih prostorija, LED sijalice (ušteda najmanje 20% struje), dvostepeni vodokotlić, dobro izolovani prozori, senzori pokreta za svetlo, kompostiranje. Orijentaciona procena (nije iz propisa): održiva gradnja štedi 20–30% struje, košta 5–10% više, a povraćaj ulaganja je oko 2 godine.
Nacionalna strategija održivog razvoja RS za period 2008–2017. istekla je 2017. godine. Važeći strateški okvir za gradove je Strategija održivog urbanog razvoja Republike Srbije do 2030. godine („Sl. glasnik RS", br. 47/2019). Nacionalnu stambenu strategiju i akcioni plan donosi Vlada na osnovu ZSOZ (strategija najmanje 10 godina, akcioni plan 3–5 godina) — da li je doneta i za koji period, proveriti pre ispita.
1.2 Kultura i etika stanovanja
- Etika stanovanja je ponašanje stanara u stanu, zgradi, na ulici i na javnim mestima. Podrazumeva svest da zgradu delimo sa drugima: ne bacamo otpatke, ne pravimo buku, ne puštamo preglasno muziku, održavamo čistoću i okolinu.
- Kultura stanovanja podrazumeva održavanje ne samo svog stana, nego i zajedničkih prostorija i okoline.
- Pravila ponašanja u zgradi su delom pisana (kućni red, propisi) a delom nepisana (moral). Primer: bacanje smeća u hodnik i buka u stanu su i moralna i pravna norma (kućni red).
- U većini država kultura stanovanja se prenosi vaspitanjem, a uređuje zakonom.
- ZSOZ u okviru kulture stanovanja uređuje i pravila upravljanja i održavanja stambenih, poslovnih i stambeno-poslovnih zgrada.
1.3 Tipovi objekata
Zgrada je objekat sa krovom i spoljnim zidovima, izgrađen kao samostalna upotrebna celina, koji štiti od vremenskih i spoljnih uticaja. Namenjen je stanovanju, obavljanju delatnosti ili smeštaju i čuvanju životinja, robe, vozila i opreme. Zgradom se smatraju i objekti sa krovom bez (svih) zidova (nadstrešnica) i objekti pretežno ili potpuno ispod zemlje (sklonište, podzemna garaža).
| Vrsta zgrade (ZSOZ) | Definicija |
|---|---|
| Stambena zgrada | namenjena i koristi se za stanovanje; najmanje 3 stana |
| Porodična kuća | namenjena i koristi se za stanovanje; najviše 2 stana |
| Stambeno-poslovna zgrada | najmanje 1 stan i 1 poslovni prostor |
| Poslovna zgrada | namenjena delatnosti; jedan ili više poslovnih prostora |
| Zgrada javne namene | za javno korišćenje: u javnoj svojini (državni organi, AP, JLS) ili u svim oblicima svojine (bolnice, domovi zdravlja, škole, sportski objekti, kultura, terminali, pošte) |
Delovi zgrade ukratko (detaljno: celina Pravo):
- posebni delovi: stan, poslovni prostor, garaža, garažno mesto, garažni boks;
- samostalni delovi: prostorija sa tehničkim uređajima, prostorija transformatorske stanice, sklonište;
- zajednički delovi: zajednički prostori (stepenište, hodnik, podrum, tavan, sušionica), zajednički građevinski elementi (temelji, noseći zidovi, krov, fasada, dimnjaci, okno lifta) i zajedničke instalacije, oprema i uređaji (elektro, voda, kanalizacija, gas, grejanje, lift, gromobran, aparati za gašenje i dojavu požara, bezbednosna rasveta);
- pomoćni prostor: izvan stana, u funkciji stana (podrum, tavan, šupa);
- parking mesto je obeležena površina izvan zgrade i nije poseban deo zgrade.
Sklonište je definisano u ZSOZ (prostorija prvenstveno za zaštitu stanovništva, u miru dvojne namene, bez adaptacija koje narušavaju ispravnost). Zakon o vanrednim situacijama prestao je da važi; zamenio ga je Zakon o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama („Sl. glasnik RS", br. 87/2018).
1.4 Suživot i dobrosusedski odnosi
- Pozdravite ukućane na stepeništu i u hodniku.
- Ne ometajte susede glasnom muzikom, televizorom, bukom na stepeništu, lupanjem vratima automobila noću.
- Ako slavite, unapred upozorite susede (posebno one ispod vas) i zamolite za razumevanje.
- Kućni ljubimci ne smeju da smetaju lajanjem ili mjaukanjem.
- Upoznajte kućni red i primenjujte ga.
- Red je upoznati se sa susedima, ali to ne znači česte kontakte.
Komunikacija sa stanarima, rešavanje sukoba i vođenje sastanaka obrađuju se u celini Komunikacija.
1.5 Kućni red
Kućni red su propisana pravila ponašanja u zgradi sa više stanova i stanara.
Ko ga propisuje (ZSOZ, čl. 76):
- Jedinica lokalne samouprave propisuje opšta pravila kućnog reda u stambenim i stambeno-poslovnim zgradama na svojoj teritoriji. Rok za to bio je 90 dana od stupanja ZSOZ na snagu.
- Odlukom JLS naročito se određuju dozvoljeni nivo buke u korišćenju posebnih delova i uslovi za obavljanje privrednih delatnosti u zgradi, da se ne remeti mir stanara.
- Pravilima vlasnika (jednoglasna odluka svih vlasnika) može se propisati i kućni red zgrade, ali on ne može biti suprotan opštim pravilima JLS.
Kućni red u praksi upravnika:
- profesionalni upravnik prima prijave o nepoštovanju kućnog reda, buci i drugim štetnim uticajima svakog dana od 00 do 24 časa i o tome obaveštava nadležni organ, odnosno zahteva mere;
- u ugovoru sa investitorom kod nadziđivanja određuje se i obaveza poštovanja kućnog reda tokom radova;
- procedura poštovanja kućnog reda je deo bezbednosnog sistema zgrade (vidi 5.1);
- nadzor nad poštovanjem opštih pravila kućnog reda vrši komunalni inspektor (ZSOZ, čl. 124).
Beograd — Odluka o opštim pravilima kućnog reda u stambenim i stambeno-poslovnim zgradama („Sl. list grada Beograda", br. 101/2019 i 71/2021):
- vreme odmora: radnim danima od 16 do 18 i od 22 do 7 časova; vikendom od 14 do 18 i od 22 do 8 časova (subotom), odnosno do 10 časova (nedeljom);
- porodično slavlje: stanari se obaveštavaju dva dana ranije, a od 01 čas posle ponoći mora biti tišina;
- zabranjeno: bacanje predmeta i smeća kroz prozor i sa balkona; pušenje, otvoreni plamen i bacanje otpada u stepeništu i hodniku; pisanje po zidovima; držanje stvari u zajedničkim prostorijama koje nisu potrebne za njihovu namenu;
- kućni ljubimci ne smeju da prave nečistoću ni da remete mir;
- upravnik na ulazu ističe rešenje o registraciji, kućni red, vreme odmora, podatke o ključevima i uputstvo za prijavu kvarova;
- kontrolu vrše komunalna inspekcija i komunalna milicija (prekršajni nalog); npr. fizičko lice 5.000 din, upravnik 10.000 din.
Druge JLS imaju svoje odluke (npr. Novi Sad, Niš, Kragujevac) — pravila se razlikuju po gradu.
Za redovne kontrole ispravnosti lifta, protivpožarnih uređaja i uređaja za uzbunu obveznik je stambena zajednica („skupština zgrade" je pojam iz ranijeg propisa): njena skupština donosi program održavanja, a kontrole i održavanje organizuje upravnik, odnosno profesionalni upravnik (ZSOZ). Kontrolne liste komunalne inspekcije postoje (Zakon o inspekcijskom nadzoru, čl. 14; npr. „Kućni red u stambenim zgradama", „Spoljni delovi zgrade", „Uklanjanje snega i leda", „Dimničarske usluge", „Držanje kućnih ljubimaca").
Zapamti — Modul 1
- Održivi razvoj stanovanja je javni interes (ZSOZ, čl. 1).
- Stambena zgrada ima najmanje 3 stana; porodična kuća najviše 2; stambeno-poslovna najmanje 1 stan i 1 poslovni prostor.
- Samostalni delovi zgrade: tehnička prostorija, trafostanica, sklonište.
- Etika i kultura stanovanja: svest da zgradu delimo sa drugima; brinemo i o zajedničkim prostorijama i okolini.
- Opšta pravila kućnog reda propisuje jedinica lokalne samouprave (rok bio 90 dana od stupanja ZSOZ na snagu).
- Kućni red zgrade može se urediti pravilima vlasnika, ali ne sme biti suprotan opštim pravilima JLS.
- Profesionalni upravnik prima prijave o nepoštovanju kućnog reda i buci 0–24 h i obaveštava nadležni organ.
Modul 2 — Arhitektonske karakteristike zgrade
Ovaj modul opisuje zgradu kao predmet upravljanja (katastar, registar stambenih zajednica, instalacije, komunalni red). Upravnik treba da zna da „pročita" zgradu: gde je, da li je legalna i završena, šta ima od opreme, da li je pristupačna, kakav joj je okolni prostor i da li je zaštićena.
2.1 Lokacija zgrade
- Zgrada se nalazi na katastarskoj parceli u okviru katastarske opštine. Katastarska parcela je osnovna katastarska jedinica: deo zemljišta određen granicom (međom) i jedinstvenim brojem.
- Uz zgradu ide zemljište za redovnu upotrebu zgrade; u katastru se vodi kao „zemljište uz objekat".
- Adresa se vodi u adresnom registru (osnovni i javni registar o kućnim brojevima i nazivima ulica i trgova). Kućni broj određuje služba za katastar (RGZ) rešenjem; nazive ulica i trgova određuje jedinica lokalne samouprave.
- Zgrada sa više ulaza ima kućni broj za svaki ulaz. Za ulaz se može formirati posebna stambena zajednica.
- Informacija o lokaciji pokazuje šta se na parceli sme graditi prema planskom dokumentu (vidi 3.10).
2.2 Završenost i pravni status
- Zgrada je završena i podobna za upotrebu kada je obavljen tehnički pregled i izdata upotrebna dozvola (vidi 3.10).
- Pravni status objekta u katastru je podatak o zakonitosti izgradnje. Za objekat bez građevinske ili upotrebne dozvole upisuje se zabeležba.
- Za stare zgrade u listu nepokretnosti često piše „objekat preuzet iz zemljišne knjige".
- Numeracija posebnih delova upisuje se privremeno dok se ne izda upotrebna dozvola.
- Nezakonito izgrađen objekat može se upisati tek posle ozakonjenja (vidi 3.11).
2.3 Oprema i standardi zgrade
U Registru stambenih zajednica za svaki ulaz se evidentiraju podaci o zgradi. To je praktičan spisak „karakteristika zgrade":
| Grupa | Podaci |
|---|---|
| Osnovno | kućni broj ulaza, godina izgradnje |
| Posebni delovi | broj stanova, poslovnih prostora, garaža, garažnih mesta i boksova |
| Fizičke karakteristike | spratnost (podrum, broj etaža, potkrovlje), broj liftova, sklonište (da/ne), vrsta krova (ravan/kos), gromobran (da/ne) |
| Grejanje | daljinsko grejanje (da/ne) |
| Energetska sertifikacija | energetski pasoš (da/ne), energetski razred A+ do G, broj pasoša |
| Zaštita | status kulturnog dobra |
| Održavanje | preduzeće kome je povereno održavanje |
Standardi opreme stanova i zgrada propisani su Pravilnikom o uslovima i normativima za projektovanje stambenih zgrada i stanova (struja, telekomunikacije, interfon, voda, kanalizacija, grejanje, klima uređaji, telefon). Detaljno u 3.12.
Registracija stambene zajednice i obrasci prijave obrađuju se u celini Finansije (administrativni aspekt).
2.4 Pristupačnost
Kratka veza radi razumevanja:
- Standarde pristupačnosti propisuje Pravilnik o tehničkim standardima planiranja, projektovanja i izgradnje objekata kojima se osigurava nesmetano kretanje i pristup osobama sa invaliditetom, deci i starim osobama („Sl. glasnik RS", br. 22/2015 i 10/2026).
- Po ZPI, uklanjanje prepreka za osobe sa invaliditetom na postojećoj zgradi izvodi se na osnovu rešenja po čl. 145 (bez lokacijskih uslova), kao i investiciono održavanje (vidi 3.10).
- U praksi upravnik vodi računa o pristupu zgradi (rampa, rukohvat, lift, širina vrata) kada predlaže program investicionog održavanja ili unapređenja svojstava zgrade.
Sadržaj izmene Pravilnika iz 2026. godine (10/2026) nije proveren — proveriti pre ispita.
2.5 Parter — prostor oko zgrade
- Površina oko zgrade je ostatak građevinske parcele: dvorište, bašta, vrt, interne saobraćajnice, parking za stanare. Mora se držati u urednom stanju; o tome se staraju vlasnici, odnosno korisnici posebnih delova.
- Prostori i objekti izvan zgrade (platoi, trotoari, bazeni, igrališta) nalaze se na parceli zgrade; održavaju ih vlasnici tih prostora i objekata.
- Na prilazima i platoima za vatrogasna vozila i vozila hitne pomoći ne sme se ništa graditi ni postavljati (vidi 5.10).
- O upotrebi zemljišta za redovnu upotrebu zgrade i o postavljanju stvari na njemu odlučuje skupština stambene zajednice (celina Pravo).
2.6 Zgrada kao kulturno dobro
Status zaštite zgrade upisuje se u Registar stambenih zajednica:
- nema status zaštite;
- zgrada u okviru prostorne kulturno-istorijske celine;
- dobro koje uživa prethodnu zaštitu;
- kulturno dobro;
- kulturno dobro od velikog značaja;
- kulturno dobro od izuzetnog značaja.
Posledice za upravnika:
- radovi na zaštićenoj zgradi izvode se u skladu sa aktom o zaštiti i uslovima nadležnog zavoda za zaštitu spomenika kulture;
- sanacija po definiciji ne sme da utiče na zaštitu kulturnog dobra i njegove zaštićene okoline (osim restauratorskih i konzervatorskih radova);
- zgrada pod režimom zaštite kod koje bi zahtevi energetske efikasnosti bili u suprotnosti sa uslovima zaštite nema obavezu energetskog pasoša (vidi 4.4);
- jedinica lokalne samouprave može propisati obavezu održavanja fasade i zabranu promene spoljnog izgleda po urbanističkim zonama (npr. zabrana klima uređaja na vidljivom delu fasade).
Važeći okvir: Zakon o kulturnom nasleđu („Sl. glasnik RS", br. 129/2021, primenjuje se od početka 2023). Zakon o kulturnim dobrima (71/94) nije potpuno prestao da važi — i dalje važe, između ostalog, odredbe po kojima zavod za zaštitu spomenika kulture utvrđuje uslove za radove na kulturnom dobru i daje saglasnost na projekat (čl. 99–101). Kategorije: kulturno dobro, kulturno dobro od velikog značaja, kulturno dobro od izuzetnog značaja; vrste nepokretnog nasleđa: spomenik kulture, prostorna kulturno-istorijska celina, arheološko nalazište, znamenito mesto i (novo) kulturni predeo. Po izmenama ZPI 62/2023, sa zgrada u kulturnim dobrima i njihovoj zaštićenoj okolini spoljne jedinice klima uređaja uklanjaju se sa uličnih fasada u roku od 5 godina (vidi 3.10).
Zapamti — Modul 2
- Zgrada je na katastarskoj parceli; uz nju ide zemljište za redovnu upotrebu zgrade.
- Kućni broj određuje služba za katastar (RGZ) rešenjem; nazive ulica određuje JLS.
- Zgrada je završena i podobna za upotrebu tek posle tehničkog pregleda i upotrebne dozvole.
- Objekat bez dozvole dobija zabeležbu u katastru; uknjižba je moguća tek posle ozakonjenja.
- U Registru stambenih zajednica vode se evidencioni podaci: godina izgradnje, spratnost, liftovi, sklonište, krov, gromobran, grejanje, energetski pasoš i razred, status kulturnog dobra, održavalac.
- Površinu oko zgrade održavaju vlasnici posebnih delova; vatrogasni prilazi moraju biti slobodni.
- Radovi na kulturnom dobru izvode se po uslovima zavoda za zaštitu spomenika kulture; zaštićena zgrada može biti izuzeta od energetskog pasoša.
Modul 3 — Održavanje i tehničke karakteristike zgrade
3.1 Pojam i vidovi održavanja
Održavanje zgrade (Pravilnik o vrsti, obimu i dinamici aktivnosti tekućeg i investicionog održavanja zgrada i načinu sačinjavanja programa održavanja, „Sl. glasnik RS", br. 54/2017 — dalje: Pravilnik 54/2017) su sve aktivnosti na zajedničkim delovima zgrade kojima se čuvaju funkcije i svojstva zgrade u skladu sa namenom, naročito radi redovnog korišćenja i funkcionisanja.
Aktivnosti održavanja vrše se kroz tri vida:
- hitne intervencije,
- tekuće održavanje,
- investiciono održavanje.
Pored toga postoji unapređenje svojstava zgrade: aktivnosti kojima se poboljšavaju energetska ili druga svojstva zgrade dogradnjom ili ugradnjom novih delova, sklopova, uređaja i instalacija.
Aktivnosti tekućeg i investicionog održavanja obuhvataju:
- izvođenje građevinskih, instalaterskih, zanatskih i drugih radova;
- usluge vezane za održavanje;
- nabavku dobara potrebnih za održavanje.
Radovi na održavanju stambene zgrade su:
- radovi hitnih intervencija (otklanjanje opasnosti po život i zdravlje, sigurnost korisnika i okoline);
- investiciono održavanje zajedničkih delova;
- investiciono održavanje stana (posebnog dela);
- tekuće održavanje zgrade.
| Vid | Svrha | Primeri |
|---|---|---|
| Hitna intervencija | odmah otkloniti opasnost po život, zdravlje, sigurnost i imovinu | zaglavljen lift, pukla cev, izliv kanalizacije, leđenice |
| Tekuće održavanje | sprečiti ili otkloniti oštećenja od upotrebe; pregledi, popravke, preventivne i zaštitne mere | popravka oluka, zamena sijalica, servis; u stanu: krečenje, farbanje, zamena obloga, sanitarija, radijatora |
| Investiciono održavanje | poboljšati uslove korišćenja zamenom elemenata boljim i trajnijim | nov krov, nova fasada, zamena vertikala, zamena lifta |
| Unapređenje svojstava | poboljšati energetska i druga svojstva ugradnjom novog | termoizolacija omotača, nova stolarija, nov sistem grejanja |
Radovi kojima se ne menjaju gabarit i volumen zgrade jesu radovi tekućeg i investicionog održavanja. Kada se menjaju gabarit i volumen, to je dogradnja (odnosno nadziđivanje) i za nju je potrebna građevinska dozvola.
3.2 Ko je dužan da održava zgradu
- Obavezu da održavaju zgradu tako da od nje i njenih zajedničkih delova ne preti opasnost od štete imaju lica koja upravljaju zgradom (ZSOZ, čl. 15): vlasnik cele zgrade; vlasnici porodične kuće; stambena zajednica (preko organa ili profesionalnog upravnika); kod poslovnih zgrada vlasnici preko udruženja.
- Vlasnici samostalnih delova održavaju svoje delove tako da budu funkcionalni i da ne ugrožavaju druge delove zgrade.
- Održavanje se ugovorom može poveriti pravnom licu ili preduzetniku registrovanom za te poslove.
- Ako se održavanje ne organizuje, jedinica lokalne samouprave (JLS) ga poverava organizaciji kojoj je povereno obavljanje poslova od javnog interesa.
- Ako obveznici ne izvrše potrebne radove, a preti šteta po život, zdravlje, životnu sredinu, privredu ili imovinu veće vrednosti, radove preuzima JLS, prinudno i na teret obveznika, sa pravom regresa.
- JLS može odlukom da odredi urbanističke zone ili blokove sa obaveznim investicionim održavanjem i unapređenjem svojstava, kao i obavezu održavanja fasade i zabranu promene spoljnog izgleda (npr. klima uređaji na vidljivom delu zgrade), sa različitim stepenom obaveze po zonama.
- Nadzor: građevinski inspektor proverava da li se održavanje sprovodi po programu i nalaže hitne radove radi otklanjanja neposredne opasnosti; ako se ne postupi, radove izvodi JLS na teret stambene zajednice (ZSOZ, čl. 126–128). Komunalni inspektor nadzire registraciju, obaveze upravnika i kućni red (čl. 124).
- Lica koja upravljaju zgradom moraju da sprovode i mere iz propisa o zaštiti od požara: minimalne mere za evakuaciju i tekuće održavanje uređaja za dojavu i gašenje požara (vidi M5).
Raspodela troškova (tekuće održavanje po broju posebnih delova, investiciono po površini), minimalni iznosi koje propisuje JLS, rezervni fond, krediti i donacije obrađuju se u celini Finansije. Odgovornost za štetu i regres (rok 2 meseca za tužbu) obrađuju se u celini Pravo.
3.3 Provera stanja zgrade (godišnji pregled)
- Da bi se odredili vrsta, obim i dinamika održavanja, vrši se provera stanja elemenata zgrade.
- Provera se vrši u vremenskim intervalima iz Tabele 1 Pravilnika 54/2017. Radi izrade ili izmene programa održavanja može se izvršiti i ranije.
- Provera se sprovodi vizuelnim pregledom ili kroz stručne preglede i ekspertize.
- O proveri se sačinjava Izveštaj o proveri stanja, koji sadrži i predlog prioriteta održavanja.
- Predmet održavanja su zajednički delovi zgrade iz Tabele 1, a zavisno od zgrade i drugi elementi koji nisu navedeni.
Tabela 1 — intervali provere stanja (izbor; jedinica: godine)
| Element | Interval |
|---|---|
| Temelji (armirani beton) | 30–40 |
| Noseći zidovi | 25–30 |
| Stubovi, grede, zidna platna; međuspratne konstrukcije | 20–25 |
| Stepenište; krovna konstrukcija | 15–20 |
| Liftovsko okno | 10–20 |
| Unutrašnji pregradni zidovi (prema zajedničkom delu) | 7–10 |
| Fasadni zidovi i obloge; dimnjačke vertikale; ventilacioni kanali; kanali za smeće; ograde; protivpožarno stepenište | 5–7 |
| Protivpožarni koridor | 5–6 |
| Krov (pokrivač, slojevi ravnog krova, prodori) | 3–4 |
| Oluci i olučne cevi | 2–4 |
| Druga krovna i fasadna limarija (solbanci, opšivke) | 0,5–1 |
| Završne obrade podova, plafona i zidova u zajedničkim delovima; stolarija i bravarija | 2–3 |
| Horizontalna i vertikalna hidroizolacija | 1–2 |
| Lift (instalacije u oknu i postrojenje u kućici) | 1 |
| Pumpe za otpadne vode; hidrofor | 2–3 |
| Uzbunjivanje; video nadzor; protivprovalni sistem; uređaji za zaštitu od požara; ventilacija i klimatizacija; nužno osvetljenje; agregati; grejna tela | 2–3 |
| Hidranti i hidrantska creva | 3–4 |
| Kotlarnica (kazani, uređaji) | 3–5 |
| Podstanica; sanitarni uređaji | 3–4 |
| Interfon; poštanski sandučići; kablovski i antenski sistemi | 1–2 |
| Vodovodna i kanalizaciona mreža; gasne instalacije; centralno zagrevanje vode | 3–4 |
| Elektroinstalacije zgrade, stepeništa, nužne rasvete | 3–5 |
| Centralno grejanje | 2–3 |
| Gromobranske instalacije (sa uzemljivačem); telefonske instalacije; video nadzor | 2–3 |
| Trotoari i platoi oko zgrade, rigole, slivnici, ograde, žardinjere | 3–5 |
U Pravilniku 54/2017 (čl. 5, Tabela 1) zaglavlje kolone glasi „vremenski interval (u godinama)". Pravilnik važi bez izmena. Lift se proverava svake godine, a druga krovna i fasadna limarija na 6 do 12 meseci.
3.4 Program održavanja
- Tekuće i investiciono održavanje izvodi se u skladu sa programom održavanja.
- Upravnik, odnosno profesionalni upravnik predlaže program i stara se o njegovoj realizaciji. Skupština stambene zajednice ga donosi.
- Program se donosi na osnovu Izveštaja o proveri stanja.
- Program se sačinjava posebno za tekuće i posebno za investiciono održavanje i obuhvata:
- popis elemenata koji su bili predmet provere stanja;
- popis elemenata koji će biti predmet održavanja;
- plan aktivnosti sa dinamikom i rokom realizacije;
- prioritete, radi sprečavanja potrebe za hitnim intervencijama;
- procenu potrebnih sredstava;
- izveštaj o sprovedenom održavanju u prethodnoj godini, sa utrošenim sredstvima.
Upravnik obiđe zgradu u proleće, pregleda krov, oluke, fasadu, podrum i instalacije, i napiše izveštaj sa prioritetima (npr. „1. oluci prokišnjavaju — hitno; 2. limene opšivke — ove godine; 3. fasada — za 3 godine"). Na osnovu toga predloži skupštini program tekućeg i program investicionog održavanja sa procenom troškova.
3.5 Hitne intervencije
Hitne intervencije su aktivnosti koje se bez odlaganja izvršavaju radi zaštite života i zdravlja ljudi, njihove sigurnosti, zaštite imovine od oštećenja i dovođenja zgrade, njenih delova, uređaja, instalacija i opreme u ispravno, upotrebljivo i sigurno stanje.
Postupak:
- Svaki vlasnik posebnog dela dužan je da odmah po saznanju obavesti upravnika (u stambenoj zgradi), odnosno nadležni organ (zgrada druge namene).
- Upravnik, profesionalni upravnik, odnosno nadležni organ odmah, a najkasnije u roku od 48 časova od saznanja (ako iz objektivnih razloga nije moguće ranije), preduzima mere: obaveštava izvođača i zahteva radove (ZSOZ, čl. 59; Pravilnik 54/2017, čl. 8).
- Za propuštanje tih mera upravnik, profesionalni upravnik, odnosno nadležni organ odgovara za štetu.
- Troškovi hitnih intervencija plaćaju se iz sredstava stambene zajednice bez obzira na namenu sredstava.
Profesionalni upravnik prima prijave kvarova i drugih problema svakog dana od 00 do 24 časa.
Aktivnosti kojima se otklanja neposredna opasnost (rok: bez odlaganja, najkasnije 48 sati):
| Br. | Aktivnost |
|---|---|
| 1 | odglavljivanje, obezbeđenje i oslobađanje lica i stvari iz zaglavljene kabine lifta |
| 2 | zatvaranje vode na centralnom ventilu i ventilima po vertikalama kada pukne vodovodna instalacija |
| 3 | intervencije kojima se zgradi obezbeđuje redovno snabdevanje vodom i električnom energijom |
| 4 | odgušivanje kanalizacije u zgradi ili posebnom delu, odnošenje izlivenog i dezinfekcija |
| 5 | ograđivanje ugroženog prostora (trotoar, prilazi) barijerom sa znakom upozorenja zbog delova sklonih padu i leđenica |
| 6 | zaštitne mere radi prevencije požara i drugih oštećenja |
| 7 | druge aktivnosti kojima se otklanja neposredna opasnost po život, zdravlje i sigurnost ljudi i imovine |
3.6 Tekuće održavanje
Tekuće održavanje obuhvata preglede, popravke i preventivne i zaštitne mere kojima se sprečavaju ili otklanjaju oštećenja nastala upotrebom zgrade i održava zadovoljavajući nivo upotrebljivosti. To je stanje zgrade usklađeno sa tehničkom dokumentacijom po kojoj je izgrađena i sa propisima o izgradnji, odnosno stanje u kome je zgrada bezbedna za korišćenje.
Prioritetni radovi tekućeg održavanja (Pravilnik 54/2017, čl. 7; sprečavanje štete po život, zdravlje, životnu sredinu, privredu ili imovinu veće vrednosti). Počinju bez odlaganja, a zavisno od kvara najkasnije u roku od 30 dana od nastanka oštećenja ili kvara:
- skidanje i popravka delova fasade i krova koji ugrožavaju ljude i imovinu (malter, obloge, crep);
- popravka ili zamena elemenata krova zbog prokišnjavanja, i elemenata vezanih za krov (dimnjaci, ventilacioni kanali, krovni otvori);
- ponovno puštanje lifta u pogon, popravka ili zamena delova i ispitivanje ispravnosti lifta;
- popravka ili zamena oluka, olučnih cevi i limenih opšivki koje izazivaju vlagu;
- skidanje ili popravka oštećenih delova balkona, terasa, lođa i stepeništa;
- popravka ili zamena vodovodnih i kanalizacionih cevi kada puknu (po potrebi snimanje kamerom);
- popravka ili zamena hidrofora kada zgrada ostane bez vode;
- izbacivanje podzemnih i slivnih voda iz podruma;
- otklanjanje uzroka nestanka struje zbog kvara na instalaciji zgrade, od strujomernog ormana do potrošača;
- otklanjanje uzroka elektrizirane instalacije i kvarova koji mogu izazvati požar;
- popravka ili zamena cevne mreže, grejnih tela i delova toplovodnih i gasnih postrojenja kada puknu;
- popravka ili zamena oštećenog protivpožarnog stepeništa;
- popravka hidranata i hidrantskih creva kada puknu, oštete se ili nestanu;
- popravka ili zamena instalacija i uređaja za zaštitu od požara;
- popravka ili zamena neispravnih gromobrana;
- popravka agregata;
- druge aktivnosti kojima se sprečavaju štetne posledice.
48 sati — hitna intervencija (neposredna opasnost). 30 dana — prioritetni radovi tekućeg održavanja (sprečavanje štetnih posledica). Hitne intervencije se plaćaju iz sredstava SZ bez obzira na namenu.
3.7 Investiciono održavanje
Investiciono održavanje je izvođenje građevinsko-zanatskih i drugih radova radi poboljšanja uslova korišćenja zgrade u toku eksploatacije. Postojeći elementi se zamenjuju elementima boljih karakteristika ili dužeg veka trajanja.
Investiciono održavanje zajedničkih delova obuhvata popravke ili zamenu:
- krovne konstrukcije i drugih konstruktivnih elemenata;
- krovnog pokrivača i elemenata krova (dimnjaci, ventilacioni kanali, krovni otvori i svetlarnici, opšivke, slivnici, zajedničke terase);
- lifta sa kućicom, oknom, instalacijama i uređajima;
- oluka i elemenata za odvod vode sa krova;
- horizontalne i vertikalne hidroizolacije;
- vodovodne i kanalizacione mreže od priključka na gradsku mrežu (šahta) do priključka sanitarnog uređaja u stanu (sifon);
- ventilacionih cevi kanalizacije i njihovih glava na krovu;
- elektroinstalacije zgrade do strujomernog ormana;
- centralnog grejanja i grejnih tela u zgradi; toplotnih postrojenja (sa punjenjem, pražnjenjem i odzračivanjem mreže); instalacija za gas;
- pumpnih postrojenja (za izbacivanje vode, hidrofor);
- ograda na krovu, stepeništu, terasama, lođama;
- kanala za smeće; podova, plafona i zidova u zajedničkim delovima;
- fasada i spoljnih delova, sa prioritetom zaštite od prodora vode i vlage;
- uređaja za uzbunjivanje, gromobrana, interfona, kablovskih i PTT instalacija, antena, hidranata;
- centralnog zagrevanja vode za zajedničke prostorije;
- instalacija i uređaja za zaštitu od požara; sanitarnih uređaja u zajedničkim delovima;
- nužnog osvetljenja i agregata.
3.8 Rekonstrukcija, sanacija, pripajanje, pretvaranje, dogradnja
| Pojam | Šta je | Menja gabarit/volumen? |
|---|---|---|
| Sanacija | popravka postojećih elemenata, uređaja, postrojenja i opreme; ne menja spoljni izgled, ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja, životne sredine ni na zaštitu kulturnog dobra | ne |
| Energetska sanacija | radovi na postojećoj zgradi i zamena uređaja i instalacija istog ili manjeg kapaciteta radi veće energetske efikasnosti; ne utiče na stabilnost, konstrukciju, požar i okolinu; može menjati spoljni izgled uz potrebne saglasnosti | ne |
| Pripajanje | adaptacijom se deo zajedničkih delova dodaje posebnom delu (menja se površina zajedničkih i posebnih delova) | ne |
| Pretvaranje | rekonstrukcijom se deo zajedničkih delova pretvara u poseban ili samostalan deo | ne |
| Dogradnja | nov prostor ispod, iznad ili uz zgradu, koji sa njom čini celinu | da |
| Nadziđivanje | vrsta dogradnje: povećanje spratnosti za najmanje jednu etažu (računajući i potkrovlje) | da |
- Za pripajanje, pretvaranje, dogradnju i nadziđivanje potrebno je raspolaganje zajedničkim delovima: ugovor stambene zajednice i lica koje stiče pravo, sa overenim potpisima. Rok za završetak radova je najviše 5 godina od zaključenja ugovora (može se produžiti aneksom). Vlasnici posebnih delova imaju pravo preče prenosa (detaljno: celina Pravo).
- Poseban deo se može pretvoriti u zajednički deo ugovorom vlasnika i stambene zajednice; poseban deo može promeniti namenu u skladu sa propisima o izgradnji.
Važeće definicije iz ZPI (čl. 2) za druge vrste radova:
- adaptacija — promena organizacije prostora ili zamena uređaja i instalacija istog kapaciteta, bez uticaja na stabilnost i konstrukciju i bez promene spoljnog izgleda;
- rekonstrukcija — radovi u postojećem gabaritu i volumenu koji utiču na osnovne zahteve za objekat, menjaju spoljni izgled, povećavaju broj funkcionalnih jedinica ili kapacitet instalacija;
- sanacija — popravka uređaja i opreme, odnosno zamena konstruktivnih elemenata, bez promene spoljnog izgleda.
U ZPI (čl. 2) energetska sanacija nije posebno definisana; definicija je u ZSOZ (čl. 3 t. 30), a pojam koristi i Zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije (40/2021). Za energetsku sanaciju se pribavlja rešenje po čl. 145 ZPI (vidi 3.10).
Odluku o raspolaganju zajedničkim delovima (pripajanje, pretvaranje, dogradnja, nadziđivanje) ne donosi upravnik niti „savet stambene zgrade": taj organ postojao je u ranijem Zakonu o održavanju stambenih zgrada, koji je prestao da važi 2016. Po važećem ZSOZ (104/2016, 9/2020) odlučuje skupština stambene zajednice većinom od 2/3 ukupnog broja glasova, a ugovor zaključuje stambena zajednica (zastupa je upravnik). Za radove je potreban i odgovarajući akt po ZPI.
3.9 Izvođenje radova na održavanju
Ugovor o održavanju zaključuje se u pisanoj formi sa licem kome je povereno održavanje. Sadrži naročito:
- vrste radova, uslove i način izvođenja;
- cenu, način i uslove plaćanja;
- način izveštavanja;
- prava i obaveze ako radovi ne budu izvršeni ili kasne.
Izvođač radova je privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik upisan u registar za građenje, odnosno izvođenje radova. Izvođač određuje odgovornog izvođača radova, koji rukovodi građenjem. Odgovorni izvođač mora imati visoko obrazovanje odgovarajuće struke i licencu za izvođenje radova.
Obaveze stambene zajednice kao investitora kod većih radova:
- posle pribavljanja akta za građenje podnosi prijavu radova (vidi 3.10);
- prijavljuje radove inspekciji rada;
- ako radove istovremeno izvode dve ili više firmi: izvođači sklapaju sporazum o koordinaciji mera bezbednosti, određuju se koordinatori (za projektovanje i za izvođenje) i izrađuje se Plan preventivnih mera;
- izvođač organizuje i obezbeđuje gradilište tako da ne ugrozi bezbednost stanara.
Važi Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu („Sl. glasnik RS", br. 35/2023), koji je zamenio raniji zakon (101/05 i 91/2015). Uredba o bezbednosti i zdravlju na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima važi u tekstu „Sl. glasnik RS", br. 14/2009, 95/2010, 98/2018, 35/2023 – dr. zakon i 76/2024. Postoje dve različite prijave:
- prijava gradilišta (prethodna najava) — investitor je šalje inspekciji rada najkasnije 15 dana pre početka radova (Uredba, čl. 9), ako radovi traju duže od 30 radnih dana uz više od 20 zaposlenih istovremeno, ili prelaze 500 čovek-dana, ili nose specifičan rizik;
- prijava o početku rada — poslodavac (izvođač) je šalje inspekciji rada najmanje 8 dana pre početka radova, uz elaborat o uređenju gradilišta ako radovi traju duže od 3 dana (Zakon 35/2023, čl. 22).
Koordinatori za projektovanje i izvođenje određuju se kada radi dva ili više izvođača (osim za objekte do 300 m² bez specifičnog rizika); plan preventivnih mera izrađuje se pre početka radova.
3.10 Od ideje do upotrebne dozvole i upisa (Zakon o planiranju i izgradnji)
Važeći tekst ZPI: „Sl. glasnik RS", br. 72/2009 … 132/2014, 145/2014, 83/2018, 31/2019, 37/2019, 9/2020, 52/2021, 62/2023, 91/2025 i 80/2026. Nov zakon nije donet; postojeći je menjan.
Načela objedinjene procedure (od izmena 2014):
- dokumentacija za gradnju pribavlja se u objedinjenoj proceduri, na jednom mestu, od lokacijskih uslova do upotrebne dozvole;
- investitor prilaže samo dokaze koje organ ne može sam da pribavi;
- prava se ostvaruju na katastarskoj parceli koja ispunjava uslove za građevinsku parcelu;
- pravo na gradnju ima lice sa odgovarajućim pravom na zemljištu ili objektu;
- finansijer učestvuje u postupku, ali ne stiče svojinu.
Postupak se vodi isključivo elektronski preko sistema CEOP (Centralna evidencija objedinjenih procedura, vodi je APR; portal e-Dozvola), od 01.01.2016.
Koraci:
| Br. | Korak | Rok organa (važeći ZPI) |
|---|---|---|
| 1 | Informacija o lokaciji (fakultativno) — šta se sme graditi po planu | 8 dana |
| 2 | Idejno rešenje | — |
| 3 | Lokacijski uslovi | organ šalje zahtev imaocima javnih ovlašćenja za 5 radnih dana; oni daju uslove za 15 dana (30 za složene objekte); organ izdaje lokacijske uslove za 5 radnih dana; važe 2 godine |
| 4 | Projekat za građevinsku dozvolu (PGD) sa tehničkom kontrolom | — |
| 5 | Građevinska dozvola | 5 radnih dana; žalba 8 dana |
| 6 | Projekat za izvođenje (PZI) | — |
| 7 | Prijava radova | pre početka radova |
| 8 | Izvođenje radova (izvođač, odgovorni izvođač, nadzor) | — |
| 9 | Tehnički pregled | — |
| 10 | Projekat izvedenog objekta (PIO), samo ako je bilo odstupanja | — |
| 11 | Upotrebna dozvola | 5 radnih dana |
| 12 | Upis u katastar po službenoj dužnosti | organ šalje za 5 radnih dana od pravnosnažnosti; katastar upisuje za 7 dana, katastar vodova za 30 dana |
Građevinska dozvola: izdaje se investitoru koji priloži izvod iz PGD i PGD, ima odgovarajuće pravo na zemljištu ili objektu, uredio je doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta i platio taksu. Organ proverava samo formalne uslove. Doprinos ne dospeva pre prijave radova. Po izdavanju dozvole mogu da počnu pripremni radovi.
Doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta (zamenio je raniju naknadu): utvrđuje se rešenjem kao deo građevinske dozvole; plaćanje nije uslov za dozvolu, nego dospeva pre prijave radova; osnovica je prosečna cena m² novogradnje u JLS; ne plaća se za taksativno navedene objekte (infrastruktura, proizvodni i skladišni objekti, podzemne etaže i dr.).
Prijava radova: investitor je podnosi organu koji je izdao akt, pre početka radova; prilaže dokaz o regulisanom doprinosu, taksi i polisi osiguranja od štete trećim licima; navodi datum početka. Rok za završetak radova teče od prijave.
Tehnički pregled utvrđuje podobnost objekta za upotrebu: kontroliše usklađenost izvedenog sa dozvolom, tehničkom dokumentacijom, tehničkim propisima i standardima. Obezbeđuje ga investitor; vrši ga komisija ili privredno društvo koje investitor angažuje (ne mogu biti projektant, izvođač ni nadzor). Probni rad traje najduže godinu dana.
Upotrebna dozvola — prilozi: izveštaj komisije za tehnički pregled (objekat podoban, predlog za izdavanje dozvole); PIO ili izjava da nije odstupljeno od projekta; specifikacija posebnih delova; geodetski elaborati za objekat, posebne delove i podzemne instalacije; sertifikat o energetskim svojstvima (energetski pasoš) ako je propisan; dokument o kretanju građevinskog otpada. Zahtev može podneti i stambena zajednica. Dozvola se dostavlja investitoru i građevinskom inspektoru.
Radovi na postojećoj zgradi — koji akt treba:
| Radovi | Akt |
|---|---|
| Tekuće (redovno) održavanje — krečenje, farbanje, zamena obloga, sanitarija, radijatora, stolarije, unutrašnjih instalacija bez povećanja kapaciteta; ne menja spoljni izgled i ne dira zajedničke delove | nije potreban akt (ZPI, čl. 2 t. 79) |
| Investiciono održavanje (i zajedničkih delova), adaptacija, sanacija, rekonstrukcija bez promene gabarita, energetska sanacija (i sa promenom spoljnog izgleda), uklanjanje prepreka za osobe sa invaliditetom, promena namene stan ↔ poslovni prostor | rešenje o odobrenju izvođenja radova (ZPI, čl. 145) — rok 5 radnih dana; lokacijski uslovi po pravilu nisu potrebni (čl. 53a); posle konačnog rešenja — prijava radova |
| Dogradnja, nadziđivanje, nova zgrada | lokacijski uslovi + građevinska dozvola |
Rešenje po čl. 145 ZPI donosi se u roku od 5 radnih dana; žalba se podnosi u roku od 8 dana. Spisak radova za koje se izdaje rešenje po čl. 145 više nije u zakonu, nego u Pravilniku o posebnoj vrsti objekata i posebnoj vrsti radova („Sl. glasnik RS", br. 87/2023, 16/2024, 16/2026), čl. 4. Za tekuće održavanje akt nije potreban.
Lokacijska dozvola ukinuta je izmenama ZPI 132/2014 (objedinjena procedura od 01.03.2015) i zamenjena lokacijskim uslovima (čl. 53a–57), koji su javna isprava, a ne dozvola. Zahtev se podnosi elektronski (CEOP), bez papirnih primeraka. Informaciju o lokaciji izdaje organ nadležan za lokacijske uslove u roku od 8 dana (može i javni beležnik ili registrovano lice).
ZPI ne propisuje rok od 30 dana za tehnički pregled. Upotrebna dozvola: 5 radnih dana. Rokovi upisa (7 i 30 dana) i dalje važe (čl. 158). Izmenom „Sl. glasnik RS", br. 92/2023 Zakona o postupku upisa „katastar vodova" je preimenovan u „katastar infrastrukture".
Po važećem ZPI (čl. 148) prijava radova se podnosi organu pre početka izvođenja radova (rok od 8 dana više ne postoji u tekstu). Prema inspekciji rada važe rokovi iz propisa o BZR (vidi blok PAZI u 3.9: 15 dana prethodna najava, 8 dana prijava o početku rada sa elaboratom o uređenju gradilišta).
Novine iz izmena ZPI 62/2023 važne za postojeće zgrade:
- Spoljne jedinice klima uređaja: na novim zgradama ne smeju se videti; na postojećim zgradama (van kulturnih dobara) moraju se ukloniti sa uličnih fasada u roku od 10 godina (do avgusta 2033), a na kulturnim dobrima i u njihovoj zaštićenoj okolini u roku od 5 godina. Način uređuje akt JLS, nadzire komunalna inspekcija.
- Energetski pasoš postojećih zgrada: stambene zgrade do avgusta 2033 (vidi 4.4).
- Kod energetske sanacije fasade dozvoljeno je odstupanje spoljne mere do 0,3 m bez izmene dozvole.
- Ukinuta je konverzija prava korišćenja u svojinu uz naknadu; uvedeni su pojmovi zelena gradnja i sertifikat zelene gradnje.
Tehnička dokumentacija (ZPI, čl. 116–124): generalni projekat, idejno rešenje, idejni projekat, projekat za građevinsku dozvolu (PGD), projekat za izvođenje (PZI) i projekat izvedenog objekta (PIO). Idejni projekat se radi za radove po čl. 145. Tehnička dokumentacija zgrade (projekti, atesti, izveštaji o ispitivanjima, upotrebna dozvola, energetski pasoš) čuva se jer je osnova za održavanje, proveru stanja i svaki budući zahtev.
„Glavni projekat" i „izvođački projekat" su stari pojmovi. Od izmena 132/2014 to su PGD i PZI; dodato je i idejno rešenje (za lokacijske uslove). „Glavni projekat" danas postoji samo kao glavni projekat zaštite od požara (čl. 118a).
Odgovorni izvođač radova (važeći ZPI, čl. 150–151, 162): licencirano lice upisano u registar; po pravilu najmanje 300 ESPB, stručni ispit, 3 godine iskustva; uz 180 ESPB i 5 godina iskustva samo za manje objekte. Licence izdaje ministar, registar vodi ministarstvo (može ga poveriti Inženjerskoj komori); za rad su potrebni članstvo u Komori i polisa osiguranja od profesionalne odgovornosti. Izvođač kao firma mora imati rešenje o ispunjenosti uslova (važi 2 godine).
3.11 Ozakonjenje objekata
Nelegalna gradnja bila je u Srbiji masovna pojava (po grubim procenama iz 2015. godine oko trećina objekata), a ranije legalizacije nisu je zaustavile.
Zakon o ozakonjenju objekata („Sl. glasnik RS", br. 96/2015, 83/2018, 81/2020 – US, 1/2023 – US, 62/2023) predviđa samo dva ishoda: ozakonjenje ili rušenje.
- Rešenje o rušenju ne izvršava se do pravnosnažnog okončanja postupka ozakonjenja.
- Predmet ozakonjenja je objekat vidljiv na satelitskom snimku iz 2015, za koji je podnet zahtev za legalizaciju do 29.01.2014 ili je donet akt građevinskog inspektora. Objekti građeni posle 27.11.2015 ne mogu se ozakoniti.
| Dokument / radnja | Rok (važeći zakon) |
|---|---|
| Dokaz o odgovarajućem pravu | 30 dana od poziva (čl. 31) |
| Izveštaj o zatečenom stanju objekta | 30 dana (čl. 32) |
| Uplata takse za ozakonjenje | 15 dana (čl. 34) |
| Rešenje o ozakonjenju | 8 dana od uplate takse (čl. 34) |
Takse za ozakonjenje (čl. 33, izbor): 5.000 din — porodični objekti do 100 m², pomoćni i ekonomski objekti; 15.000 din — 100–200 m²; 20.000 din — 200–300 m²; 50.000 din — porodični objekat preko 300 m²; objekti za tržište (komercijalni) od 250.000 do 3.000.000 din (preko 1.500 m²).
Popis nezakonito izgrađenih objekata ukinut je izmenama 83/2018. Dokaz o pravu dostavlja se u roku od 30 dana (duže samo kroz prekid postupka). Važeće takse za komercijalne objekte idu od 250.000 do 3.000.000 dinara. Rokovi od 30 dana (izveštaj), 15 dana (taksa) i 8 dana (rešenje) i dalje važe. Opšti krajnji rok za okončanje svih postupaka nije potvrđen — proveriti.
Za upravnika je ozakonjenje važno kod zgrada sa nadziđivanjem ili pretvorenim tavanima bez dozvole: dok se ne ozakone, takvi delovi nemaju uknjižbu, a vlasnici se ne mogu upisati. Konverzija prava korišćenja na zemljištu u pravo svojine obrađuje se u celini Pravo.
3.12 Instalacije u zgradi
Vrste instalacija: vodovod i kanalizacija; grejanje, hlađenje i klimatizacija; elektroinstalacije; gasne instalacije; telefonske instalacije; satelit i interfon; gromobranske instalacije; liftovi i pokretne stepenice.
Standardi iz Pravilnika o uslovima i normativima za projektovanje stambenih zgrada i stanova:
Elektroinstalacije
- Zgrada i stanovi moraju imati elektroinstalacije za normalan boravak bez dnevne svetlosti i za uobičajena trošila, kao i elektronsku komunikacionu mrežu.
- Trafostanica u sklopu zgrade: prostorija mora biti zaštićena od buke i jonizujućeg zračenja, a stambene prostorije stana ne smeju se graničiti sa prostorijom trafostanice (vidi blok PAZI ispod).
- Svaki potrošač ima posebno brojilo (stan, poslovni prostor, kotlarnica).
- Brojila su u razvodnim ormanima na stepeništu ili u ulaznom holu, u nišama ili prostoriji uz vertikalni kanal za usponske vodove. Orman sa brojilima se ne ugrađuje u podrum.
- Sigurnosno (protivpanično) svetlo na stepeništu, kao posebne, obeležene svetiljke.
- Električna instalacija se izvodi i ispituje po Pravilniku o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona; o pregledu se sačinjava izveštaj o pregledu, ispitivanjima i merenjima.
- Saveti: pre rada isključiti glavni prekidač; zaštitnici utičnica zbog dece; kablove ne lepiti trakom; ne koristiti već korišćene (prepravljene) osigurače; kablove ne polagati gde se hoda; kod kvara zvati stručno lice.
Interfon
- Omogućava komunikaciju sa ulazom, daljinsko otvaranje ulaznih vrata i uključivanje svetla na stepeništu iz svakog stana.
- Svaki stan ima zvučnu signalizaciju sa ulaza u zgradu i sa ulaza u stan.
Vodovod i kanalizacija
- Spoljni vodovod: zahvat (kaptaža), crpne stanice, prečišćavanje, rezervoari, dovod i ulična mreža. Unutrašnji (kućni) vodovod: priključak, uvod u zgradu, razvodna mreža.
- Priključak po uslovima komunalnog preduzeća; prostor za vodomere dostupan za servis.
- Projekat mora predvideti mogućnost ugradnje vodomera za svaki stan i svaki poslovni prostor.
- Pre popravke zatvoriti glavni ventil. Vodomer meri potrošnju u m³.
- Kanalizacija odvodi otpadne i fekalne vode i atmosferske vode (krov, terase, dvorište).
- Kanalizacione vertikale se produžavaju iznad krova radi provetravanja. Zabranjeno je spajanje odušnih vodova kanalizacije sa dimnjacima ili ventilacionim kanalima.
Grejanje, hlađenje, ventilacija
- Zgrada mora imati definisan osnovni sistem grejanja (daljinsko, gas, kotlarnica).
- Uz kotlarnicu se obavezno projektuje i prostor za skladištenje goriva; kod grejanja stana na čvrsto gorivo — prostor za gorivo izdvojen od stana.
- Individualni klima uređaji ne mogu biti jedini sistem grejanja stana. Spoljne jedinice moraju biti usklađene sa izgledom zgrade.
Telefon: orman telefonske koncentracije u prizemlju ili suvom podrumu; u svakom stanu najmanje jedan priključak.
Gromobran: hvataljka na krovu, odvod i uzemljivač; projektuje se po Pravilniku o tehničkim normativima za zaštitu objekata od atmosferskog pražnjenja (vidi 5.6).
Raniji standard o udaljenosti stambenih jedinica od trafostanice od 2,5 m (prvobitni tekst Pravilnika 58/2012, čl. 47) zamenjen je izmenom 74/2015: prostorija trafostanice mora biti zaštićena od buke i jonizujućeg zračenja, a stambene prostorije stana ne smeju se graničiti sa prostorijom trafostanice. Pravilnik važi u tekstu 58/2012, 74/2015 i 82/2015; pravila „orman sa brojilima nije u podrumu" (čl. 48) i „klima uređaj nije jedini sistem grejanja" (čl. 42) i dalje važe.
Raniji standardi (SRPS IEC 1024-1, SRPS IEC 1024-1-1, SRPS N.B4.803, N.B4.901–950) zamenjeni su serijom SRPS EN 62305 (delovi 1–4, sa procenom rizika za svaki objekat). Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu objekata od atmosferskog pražnjenja („Sl. list SRJ", br. 11/96) i dalje je pravni okvir.
3.13 Liftovi
Propisi:
- Pravilnik o bezbednosti liftova („Sl. glasnik RS", br. 15/2017 i 21/2020) — zamenio je raniji pravilnik 101/2010; objavljen 02.03.2017, primenjuje se od 10.03.2017. Prelazno: do 01.01.2018 mogli su se stavljati na tržište liftovi usaglašeni po starom pravilniku.
- Pravilnik o pregledima liftova u upotrebi („Sl. glasnik RS", br. 105/2024; raniji pravilnik 15/2017 prestao je da važi — vidi ispod).
- Postojeći lift je lift ugrađen, odnosno stavljen u upotrebu pre 01.01.2014.
- Novi pravilnik je precizirao uslove za imenovano telo koje pregleda liftove i uslove za održavanje lifta.
Raniji Pravilnik o pregledima liftova u upotrebi („Sl. glasnik RS", br. 15/2017) prestao je da važi. Od 03.01.2025 važi novi Pravilnik o pregledima liftova u upotrebi („Sl. glasnik RS", br. 105/2024):
- vlasnik lifta je vlasnik zgrade, odnosno posebnog dela; on obezbeđuje preglede, održavanje, poboljšanje bezbednosti i spašavanje lica (čl. 7) — u stambenoj zgradi to organizuje stambena zajednica preko upravnika;
- redovni pregled — najmanje jednom godišnje, vrši ga imenovano telo (čl. 8); postoji i vanredni pregled (čl. 9);
- ako nedostatak bitno ugrožava bezbednost, imenovano telo stavlja lift van upotrebe;
- održavanje — najmanje jednom mesečno, održavalac ima najmanje 2 stručna zaposlena (čl. 12, 14);
- spasioci moraju stići najkasnije za 60 minuta (čl. 15); vodi se knjiga održavanja (čl. 16);
- rokovi za otklanjanje opasnosti na postojećim liftovima dati su u Prilogu 1 (mnogi do 01.01.2030).
Pravilnik o bezbednosti liftova (15/2017, 21/2020) i dalje važi. Definicija „postojećeg lifta" (pre 01.01.2014) ostala je ista.
Lift u programu održavanja:
- provera stanja lifta po Pravilniku 54/2017 — svake godine;
- oslobađanje ljudi iz zaglavljene kabine — hitna intervencija (48 h), a po pravilniku o pregledima spasioci dolaze za najviše 60 minuta;
- ponovno puštanje u pogon i popravka — prioritetno tekuće održavanje (30 dana);
- zamena lifta i okna — investiciono održavanje.
Uputstvo stanarima za bezbedno korišćenje lifta:
- pozivni taster pritisnuti jednom; ne zaustavljati vrata rukom, nogom ili predmetom — sačekati sledeći lift;
- u požaru i kad preti nestanak struje koristiti stepenice;
- u kabini odmah pritisnuti taster sprata; čvrsto držati decu i ljubimce; stajati dalje od vrata;
- ako se vrata ne otvore — taster „otvori vrata"; ako i dalje ne — taster ALARM, telefon ili interfon i čekati obučene ljude;
- ako lift stane između spratova — ostati miran i pozvati pomoć alarmom;
- u liftu se ne puši.
3.14 Gasne instalacije i gasne kotlarnice
- Gasne kotlarnice uređuje Pravilnik o tehničkim normativima za projektovanje, građenje, pogon i održavanje gasnih kotlarnica („Sl. list SFRJ", br. 10/90 i 52/90). Primenjuje se na kotlarnice ukupnog kapaciteta iznad 50 kW i i dalje važi na osnovu Zakona o zapaljivim i gorivim tečnostima i zapaljivim gasovima („Sl. glasnik RS", br. 54/2015, čl. 38).
- Kad se u zgradi projektuje kotlarnica, projektuje se i prostor za skladištenje goriva, uz pristupni put za vatrogasna vozila i ventilaciju prostorija.
- Redovni pregledi i ispitivanja gasne ložišne instalacije — svakih 6 meseci (Pravilnik o gasnim kotlarnicama, čl. 73, tabela 4).
- Kontrolni pregled i čišćenje dimnjaka i ložišnih uređaja — jednom godišnje.
- Kotlarnica i uređaji kotlarnice proveravaju se po Pravilniku 54/2017 na 3–5 godina, gasne instalacije na 3–4 godine.
- Popravka ili zamena instalacija za gas je investiciono održavanje; pucanje gasnog sistema je prioritetno tekuće održavanje (30 dana), a neposredna opasnost (miris gasa, curenje) je hitna intervencija.
- Mere bezbednosti za gas i propan-butan: vidi 5.7.
3.15 Katastar nepokretnosti i katastar vodova
Republički geodetski zavod (RGZ) vodi državni premer, katastar nepokretnosti, katastar vodova, adresni registar, procenu vrednosti nepokretnosti i geoprostorne podatke. Na terenu radi preko službi za katastar nepokretnosti. Geodetske radove (snimanje objekta, elaborat geodetskih radova) obavljaju licencirane geodetske organizacije.
Katastar nepokretnosti je osnovni i javni registar o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima. Upisuju se: zemljište (parcele), objekti i posebni delovi objekata (stan, poslovni prostor, garaža).
- Načela: upisa, obaveznosti, javnosti, pouzdanja, zakonitosti, prvenstva, određenosti.
- Svojina i druga stvarna prava na nepokretnosti stiču se, prenose i ograničavaju upisom (konstitutivnost upisa), a prestaju brisanjem.
- Vrste upisa: upis nepokretnosti, upis stvarnih prava, predbeležba (uslovni upis, sa rokom za opravdanje), zabeležba (činjenice važne za pravni promet: spor, izvršenje, zabrana otuđenja, objekat bez dozvole i dr.).
- List nepokretnosti je osnovni dokument o nepokretnosti i pravima na njoj; izdaje se za nepokretnost ili za imaoca prava.
- Posebni delovi se numerišu od najniže etaže, s leva na desno u odnosu na ulaz.
- Promene u katastru nastaju, između ostalog, izgradnjom, dogradnjom, rekonstrukcijom, uklanjanjem objekta, promenom namene posebnog dela, promenom kućnog broja ili naziva ulice.
Upis nove zgrade: posle pravosnažne upotrebne dozvole nadležni organ po službenoj dužnosti dostavlja katastru upotrebnu dozvolu i elaborat geodetskih radova za objekat i podzemne instalacije. Katastar donosi rešenje o kućnom broju, upisuje pravo svojine na objektu i posebnim delovima i upisuje vodove u katastar vodova.
Katastar vodova je osnovni registar o vodovima (podzemnim i nadzemnim instalacijama) i stvarnim pravima na njima. Sastoji se od elaborata premera vodova, zbirke isprava i baze podataka. Iz baze se izdaju katastarski plan vodova (dvodimenzionalni prikaz) i list vodova (podaci o vodu i vlasniku, npr. telekom operater).
Baza katastra vodova obuhvata mreže:
- vodovodnu;
- kanalizacionu i drenažnu;
- toplovodnu;
- elektroenergetsku;
- telekomunikacionu;
- naftovodnu;
- gasovodnu;
- zajedničke objekte vodova.
Pre iskopa u dvorištu (npr. zamena kanalizacionog priključka) upravnik pribavlja kopiju katastarskog plana vodova da izvođač ne bi oštetio gasovod, elektro ili telekomunikacioni kabl.
Postupak upisa od 2018. uređuje Zakon o postupku upisa u katastar nepokretnosti i katastar infrastrukture („Sl. glasnik RS", br. 41/2018, 95/2018, 31/2019, 15/2020, 92/2023). Izmenama Zakona o državnom premeru i katastru (92/2023) „katastar vodova" je zamenjen „katastrom infrastrukturnih i podzemnih objekata" (katastar infrastrukture); umesto lista vodova izdaje se izvod iz baze katastra infrastrukture, a baza ima četiri tematske celine: saobraćaj, podzemne i nadzemne instalacije, elektronske komunikacione mreže i podzemni objekti (čl. 138–142). RGZ treba da uspostavi informacioni sistem katastra infrastrukture do 31.12.2026 (izmena 91/2025); do tada važi prelazni režim katastra vodova. Spisak od 8 mreža iznad odnosi se na raniji režim katastra vodova. ZPI u čl. 158 još koristi stari izraz. Isprave se dostavljaju elektronski (e-šalter); sud, javni beležnik i organi dostavljaju ih po službenoj dužnosti. Rešenje po službenoj dostavi isprave donosi se za 5 radnih dana, po zahtevu stranke za 15 dana; žalba 8 dana. Posle upotrebne dozvole: upis objekta 7 dana, upis vodova 30 dana (ZPI, čl. 158).
Postupak upisa, svojina, susvojina i zajednička svojina obrađuju se u celini Pravo.
3.16 Komunalna infrastruktura i komunalni red
Infrastruktura
- Primarna: vodovod, struja, kanalizacija, putevi.
- Sekundarna: ono što je direktno vezano za objekat (priključci, površine uz zgradu); za nju je direktno nadležna komunalna inspekcija.
Komunalne delatnosti uređuje Zakon o komunalnim delatnostima („Sl. glasnik RS", br. 88/2011, 104/2016, 95/2018 i 94/2024). Dimničarske usluge su komunalna delatnost; njihovu učestalost propisuje JLS.
Komunalni red propisuje svaka JLS svojom odlukom. Primer: Odluka o komunalnom redu grada Beograda („Sl. list grada Beograda", br. 10/2011, sa brojnim izmenama do 2025). Komunalni red obuhvata opštu uređenost naselja i uređenost postavljanja objekata na javnim površinama.
- Spoljni delovi zgrade: fasada i njeni elementi, krov, dimnjak, oluci, terase, balkoni, lođe, prozori, vrata, izlozi, nadstrešnice. Moraju biti u urednom stanju: neoštećeni, čisti, bez grafita i plakata. Kod zajedničkih spoljnih delova obavezu imaju svi vlasnici posebnih delova.
- Površina oko zgrade i ograda drže se u urednom stanju; brinu vlasnici, odnosno korisnici posebnih delova.
- Sneg i led: sa trotoara širine do 5 m ispred zgrade uklanjaju ga lica koja nepokretnost koriste kao vlasnici, korisnici, zakupci ili držaoci.
- Ledenice sa krova i isturenih delova zgrade uz javnu površinu uklanja vlasnik, odnosno korisnik; ako to nije moguće, mora na vreme postaviti oznake upozorenja i zapreke.
- Nadzor: komunalna inspekcija i komunalna milicija.
Dimničarske usluge u Beogradu (Odluka o dimničarskim uslugama): dimnjaci za centralno ili zajedničko grejanje u stambenim zgradama čiste se jednom mesečno od 15. oktobra do 30. aprila, za individualno grejanje jednom u dva meseca; ventilacioni kanali jednom godišnje (u aprilu); spaljivanje čađi i dimničarska kontrola jednom godišnje. Potvrdu o izvršenoj usluzi daje predstavnik organa upravljanja zgrade. Dakle, čišćenje je u grejnoj sezoni češće, a jednom godišnje je dimničarska kontrola.
Zapamti — Modul 3
- Tri vida održavanja: hitne intervencije, tekuće i investiciono održavanje; plus unapređenje svojstava zgrade.
- Program održavanja predlaže upravnik, donosi skupština, na osnovu Izveštaja o proveri stanja; posebno za tekuće i posebno za investiciono održavanje (6 elemenata).
- Intervali provere stanja (Pravilnik 54/2017, Tabela 1) su u godinama: lift 1, krov 3–4, fasada 5–7, temelji 30–40.
- Hitna intervencija: odmah, najkasnije 48 sati; plaća se iz sredstava SZ bez obzira na namenu; upravnik odgovara za štetu ako propusti.
- Prioritetni radovi tekućeg održavanja: počinju bez odlaganja, najkasnije 30 dana od kvara.
- Tekuće održavanje — bez akta; investiciono održavanje, adaptacija, sanacija, energetska sanacija — rešenje po čl. 145 ZPI (5 radnih dana); dogradnja i nadziđivanje — građevinska dozvola.
- Lokacijska dozvola je ukinuta 2014; danas postoje lokacijski uslovi; građevinska i upotrebna dozvola izdaju se za 5 radnih dana, sve elektronski (CEOP).
- Ozakonjenje: samo ozakonjenje ili rušenje; objekti građeni posle 27.11.2015 se ne ozakonjuju.
- Lift: redovni pregled imenovanog tela najmanje jednom godišnje, održavanje mesečno, spasioci za 60 minuta (Pravilnik 105/2024).
- Katastar vodova prelazi u katastar infrastrukture; pre iskopa pribaviti podatke o podzemnim instalacijama.
Modul 4 — Energetska efikasnost zgrade
4.1 Pravni okvir
Primenjuju se:
- Zakon o planiranju i izgradnji;
- Zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije („Sl. glasnik RS", br. 40/2021);
- Zakon o stanovanju i održavanju zgrada;
- Pravilnik o energetskoj efikasnosti zgrada („Sl. glasnik RS", br. 61/2011);
- Pravilnik o uslovima, sadržini i načinu izdavanja sertifikata o energetskim svojstvima zgrada („Sl. glasnik RS", br. 69/2012 i 44/2018).
Zakon o efikasnom korišćenju energije („Sl. glasnik RS", br. 25/2013) prestao je da važi. Zamenio ga je Zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije („Sl. glasnik RS", br. 40/2021, čl. 167). Novi zakon uređuje i: ugovore o energetskoj usluzi (ESCO, čl. 43–47), Upravu za finansiranje i podsticanje energetske efikasnosti (čl. 72–75, javni pozivi i podsticaji), obavezne merače toplote ili delitelje na grejnim telima gde je to tehnički izvodljivo i opravdano (čl. 51–52) i obaveznu kontrolu sistema grejanja i klimatizacije snage od 70 kW naviše (čl. 39–42). Pravilnik o energetskoj efikasnosti zgrada („Sl. glasnik RS", br. 61/2011) i dalje važi. Pravilnik o uslovima, sadržini i načinu izdavanja sertifikata o energetskim svojstvima zgrada važi u tekstu „Sl. glasnik RS", br. 69/2012, 44/2018 – dr. zakon, 111/2022 i 102/2025. Izvor: Zakon 40/2021, čl. 167.
4.2 Osnovni pojmovi
- Energetska efikasnost je upotreba manje energije za isti posao (grejanje, hlađenje, rasveta). To nije štednja: štednja podrazumeva odricanje, a efikasnost ne narušava uslove života i rada. Rezultat je i novčana ušteda.
- Unapređenje energetske efikasnosti je smanjenje potrošnje svih vrsta energije, ušteda i održiva gradnja primenom tehničkih mera, standarda i uslova planiranja, projektovanja, izgradnje i upotrebe zgrada.
- Energetska svojstva zgrade su stvarno potrošena ili proračunata količina energije za standardizovano korišćenje: grejanje, pripremu tople vode, hlađenje, ventilaciju i osvetljenje.
- Zgrada koja troši energiju mora biti projektovana, izgrađena, korišćena i održavana tako da ima propisana energetska svojstva.
- Zgrada (u smislu propisa o EE) je građevina sa krovom i zidovima u kojoj se koristi energija radi određenih termičkih uslova; zgradom se smatra i deo zgrade odvojen termičkim omotačem.
- Nova zgrada — projektovana po važećim pravilnicima; postojeća zgrada — izgrađena po dozvoli ili se koristi u skladu sa ZPI.
- Tehnički sistem zgrade — instalacije i oprema za grejanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju, sanitarnu toplu vodu (STV), osvetljenje i proizvodnju struje (kogeneracija, fotonapon).
- Energetski efikasna zgrada troši minimalno energije uz potreban komfor.
- Zgrada sa više energetskih zona ima delove za koje se rade posebni pasoši: delovi različite namene sa odvojenim sistemima ili razlikom unutrašnje projektne temperature veće od 4 °C; više od 10% neto površine druge namene; delovi sa različitim termotehničkim sistemima ili režimima.
- Pasivna zgrada: godišnja potrošnja energije za grejanje najviše 15 kWh/m².
- Energetska sanacija: radovi na postojećoj zgradi i zamena uređaja istog ili manjeg kapaciteta radi veće EE; ne dira stabilnost i konstrukciju; može menjati spoljni izgled uz saglasnosti (vidi 3.8).
Frižider klase A+++ troši oko 150 kWh godišnje, a klase A oko 320 kWh (oko 60% manje). Obična sijalica od 100 W troši oko 360 kWh godišnje, štedljiva oko 72 kWh.
4.3 Primena propisa, kategorije zgrada i uslovi komfora
Pravilnik o energetskoj efikasnosti zgrada i obaveza energetskog pasoša primenjuju se kod:
- izgradnje novih zgrada;
- rekonstrukcije, dogradnje, obnove, adaptacije, sanacije i energetske sanacije postojećih zgrada;
- radova na kulturnim dobrima i zgradama u njihovoj zaštićenoj okolini, u skladu sa uslovima zaštite;
- prodaje ili davanja u zakup zgrade ili dela zgrade koji čini funkcionalnu celinu.
Kategorije zgrada (10): stambene sa jednim stanom; stambene sa dva ili više stanova; upravne i poslovne; obrazovanje i kultura; zdravstvo i socijalna zaštita; turizam i ugostiteljstvo; sport i rekreacija; trgovina i usluge; mešovite namene; druge zgrade koje koriste energiju.
EE je ostvarena ako su:
- obezbeđeni minimalni uslovi komfora — vazdušni, toplotni, svetlosni, zvučni;
- potrošnja energije za grejanje, hlađenje, STV, ventilaciju i osvetljenje ispod dozvoljenih maksimuma po m².
Metodologija obuhvata: godišnju potrebnu toplotu za grejanje, ukupnu godišnju finalnu i primarnu energiju, godišnju emisiju CO₂ i referentne klimatske podatke.
Kod EE se uzimaju u obzir: vek trajanja, klima, položaj i orijentacija, namena, komfor, materijali omotača, tehnički sistemi, izvori energije i obnovljivi izvori. Definišu se: orijentacija, oblik i kompaktnost (faktor oblika), toplotno zoniranje, prirodno osvetljenje i osunčanje, prirodna ventilacija, struktura zgrade, pasivni i aktivni sistemi, korišćenje vode.
Kod energetske sanacije postojećih zgrada: čuvati funkcionalnu i oblikovnu celovitost zgrade; erkeri, dvostruke fasade, staklenici i zastakljene lođe mogu pod propisanim uslovima preći regulacionu liniju.
Provetravanje: prozor na kip — 30–60 minuta (neefikasno, hladi zidove); prozor širom otvoren — 5–10 minuta; unakrsno provetravanje (otvori na suprotnim stranama) — 1–5 minuta (najefikasnije). Preporuka SZO za sobnu temperaturu: 18 °C (16 °C kod problema sa disajnim putevima, 20 °C za starije i bolesne). Uobičajene mere: zimi 20 °C, leti oko 25 °C, topla voda 60 °C.
4.4 Energetski pasoš
Energetski pasoš (sertifikat o energetskim svojstvima zgrade) je dokument koji prikazuje energetska svojstva zgrade, ima propisani sadržaj i izgled i izdaje ga ovlašćena organizacija.
Energetska sertifikacija obuhvata: energetski pregled zgrade, vrednovanje, izveštaj o energetskom pregledu i izdavanje pasoša. Za nove zgrade vrši se u postupku tehničkog pregleda.
Energetski pregled utvrđuje energetska svojstva zgrade i njihovu usklađenost sa propisanim zahtevima.
Ko izdaje: privredno društvo ili drugo pravno lice sa rešenjem o ispunjenosti uslova (ovlašćena organizacija). Uslovi:
- upisano u odgovarajući registar;
- ima zaposlena najmanje dva lica sa licencom odgovornog inženjera za energetsku efikasnost zgrada;
- ispunjenost uslova utvrđuje ministarstvo u roku od 30 dana od zahteva, na trošak podnosioca.
Ko mora da ima pasoš: sve nove zgrade i postojeće zgrade koje se rekonstruišu, adaptiraju, saniraju ili energetski saniraju, osim izuzetih.
Ne moraju da imaju pasoš:
- zgrade za koje se ne izdaje građevinska dozvola;
- zgrade po privremenoj građevinskoj dozvoli i dozvoli za pripremne radove;
- radionice, hale i industrijske zgrade koje se ne greju i ne klimatizuju i otvorene su više od pola radnog vremena (bez vazdušnih zavesa);
- zgrade koje se koriste manje od 25% trajanja zimske, odnosno letnje sezone;
- nove i postojeće zgrade (koje se rekonstruišu, saniraju) neto površine manje od 50 m²;
- zgrade koje se ne greju ili se greju do +12 °C;
- zgrade pod režimom zaštite, ako bi zahtevi EE bili u suprotnosti sa uslovima zaštite.
Uslovi za izdavanje: postojeća zgrada se koristi u skladu sa propisima o izgradnji; nova zgrada je projektovana i izgrađena po propisima o izgradnji i o energetskim svojstvima.
Postupak izdavanja:
- Odgovorni inženjer EE obavi energetski pregled, uz proračun potrebne energije.
- Izradi se izveštaj o energetskom pregledu: opšti podaci, lokacija, klimatski podaci, usklađenost izvedenog stanja sa projektom; tehnički opis (geometrija, materijali, tehnički sistemi, izvori energije, rasveta, obnovljivi izvori); godišnja finalna energija; primarna energija; emisija CO₂; predlog mera za poboljšanje; potpis i pečat odgovornog inženjera. Zavisno od zgrade: termografski snimci, izmerene U-vrednosti, vazdušna propustljivost.
- Inženjer unosi podatke u CREP — Centralni registar energetskih pasoša i šalje pasoš ministarstvu nadležnom za građevinarstvo na elektronsku validaciju.
- Posle validacije ovlašćena organizacija štampa i izdaje pasoš.
CREP je informacioni sistem ministarstva sa bazama ovlašćenih organizacija, odgovornih inženjera i izdatih pasoša (crep.gov.rs).
Obrasci pasoša: Obrazac 1 — stambene zgrade; Obrazac 2 — nestambene zgrade; Obrazac 3 — zgrade druge namene koje koriste energiju.
Za celu zgradu ili deo:
- za deo zgrade — kod zgrade sa više energetskih zona;
- za samostalnu upotrebnu celinu (stan, poslovni prostor) postojeće zgrade koja se prodaje, daje u zakup, rekonstruiše ili energetski sanira;
- zgrada ili njena samostalna celina može imati samo jedan važeći pasoš.
Sadržaj pasoša za stambene zgrade (Obrazac 1, 5 strana):
| Strana | Sadržaj |
|---|---|
| 1 | podaci o zgradi (nova/postojeća, kategorija, adresa, parcela, vlasnik/investitor, izvođač, godina izgradnje i sanacije, neto površina), energetski razred na skali, ovlašćena organizacija, odgovorni inženjer, broj pasoša, datum izdavanja i rok važenja |
| 2 | geometrija (neto površina A_H, zapremina V_e, faktor oblika f₀), koeficijent transmisionog gubitka, potrebna toplota za grejanje; klimatski podaci (stepen-dani SDD, broj dana grejanja, temperature); termotehnički sistemi; termički omotač — U-vrednost svakog elementa u odnosu na U_max (ispunjeno da/ne) |
| 3 | sistem grejanja (izvor, kapacitet, efikasnost, energent, emisija CO₂), regulacija, gubici toplote; energetske potrebe (Q_H,nd, STV, gubici, isporučena i primarna energija, CO₂); izmerena potrošnja za postojeće zgrade (poslednje 3 godine) |
| 4 | predlog mera za unapređenje EE |
| 5 | objašnjenje tehničkih pojmova |
Izuzeti su od pasoša (Pravilnik o sertifikatu, čl. 7, važeći tekst): postojeće zgrade neto površine manje od 50 m² koje se prodaju, daju u zakup, rekonstruišu ili energetski saniraju; zgrade sa vekom upotrebe do 2 godine; privremene zgrade za potrebe gradilišta; radionice i hale otvorene više od pola radnog vremena bez vazdušnih zavesa; verski objekti; prodaja u stečaju, prinudna prodaja i izvršenje; zaštićene zgrade ako bi EE bila suprotna uslovima zaštite; zgrade koje se ne greju ili se greju do +12 °C. Zgrade za koje se ne izdaje građevinska dozvola, po privremenoj dozvoli i one koje se koriste manje od 25% sezone izuzete su od Pravilnika o energetskoj efikasnosti zgrada (61/2011, čl. 1).
Rok važenja i prodaja/zakup (ZPI, čl. 4; izmene „Sl. glasnik RS", br. 62/2023): pasoš važi 10 godina. Pasoš zgrade ili posebnog dela prilaže se pri overi ugovora o kupoprodaji i zaključenju ugovora o zakupu i čini deo ugovora; pasoš stariji od 10 godina ne može se priložiti. Za postojeće zgrade zakon je dao prelazne rokove (čl. 84 Zakona o izmenama 62/2023, od 04.08.2023): javne zgrade 3 godine, poslovne 5 godina (do 04.08.2028), stambene 10 godina — do 04.08.2033. Do isteka roka pasoš se ne prilaže pri overi kupoprodaje i zakupa. Dakle, za stanove ova obaveza u praksi počinje tek posle 04.08.2033. Javne zgrade organa vlasti veće od 250 m² moraju imati pasoš i isticati prvu stranu na vidnom mestu (Zakon 40/2021, čl. 35, od 01.01.2025). Pasoš se izdaje elektronski kroz CREP; ministarstvo može pre izdavanja tražiti izveštaj o pregledu i proračun.
4.5 Energetski razredi
Zgrade se svrstavaju u 8 energetskih razreda, od A+ (najpovoljniji) do G (najnepovoljniji). Razred se određuje prema godišnjoj potrebnoj finalnoj energiji za grejanje (Q_H,nd), izraženoj relativno (%) u odnosu na najveću dozvoljenu vrednost za tu kategoriju zgrade.
| Razred | Q_H,nd,rel | Stambena zgrada sa jednim stanom Q_H,nd (kWh/m²a) | Stambena zgrada sa više stanova Q_H,nd (kWh/m²a) |
|---|---|---|---|
| A+ | ≤ 15% | ≤ 9 | ≤ 10 |
| A | ≤ 25% | ≤ 15 | ≤ 18 |
| B | ≤ 50% | ≤ 30 | ≤ 35 |
| C | ≤ 100% | ≤ 60 | ≤ 70 |
| D | ≤ 150% | ≤ 90 | ≤ 105 |
| E | ≤ 200% | ≤ 120 | ≤ 140 |
| F | ≤ 250% | ≤ 150 | ≤ 175 |
| G | > 250% | > 150 | > 175 |
- Razred C odgovara 100%, tj. tačno najvećoj dozvoljenoj potrošnji za tu kategoriju.
- Nova zgrada mora imati razred najmanje C.
- Postojeća zgrada posle rekonstrukcije, dogradnje, obnove, adaptacije, sanacije i energetske sanacije mora se poboljšati najmanje za jedan razred.
- Za nestambene kategorije važe iste procentualne granice, a apsolutne vrednosti su drugačije (npr. turizam i ugostiteljstvo: C ≤ 90, odnosno 100 kWh/m²a; trgovina i usluge: C ≤ 70, odnosno 80 kWh/m²a).
Primer (Obrazac 1): Q_H,nd = 34 kWh/m²a, Q_H,nd,rel = 45%. Pošto je 45% ≤ 50%, zgrada je u razredu B.
4.6 Elaborat energetske efikasnosti i razlika prema pasošu
| Elaborat EE | Energetski pasoš | |
|---|---|---|
| Šta je | proračuni, tekst i crteži po propisu o energetskim svojstvima | dokument koji prikazuje energetska svojstva i razred |
| Kada | uz projekat za građevinsku dozvolu (deo tehničke dokumentacije) | uz zahtev za upotrebnu dozvolu; kod postojećih zgrada posle pregleda |
| Ko radi | odgovorni inženjer za EE zgrada (licenca) | ovlašćena organizacija, preko odgovornog inženjera EE, uz validaciju u CREP |
Odgovorni inženjer za energetsku efikasnost zgrada vrši energetski pregled, učestvuje u sertifikaciji i ima licencu.
Raniji Pravilnik o uslovima i postupku za izdavanje i oduzimanje licence („Sl. glasnik RS", br. 116/04 i 69/06) više se ne primenjuje. Licencu izdaje ministar nadležan za građevinarstvo rešenjem (ZPI, čl. 162; Pravilnik „Sl. glasnik RS", br. 51/2019, čl. 19). Stara oznaka licence je 381, nova EE 12-01 „Energetska efikasnost zgrada". Poslove imaoca licence uređuje Pravilnik „Sl. glasnik RS", br. 106/2020 (čl. 34: izrada elaborata EE, energetski pregledi, sertifikacija). Elaborat EE se prilaže uz PGD po Pravilniku o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije („Sl. glasnik RS", br. 96/2023, čl. 57).
4.7 Finansiranje mera energetske efikasnosti
Izvori finansiranja radova na održavanju i unapređenju zajedničkih delova (ZSOZ):
- naknada koju plaćaju vlasnici posebnih delova;
- krediti — stambena zajednica može da založi svoja potraživanja od vlasnika radi dobijanja kredita;
- donacije;
- drugi izvori (npr. sufinansiranje JLS).
Kod energetske sanacije moguće je i ugovaranje energetskog učinka sa preduzećem ili preduzetnikom registrovanim za energetske usluge (ESCO model): pružalac usluge ulaže, a otplaćuje se iz ostvarenih ušteda.
ZSOZ, čl. 66 st. 3 dozvoljava ESCO kod energetske sanacije; primenjuje se Zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije (40/2021), čl. 43–47 (ne raniji Zakon o efikasnom korišćenju energije 25/2013): ugovor o energetskoj usluzi je pisan; kod ugovora o energetskom učinku ESCO ulaže svoja sredstva, a korisnik plaća naknadu iz ostvarenih ušteda u odnosu na referentnu potrošnju. Javnu evidenciju pružalaca energetskih usluga vodi Privredna komora Srbije (čl. 44). Dodatno (ZSOZ, čl. 61): JLS najmanje jednom nedeljno pruža savetodavnu pomoć o EE i može sufinansirati unapređenje svojstava zgrada. Subvencije za energetsku sanaciju dodeljuju se preko javnih poziva Ministarstva rudarstva i energetike i JLS; stambene zajednice mogu biti krajnji korisnici (javni poziv JP1/25). Uslovi se menjaju svake godine — proveriti aktuelni poziv.
4.8 Mere za povećanje energetske efikasnosti
Podela prema izvoru finansiranja
| Vrsta mere | Opis | Iz kog dela budžeta zgrade | Vrednost zgrade |
|---|---|---|---|
| Mere tekućeg održavanja | redovne aktivnosti održavanja po uputstvu proizvođača | tekući rashodi | ne raste, održava se |
| Mere investicionog održavanja | revitalizacija pojedinih sistema da zadrže projektovani kvalitet | kapitalni rashodi | raste |
| Mere sa novim investicijama | zamena sistema savremenijim, novi sistemi (izolacija omotača, zamena stolarije) | kapitalni rashodi | znatno raste, po pravilu i energetski razred |
Podela prema obimu ulaganja
| Grupa | Primeri |
|---|---|
| Bez ulaganja (domaćinsko upravljanje energijom) | gasiti grejanje noću i kad nikog nema; roletne i zavese (leti zaštita od sunca, zimi koristiti sunce); radijatori ne zaklonjeni nameštajem; vremenski programirati grejanje i toplu vodu; topla voda 60 °C; zimi 20 °C, leti oko 25 °C; gasiti svetla i uređaje; mašine samo pune; poklopac pri kuvanju; zatvoriti dimnjak kad se ne koristi; zatvarati vrata i prozore; leti provetravati noću |
| Mala ulaganja (otplata do 3 godine) | zaptivanje prozora i vrata, popravka okova; izolacija niša radijatora i kutija roletni; izolacija plafona prema negrejanom tavanu; termostatski ventili; redovan servis grejanja i hlađenja; LED sijalice; uređaji klase A; izolacija cevi i rezervoara; efikasne pumpe |
| Velika ulaganja (otplata preko 3 godine) | zamena prozora i spoljnih vrata; toplotna izolacija celog omotača (zidovi, podovi, krov, zidovi prema negrejanom); vetrobran na ulazu; sanacija dimnjaka; zamena sistema grejanja i obnovljivi izvori; prelazak sa parnog na toplovodno grejanje; zamena kotla |
Prema obimu i složenosti radova mere mogu biti: rekonstrukcija, adaptacija, sanacija, dogradnja, građenje pomoćnih objekata.
Korisni izvori: CREP (crep.gov.rs); stručne publikacije Inženjerske komore; Nacionalna tipologija stambenih zgrada Srbije, Atlas porodičnih kuća i Atlas višeporodičnih zgrada Srbije (Arhitektonski fakultet u Beogradu).
Zapamti — Modul 4
- Energetska efikasnost = manje energije za isti učinak, bez odricanja (nije štednja).
- Važeći zakon: Zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije (40/2021); stari zakon 25/2013 ne važi.
- Energetski pasoš izdaje ovlašćena organizacija (najmanje 2 odgovorna inženjera EE sa licencom) preko CREP; važi 10 godina.
- Pasoš moraju imati nove zgrade i postojeće koje se rekonstruišu, adaptiraju, saniraju ili energetski saniraju; izuzeci: ispod 50 m², grejanje do +12 °C, verski objekti, zaštićene zgrade i dr.
- 8 razreda, A+ do G; razred po relativnoj potrebnoj energiji za grejanje (C = 100%).
- Nova zgrada najmanje C; postojeća posle radova bolja najmanje za 1 razred.
- Elaborat EE ide uz PGD (građevinska dozvola); pasoš uz upotrebnu dozvolu.
- Pasoš uz kupoprodaju i zakup stana obavezan tek posle 04.08.2033 (prelazni rok za stambene zgrade).
- Pasivna zgrada: grejanje do 15 kWh/m² godišnje.
- Finansiranje: naknada vlasnika, krediti (zalaganje potraživanja SZ), donacije, subvencije, ESCO (otplata iz ušteda).
Modul 5 — Bezbednost u zgradi
5.1 Pravni okvir i bezbednosni sistem zgrade
| Propis | Šta uređuje | Stanje 2026 |
|---|---|---|
| Zakon o stanovanju i održavanju zgrada (104/2016, 9/2020) | obaveza održavanja, hitne intervencije | važi |
| Zakon o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama (87/2018) | civilna zaštita, skloništa, lična i uzajamna zaštita | važi, bez izmena |
| Zakon o zaštiti od požara (111/2009, 20/2015, 87/2018) | pravila ZOP, plan evakuacije, održavanje i kontrola uređaja | važi; nacrt izmena nije usvojen |
| Zakon o zapaljivim i gorivim tečnostima i zapaljivim gasovima (54/2015) | gas, tečna goriva | važi |
| Zakon o privatnom obezbeđenju (104/2013, 42/2015, 87/2018) | tehnička zaštita, video obezbeđenje | važi |
| Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara (80/2015, 67/2017, 103/2018) | visoki objekti | važi |
| Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od požara stambenih i poslovnih objekata i objekata javne namene (22/2019) | projektovanje, evakuacija | važi |
| Pravilnik o tehničkim normativima za instalacije hidrantske mreže (3/2018) | hidranti | važi |
| Uredba o obaveznim sredstvima i opremi za ličnu, uzajamnu i kolektivnu zaštitu (3/2011, 37/2015) | oprema u stanu i zgradi | važi do nove uredbe (Zakon 87/2018, čl. 119) |
| Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa (Sl. list SFRJ 55/83) | skloništa | primenjuje se; formalni status proveriti |
Stabilni sistemi za gašenje u garažama uređeni su Pravilnikom o tehničkim normativima bezbednosti garaža od požara („Sl. glasnik RS", br. 31/2024 i 59/2025), koji je zamenio Pravilnik o tehničkim zahtevima za zaštitu garaža za putničke automobile od požara i eksplozija („Sl. list SCG", br. 31/2005).
Šta se štiti u stambenoj zgradi:
- čovek: život, zdravlje, prava i slobode;
- zgrada: njena korisna svojstva i sprečavanje štetnih uticaja;
- životna sredina.
Bezbednosni sistem zgrade čine:
- pasivna zaštita (sklonište i sl.);
- aktivna zaštita (sistemi za dojavu i gašenje požara i sl.);
- služba prevencije (služba obezbeđenja);
- procedura poštovanja kućnog reda;
- procedura kontrole i održavanja opreme i uređaja.
Moderni sistemi u zgradi: detekcija požara, provale, curenja gasa i ugljen-monoksida, ventil za zatvaranje gasa, zaštita od prodora vode, video nadzor, alarmi i daljinski nadzor preko centrale.
Obaveza održavanja (ZSOZ) u smislu bezbednosti odnosi se na zajedničke delove, zajedničke prostore (stepenište) i zajedničke instalacije (bezbednosna rasveta). Održava se tako da ne preti opasnost od štete, da deo zgrade bude funkcionalan i da ne ugrožava korišćenje drugih delova.
Uloga profesionalnog upravnika u bezbednosti:
- vodi evidenciju vlasnika posebnih i samostalnih delova;
- predlaže skupštini program bezbednosnog održavanja (plan postupanja u vanrednim situacijama, pravila zaštite od požara i dr.) i stara se o realizaciji;
- organizuje hitne intervencije koje utiču na bezbednost zgrade.
5.2 Uzroci požara
Kako nastaje paljenje:
- direktan kontakt sa plamenom (šibica i zavesa), žarom (opušak u plastičnoj korpi) ili usijanim česticama (zavarivanje);
- samozapaljenje i hemijske reakcije (masna krpa, seno, ugalj u velikoj gomili, fosfor, kalijum u dodiru sa vodom);
- eksplozija (sudovi pod pritiskom; gasovi, pare, prašina);
- električna energija (kratak spoj, varničenje, preopterećenje, pegla, bojler);
- grom; statički elektricitet;
- mehanički uzroci (trenje, udar, brušenje — varnica);
- prirodni uzroci (sunčevi zraci, zagrevanje posude sa gasom).
Tipično ponašanje koje izaziva požar u zgradi: grejalica uz zapaljiv materijal, nepropisna boca propan-butana, „krpljenje" osigurača ili jači osigurač od propisanog, sušenje rublja uz šporet, peć bez propisnog dimnjaka, sijalica pokrivena tekstilom, pušenje gde je zabranjeno, ostavljena pegla ili ringla, žar i pepeo na nedozvoljenom mestu, ulazak na tavan i u podrum sa otvorenim plamenom, neispravne instalacije, zavarivanje bez mera zaštite, deca bez nadzora.
5.3 Klase požara i sredstva za gašenje
| Klasa | Šta gori | Primeri | Pogodna sredstva | Ne gasiti |
|---|---|---|---|---|
| A | čvrste materije koje sagorevaju sa žarom | drvo, papir, tekstil, ugalj, plastika, guma | voda, pena, prah ABC | — |
| B | zapaljive tečnosti i čvrste materije koje se tope | benzin, ulja, boje, lakovi, rastvarači, vosak | pena, prah, CO₂ | voda u mlazu (tečnost ispliva i širi požar); izuzetno raspršena vodena magla |
| C | zapaljivi gasovi | propan, butan, acetilen, prirodni gas, metan | prah; prvo zatvoriti dovod gasa | — |
| D | zapaljivi metali | aluminijum, magnezijum, litijum, kalijum, natrijum | specijalni prah (specijalni aparati) | voda (razlaže se na vodonik i kiseonik → eksplozivna smeša) |
| F | biljna i životinjska ulja i masti (kuhinja) | ulje u fritezi i tiganju | specijalni aparati za klasu F, protivpožarno ćebe | voda |
| (ranije „E") | uređaji i instalacije pod naponom | elektro-ormani, uređaji | CO₂, prah | voda dok je pod naponom |
Kolona „pogodna sredstva" u tabeli iznad je uobičajeno pravilo radi razumevanja; pri kupovini aparata gleda se oznaka klasa na samom aparatu.
Po standardu SRPS EN 2 klase požara su A, B, C, D i F. Klasa „E" ne postoji kao posebna klasa — električni napon je okolnost, a ne vrsta gorive materije. Pravilo ostaje: instalacije i uređaji pod naponom ne gase se vodom; gase se CO₂ ili prahom, a napon se isključuje čim je moguće.
Sredstva za gašenje: voda, suvi prah, pena, ugljen-dioksid (CO₂), inertni gasovi i zamene halona (Inergen, FM-200 i sl.), priručna sredstva (pesak, zemlja, mokra ćebad, lopata, kofa, pumpa, baštensko crevo).
- Voda gasi hlađenjem (velika toplota isparavanja).
- Prah — rukovanje: aparat doneti što bliže vatri, uzeti crevo; kod dvostepenog aparata pritisnuti i pustiti ručicu, pa posle 3–5 sekundi ponovo pritisnuti; kod jednostepenog sredstvo izlazi odmah. Prah se nabacuje pokretima levo–desno.
- CO₂ (aparati od 5 i 10 kg) — „univerzalno" sredstvo, pogodno za elektro-uređaje. Mlaznicu držati samo za rebrasti (izolovani) deo (jako se hladi), aktivirati ventil, nabacivati levo–desno.
5.4 Hidrantska mreža
- Unutrašnja hidrantska mreža: hidranti u hodnicima zgrade, u ormanima sa crevom i mlaznicom.
- Spoljna hidrantska mreža: deo javnog vodovoda (javno preduzeće) ili lokalne mreže kompleksa (vlasnik).
- Hidranti moraju biti ispravni, sa kompletnom opremom u plombiranom ormanu.
| Parametar | Vrednost |
|---|---|
| Najniži pritisak na mlaznici (najnepovoljnije mesto) | 2,5 bar |
| Najviši statički pritisak na unutrašnjem hidrantu | 7 bar |
| Najniži pritisak na spoljnom hidrantu | 2,5 bar |
| Protok — objekat do 22 m | 5 l/s |
| Protok — 22 do 40 m | 7,5 l/s |
| Protok — 40 do 75 m | 10 l/s |
| Protok — preko 75 m | 12,5 l/s |
Vrednosti iz tabele propisane su u Pravilniku o tehničkim normativima za instalacije hidrantske mreže za gašenje požara („Sl. glasnik RS", br. 3/2018): unutrašnja mreža najmanje 2,5 bar na mlaznici i najviše 7 bar statički (čl. 20); spoljna mreža najmanje 2,5 bar i najmanje 5 l/s (čl. 17); protoci po visini zgrade (Tabela 3). Održavanje ide po SRPS EN 671-3, a kontrolu na 6 meseci vrši ovlašćeno pravno lice (Zakon o zaštiti od požara, čl. 44). Za mreže izgrađene pre ovog pravilnika važe njegove odredbe o održavanju i kontroli (čl. 30–31).
5.5 Sistemi za dojavu i gašenje požara, dim i rezervno napajanje
Posebni sistemi u preventivnoj zaštiti od požara:
- za otkrivanje i dojavu požara;
- za detekciju eksplozivnih i zapaljivih gasova;
- za gašenje požara;
- za odvođenje dima i toplote.
Ugrađuju se: u objektima visokog rizika; kada gašenje početnim sredstvima nije moguće ili pouzdano; kada u objektu nema ljudi 24 h, a imovina je vredna.
Ostali sistemi značajni za zaštitu: protivpanično osvetljenje, elektroinstalacija, gromobran, hidrantska instalacija, aparati za početno gašenje. Svi se održavaju u projektovanom stanju i podležu periodičnim kontrolama.
Dojava požara
- Ručni javljači: na putevima evakuacije, u hodnicima, na izlazima, stepeništima, kod aparata; na visini 1,5 m; razmak unutra do 40 m, spolja do 120 m. Aktiviranjem se uključuje sirena, a može i stabilni sistem za gašenje.
- Automatski sistem otkriva dim, svetlost ili toplotu, prenosi informaciju i aktivira komande. Delovi: centrala, detektori (dimni — jonizacioni ili optički; termički — termomaksimalni ili termodiferencijalni; plameni — infracrveni ili ultraljubičasti), signalizacija, upravljanje izvršnim funkcijama, instalacija.
- Konvencionalni sistem zna samo zonu u kojoj je alarm; adresabilni zna tačno koji detektor je u alarmu.
- Centrala uključuje internu i spoljnu signalizaciju (sirene, bleskalice, automatsku poruku vatrogascima), pa izvršne funkcije: odimljavanje, spuštanje lifta u prizemlje, isključenje ventilacije i napona.
- Informacija ide dežurnom obezbeđenju, vatrogasno-spasilačkoj jedinici ili direktno na automatski sistem za gašenje.
Automatsko gašenje: najčešće vodom i penom — sprinkler i drenčer sistemi. U stambenim zgradama se stabilni sistemi najviše primenjuju u garažama (suvi i mokri sprinkler sistem).
Zaštita od dima: mora štititi ljude na putevima evakuacije i u zonama bezbednosti tokom evakuacije i tokom razvoja i gašenja požara, prvih 100 minuta. Principi: upravljivi prozori ili klapne na krovu; ventilatori za izvlačenje dima; sistemi kanala i klapni; natpritisak na stepeništu i u tampon prostorijama ispred stepeništa i lifta.
Osvetljenje
| Vrsta | Namena |
|---|---|
| Opšte | osvetljavanje prostorija i radnih mesta |
| Orijentaciono | osvetljava glavne komunikacije, omogućava kontrolu čuvara |
| Stražarsko | oko objekta, kontrola prilaza |
| Sigurnosno — pomoćno | pri nestanku napona automatski prelazi na pomoćni izvor (agregat ili baterija) i daje minimalno osvetljenje |
| Sigurnosno — panično | pri nestanku napona automatski prelazi na bateriju i pokazuje najkraći put do izlaza; svetiljke iznad vrata, na stepeništu, izlazima, prolazima |
Akumulatorska baterija paničnog osvetljenja stoji u prostoriji odvojenoj negorivim zidovima i vratima.
Rezervno napajanje (agregat): u prostoriji zaštićenoj od požara, lako pristupačnoj, sa dobrim provetravanjem; izduvni gasovi na krov ili najmanje 20 m od objekta; u prostoriji najviše 2.000 l goriva. Prostorija je zaključana, dostupna samo rukovaocu, bez pušenja i otvorenog plamena, uz aparat S-9 ili CO₂.
5.6 Gromobranska instalacija
- Uređuje je Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu objekata od atmosferskog pražnjenja („Sl. list SRJ", br. 11/96). Gromobran mora da odvede atmosfersko pražnjenje u zemlju bez štetnih posledica po objekat i ljude.
- Pravilnik poznaje četiri nivoa zaštite (I–IV).
- Prihvatni sistem: štapne hvataljke, mreža provodnika, metalni krovni elementi.
- Spusni sistem: posebni spusni provodnici (traka) ili metalna armatura armiranobetonskih stubova.
- Uzemljivač: tip A (horizontalni, temeljni), tip B (vertikalni) ili kombinacija.
- Podaci o održavanju, popravkama i ispitivanju se čuvaju (evidencija).
- Radioaktivni gromobrani su zabranjeni. Vlasnici objekata su dužni da ih uklone; uklanja ih ovlašćeni nosilac licence, a troškove snosi vlasnik (Zakon o radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbednosti, „Sl. glasnik RS", br. 95/2018 i 10/2019, čl. 4 i 249).
- Po Pravilniku 54/2017 gromobranske instalacije (sa uzemljivačem) proveravaju se na 2–3 godine; neispravan gromobran se popravlja kao prioritetno tekuće održavanje (30 dana).
Pravilnik 11/96 ne propisuje rokove kontrole i merenja otpora uzemljenja — upućuje na periodičnu proveru „prema standardu" (čl. 15) i obavezu evidencije (čl. 16). Važeći standard je serija SRPS EN 62305. U praksi se navode rokovi od 2, 4 i 6 godina zavisno od nivoa zaštite (I — 2, II — 4, III i IV — 6 godina), ali izvor u propisu nije potvrđen — proveriti u standardu. Za plan održavanja sigurno je oslanjati se na Pravilnik 54/2017 (provera na 2–3 godine).
5.7 Gas, propan-butan i eksplozivne atmosfere
Gasne instalacije — opšte mere
- sav ugrađeni materijal mora biti atestiran;
- instalacija se ispituje pre puštanja u rad i prima je nadležni organ;
- slavine za gas zatvorene kada se ne koriste; pri dužem odsustvu zatvoriti centralne ventile (u podrumu ili na fasadi);
- deca ne rukuju gasom;
- poštovati uputstva izvođača, distributera i proizvođača.
Propan-butan (boce)
- ispravan regulator pritiska i zaptivke; gumeno crevo se redovno kontroliše i odmah menja ako je oštećeno;
- paljenje: otvori ventil na boci → prinesi plamen gorioniku → otvori ventil na aparatu; gašenje: zatvori ventil na boci, pa kad se plamen ugasi, ventil na aparatu;
- u stambenoj prostoriji najviše 3 boce po 10 kg ili 2 boce po 15 kg; rezervne u ostavi ili kupatilu;
- opasno držati boce u spavaćoj sobi, hodniku, na stepeništu, u podrumu, na suncu i uz izvore toplote;
- curenje se proverava sapunicom, nikad plamenom.
Eksplozivne atmosfere: uređaji u Ex izvedbi (oznaka Ex). Zone opasnosti: zona 0 — stalno prisustvo gasa ili pare; zona 1 — često prisustvo; zona 2 — povremeno prisustvo; bezbedan prostor — koncentracija uvek ispod 0,1 donje granice eksplozivnosti. Za kontrolu se koriste prenosni detektori gasa.
5.8 Visoki objekti
Visoki objekat je zgrada kod koje je pod najvišeg sprata na kome borave ljudi najmanje 30 m iznad kote terena dostupne vatrogasnim vozilima (Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara, „Sl. glasnik RS", br. 80/2015, 67/2017, 103/2018, čl. 2). Problem: teška evakuacija i intervencija, jer se plamen i dim šire naviše.
Mere:
- prilazni putevi i stabilni platoi za vatrogasna vozila sa lestvama i platformama — prilaz sa najmanje dve fasadne strane;
- ograničena veličina požarnog sektora;
- sigurnosna stepeništa (unutrašnja sa odimljavanjem i spoljna);
- liftovi kao poseban požarni sektor;
- poseban način vođenja instalacija; putevi evakuacije;
- instalacije koje rade u požaru: stabilni sistem za dojavu, hidrantska mreža, dizel agregat, odimljavanje, protivpanična rasveta;
- aparat za gašenje na najviše 20 m od bilo kog mesta gde se može zateći osoba (čl. 79);
- vlasnici, odnosno stambena zajednica moraju najmanje jednom u 5 godina organizovati vežbu evakuacije i upotrebe sredstava za gašenje i učestvovati u njoj (čl. 80).
Vežba evakuacije u visokim objektima organizuje se najmanje jednom u 5 godina (Pravilnik o zaštiti visokih objekata od požara, čl. 80).
5.9 Pravila zaštite od požara i plan evakuacije
Po Zakonu o zaštiti od požara:
- Pravila zaštite od požara dužni su da donesu i subjekti razvrstani u kategorije ugroženosti i stambene zgrade (čl. 28). Za stambenu zgradu Pravila sadrže samo: organizaciju i bezbednu evakuaciju i plan evakuacije sa uputstvima za postupanje. Odredbe o osposobljenim licima, obuci zaposlenih i njihovim pravima ne odnose se na stambene zgrade.
- Plan evakuacije i uputstva za postupanje u slučaju požara moraju biti istaknuti na vidljivom mestu (čl. 27a, 28).
- Stambena zajednica nije dužna da donese program osposobljavanja, ali može organizovati osposobljavanje za rukovanje aparatima; za stanare visokih objekata vežba je obavezna.
- Kazna za pravno lice (stambena zajednica je pravno lice) koje ne donese pravila, ne istakne plan evakuacije, ne održava ili ne kontroliše uređaje: 300.000–1.000.000 din; za odgovorno lice 10.000–50.000 din (čl. 82).
Plan evakuacije stambene zgrade treba da sadrži:
- osnovne karakteristike zgrade (položaj, udaljenost vatrogasne jedinice, prilazi, konstrukcija, instalacije, kritična mesta, sigurnosna stepeništa);
- spisak lica zaduženih za evakuaciju sa telefonima (jedno lice na 3–4 sprata);
- kod koga su ključevi (podrum, elektro-ormani i dr.);
- ko isključuje lift, gas i struju u slučaju požara;
- telefone: vatrogasci 193, policija 192, hitna pomoć 194 (jedinstveni broj 112);
- znak za uzbunu i ko ga daje (ručni javljači ili zadužena lica);
- spisak bolesnih, starijih i osoba sa invaliditetom koje se prve evakuišu;
- glavne i alternativne pravce izlaska;
- otvore za odimljavanje po spratovima;
- mogućnosti samospasavanja i priručna sredstva (uže, čaršavi, lestve);
- uputstva za postupanje i za upotrebu aparata i hidranata, istaknuta u zajedničkim prostorijama.
Jedinstveni broj 112 uvodi Zakon 87/2018 (čl. 99), ali do njegovog uspostavljanja važe dosadašnji brojevi. Početkom 2025. sistem 112 još nije bio uspostavljen; da li je u punoj funkciji 2026. — proveriti. Sigurni brojevi: 192 policija, 193 vatrogasci, 194 hitna pomoć.
5.10 Preventivne mere po prostorima zgrade
Opšte preventivne mere: građevinske mere (lokacija, požarni sektori, vatrootporni materijali, požarna stepeništa, prilazi za vatrogasce); normativno uređenje (pravila, plan evakuacije, uputstva); uređaji za dojavu i gašenje i njihovo održavanje; oprema za gašenje; kontrola ispravnosti instalacija preko ovlašćenih lica uz evidenciju; osposobljavanje stanara.
Pojmovi
- Požarno opterećenje — količina toplote koja se može osloboditi sagorevanjem svih gorivih materija u požarnoj celini; nepokretno (konstrukcija, instalacije) i pokretno (roba). Na osnovu njega se određuje kategorija ugroženosti od požara (I, II, III).
- Protivpožarni prekidi — minimalna rastojanja između objekata da se požar ne prenese zračenjem i da prođe vatrogasno vozilo.
- Protivpožarne pregrade — zidovi i međuspratne konstrukcije koje sprečavaju širenje požara i dima.
- Požarni sektor — deo zgrade čije granice (zidovi, tavanice, vrata, klapne otporne na požar) zadržavaju požar određeno vreme.
- Zidovi koji dele zgradu na segmente imaju otpornost 2–3 sata, idu od temelja i završavaju se najmanje 0,4 m iznad krova. Zgrada kraća od 50 m obično se ne deli na segmente, ali se deli na požarne sektore.
| Prostor | Mere |
|---|---|
| Stan | pri izlasku proveriti uređaje; instalacije povremeno kontroliše stručno lice; električne peći čistiti pred grejnu sezonu; odmašćivati aspirator; ne „krpiti" osigurače — bolje automatski; autonomni javljači požara, aparat, protivpožarno ćebe |
| Predsoblje, hol, stepenište | u zajedničkom holu zabranjeno držanje bilo kakvog materijala i ormara; na stepeništu ništa; prozori na stepeništu moraju se lako otvarati za odvod dima |
| Lift | ne pušiti; u požaru se lift ne koristi i odmah ga isključuje ovlašćeno lice; isto kod dima u liftu |
| Agregat | prostorija zaključana, samo za rukovaoca, bez plamena, aparat S-9 ili CO₂ |
| Tavan | otvori zatvoreni; dimnjaci ispravni i čišćeni jednom godišnje; 1 m oko dimnjaka bez zapaljivog; bez sveća, goriva i otpada; priručna sredstva (pesak, lopata, bure vode) |
| Dimnjak | požar dimnjaka se ne gasi vodom: pustiti da čađ izgori, zatvoriti otvor mokrim ćebetom, zvati dimničara, po potrebi vatrogasce |
| Podrum | ulaziti sa baterijskom lampom; bez nagomilanih stvari, boca gasa i zapaljivih tečnosti; lož ulje u stanu najviše 2 kante po 25 l, u posebnoj prostoriji domaćinstva najviše 200 l; ugalj samo uz promaju; prolazi slobodni, vrata zatvorena |
| Požarno stepenište, terase | uvek označeno i čisto; stanari znaju gde je; povremene vežbe; terase nisu ostave |
| Garaža | bez otpada i otvorenih posuda sa gorivom; bez plamena i zavarivanja; parkirati samo na obeleženim mestima, nikad na prolazima i evakuacionim putevima |
| Dvorište | pepeo u nezapaljiv kontejner; ne paliti otpad i korov uz zgradu; skladišta zapaljivog 6–7 m od zgrade i najmanje 3 m od međe |
Putevi i prilazi oko zgrade
- zabranjeno je graditi ili postavljati prepreke na putevima, prolazima i platoima za vatrogasna vozila i vozila hitne pomoći;
- prema Zakonu o bezbednosti saobraćaja na putevima, protivpožarni put je obeleženi deo oko zgrada i garaža na kome je zabranjeno zaustavljanje i parkiranje; zabranjeno je parkiranje i na pristupnim saobraćajnicama i kolskim prolazima između zgrada;
- pravila zaštite od požara i plan evakuacije ističu se na vidnom mestu.
5.11 Projektovanje i nadzor sa aspekta zaštite od požara
- Sektor za vanredne situacije MUP-a daje saglasnost na projektnu dokumentaciju u pogledu mera zaštite od požara za objekte propisane zakonom (požarno rizični, poslovni, javni, posebni objekti).
- Objekat je podoban za upotrebu ako je izgrađen po projektu i glavnom projektu zaštite od požara na koji je data saglasnost; na tehničkom pregledu proverava se i zaštita od požara.
- Nadzor nad primenom Zakona o zaštiti od požara vrši Sektor za vanredne situacije MUP-a (inspektori, kontrolne liste).
5.12 Kontrolna ispitivanja i rokovi
Opšte pravilo Zakona o zaštiti od požara: instalacije i uređaji za dojavu i gašenje požara, detekciju gasova, odvođenje dima i toplote, hidrantska mreža i mobilni uređaji održavaju se u ispravnom i funkcionalnom stanju (čl. 43) i kontrolišu na svakih 6 meseci preko ovlašćenog pravnog lica (ovlašćenje izdaje MUP) (čl. 44). Pravilnik 54/2017 daje druge, duže intervale — to su intervali provere stanja radi programa održavanja, a ne zamena za zakonske kontrole.
Tabela rokova kontrolnih ispitivanja protivpožarne i druge opreme
| Šta se kontroliše | Rok | Osnov / status |
|---|---|---|
| Ručni i prevozni aparati za gašenje — periodični pregled (servis) | svakih 6 meseci | ZOP čl. 44; Pravilnik o ovlašćenjima za kontrolu (52/2015, 59/2016), čl. 3 |
| Aparati — kontrolno ispitivanje, uključujući hidraulično ispitivanje suda (HVP) | najmanje svake 5. godine; posle 15 godina upotrebe svake 2 godine | Pravilnik 52/2015, čl. 3 i 23 (vidi blok PAZI ispod) |
| Hidrantska mreža (unutrašnja i spoljna) — merenje pritiska i protoka, oprema | svakih 6 meseci | ZOP čl. 44; Pravilnik 3/2018 |
| Nedostajuća hidrantska oprema u ormanima | odmah po utvrđivanju | ZOP čl. 43 |
| Stabilni sistem za dojavu požara — provera rada od strane korisnika | najduže na 2 meseca | Pravilnik Sl. list SRJ 87/93, čl. 71 |
| Stabilni sistem za dojavu — kontrola ovlašćenog lica | svakih 6 meseci | ZOP čl. 44 |
| Stabilni sistem za dojavu — periodični pregled | jednom godišnje | Pravilnik 87/93, čl. 72 |
| Stabilni sistem za dojavu — detaljan pregled, merenje izolacije i uzemljenja (generalni servis) | svakih 5 godina | Pravilnik 87/93, čl. 75 |
| Kvarovi na sistemu dojave | odmah | Pravilnik 87/93, čl. 74 |
| Plan uzbunjivanja uz centralu | odmah po postavljanju sistema | Pravilnik 87/93 |
| Stabilni sistemi za gašenje (sprinkler, CO₂, prah i dr.) | svakih 6 meseci | ZOP čl. 44 |
| Stabilne instalacije za detekciju zapaljivih gasova i para | svakih 6 meseci | ZOP čl. 44 |
| Instalacije za odvođenje dima i toplote | svakih 6 meseci | ZOP čl. 44 |
| Protivpanična rasveta i akumulatorske baterije | svakih 6 meseci | rok nije potvrđen u propisu — proveriti |
| Uređaji za automatsko zatvaranje protivpožarnih vrata | svaka 2 meseca | Pravilnik Sl. list SFRJ 35/80 — rok nije potvrđen, proveriti |
| Gromobran — kontrola i merenje otpora uzemljenja | 2, 4 ili 6 godina po nivou zaštite | nije u pravilniku — vidi 5.6 |
| Dizel agregat — funkcionalna proba | svakih 15–30 dana | — |
| Gasna ložišna instalacija — pregledi i ispitivanja | svakih 6 meseci | Pravilnik o gasnim kotlarnicama, čl. 73 |
| Dimnjaci i ložišni uređaji — kontrolni pregled i čišćenje | jednom godišnje; čišćenje češće po odluci JLS | vidi 3.16 |
| Haube i ventilatori za masne pare (kuhinje lokala) | na 3 meseca | Pravilnik o ventilaciji i klimatizaciji |
| Elektroinstalacija — merenje otpora uzemljenja i izolacije; jednopolne šeme u ormanima | po propisu o instalacijama niskog napona | ZOP čl. 40 |
| Sklonište — tehnička kontrola, uputstvo za korišćenje i održavanje | po Pravilniku o skloništima (čl. 231–235) | — |
| Pravila zaštite od požara; plan evakuacije i uputstva istaknuti | izraditi i istaći | ZOP čl. 27a, 28 |
| Obeležavanje požarnih puteva (table i trake žute boje) | stalno | ZOP čl. 40 |
| Vežba evakuacije — samo visoki objekti | najmanje jednom u 5 godina | Pravilnik o visokim objektima, čl. 80 |
| Lift — redovni pregled imenovanog tela | najmanje jednom godišnje | Pravilnik o pregledima liftova u upotrebi (105/2024), čl. 8 |
| Lift — održavanje | najmanje jednom mesečno | isti pravilnik, čl. 12 |
Pravilnik o posebnim uslovima za ovlašćenje za kontrolisanje instalacija i uređaja za gašenje požara („Sl. glasnik RS", br. 52/2015 i 59/2016) propisuje kontrolno ispitivanje aparata najmanje svake pete godine, a posle 15 godina upotrebe svake druge godine (čl. 3), uz hidraulično ispitivanje čvrstoće suda (čl. 23). Poseban rok od 2 godine za „S" aparate sa prahom nije potvrđen u važećem propisu — proveriti uz standard i uputstvo proizvođača. Periodični pregled svih aparata je na 6 meseci.
Broj „6 meseci" je ključni rok u zaštiti od požara: aparati, hidranti, dojava (kontrola ovlašćenog lica), stabilno gašenje, detekcija gasa, odvođenje dima — sve se kontroliše na 6 meseci preko lica sa ovlašćenjem MUP-a.
5.13 Kontrola pristupa, interfon i video nadzor
Tehnička zaštita (Zakon o privatnom obezbeđenju) vrši se tehničkim sredstvima i uređajima radi sprečavanja protivpravnih radnji prema licima i imovini. Zgrada se štiti po zonama:
- zajednički prostori (podrum, ostave): video nadzor, kontrola pristupa (čitač kartica, elektromagnetna brava), protivprovalni i protivprepadni alarm;
- ulaz i okolina (dvorište, parking): rampe sa čitačima kartica, interfon sa čitačem ili šifrom, video nadzor visoke rezolucije (prepoznavanje lica i tablica).
Interfonski sistem — deo tehničke zaštite. Služi za razgovor sa posetiocem ispred ulaza i otključavanje vrata.
- Audio interfon: dvosmerna glasovna veza. Standardno 4 zajednička provodnika po vertikali, plus po jedan provodnik do svake slušalice i dva do električne brave; napajanje u razvodnom ormanu.
- Video interfon: dvosmerni glas i jednosmerna slika (kamera na spoljnoj jedinici, ekran u stanu).
- Delovi: spoljna jedinica (zvučnik, mikrofon, kamera) i unutrašnja jedinica (slušalica, taster za vrata, zvono, ekran).
Video nadzor — tipična rešenja: analogne kamere + DVR (snimač) + modulator, slika ide stanarima preko kablovske mreže; DVR sa alarmom (razbijanje kamere, presečen kabl); IP kamere sa slikom preko interneta.
Gde kamere smeju da budu: ulaz i izlaz iz zgrade, zajedničke prostorije, ispred liftova, ispred poštanskih sandučića.
Šta kamere ne smeju: da snimaju ulazna vrata stanova; ako pokrivaju ulaz i dvorište, ne smeju da obuhvate prozore i spoljnu stranu susednih objekata.
Pravila za video nadzor (Zakon o privatnom obezbeđenju):
- na vidljivom mestu ističe se obaveštenje da je prostor zaštićen video obezbeđenjem;
- snimci se čuvaju najmanje 30 dana;
- na zahtev ovlašćenog policijskog službenika snimci se daju na uvid;
- zabranjeno je objavljivanje snimaka i davanje neovlašćenim licima; lice koje je snimljeno ima pravo uvida u svoje podatke;
- firme koje projektuju i izvode tehničke sisteme zaštite i fizičko obezbeđenje moraju imati licencu;
- sa firmom za obezbeđenje zaključuje se pisani ugovor; tehnička sredstva moraju se održavati i servisirati.
Ko odlučuje u zgradi: skupština stambene zajednice donosi odluku o fizičko-tehničkom obezbeđenju zgrade (ZSOZ, čl. 42 t. 10), običnom većinom prisutnih, ako pravilima vlasnika nije određeno drugačije. Stambena zajednica je rukovalac podacima o ličnosti sa snimaka.
Prekršaji korisnika usluga (Zakon o privatnom obezbeđenju, 104/2013, 42/2015, 87/2018, čl. 80): za prekršaj u vezi sa obaveštenjem, čuvanjem snimaka i uvidom policije (čl. 32) korisnik usluga — pravno lice plaća 500.000–2.000.000 din, odgovorno lice 50.000–150.000 din. Raspon 100.000–1.000.000 din važi za propust da se obezbedi održavanje i servisiranje tehničkih sredstava (čl. 81 u vezi sa čl. 35). Obaveze iz čl. 32 odnose se na objekte i prostore za javnu upotrebu. Kazne za rad bez pisanog ugovora ili sa firmom bez licence (čl. 20) — proveriti u prečišćenom tekstu.
Važeći Zakon o zaštiti podataka o ličnosti („Sl. glasnik RS", br. 87/2018) nema posebnu odredbu o video nadzoru; primenjuju se opšta pravila (pravni osnov — najčešće legitimni interes, čl. 12; procena uticaja kod sistematskog nadzora javno dostupnih površina, čl. 54). Stavovi Poverenika (nisu obavezujući): kamere ne smeju snimati privatni prostor i ulaze u stanove; ne preporučuje se praćenje snimaka preko kablovske televizije ili interneta; obavezno obaveštenje sa nazivom rukovaoca i kontaktom. Najava: nacrt novog ZZPL (javna rasprava jul–septembar 2026, nije usvojen) predviđa: pismenu odluku stambene zajednice, snimanje samo ulaza, izlaza i zajedničkih prostorija, SZ kao rukovaoca, zabranu pristupa snimcima preko kablovske televizije ili elektronski i čuvanje snimaka najduže 6 meseci. Ne navoditi kao važeće pravo.
5.14 Skloništa
Sklonište je prostorija u zgradi ili porodičnoj kući namenjena prvenstveno zaštiti stanovništva od elementarnih nepogoda i drugih nesreća. U miru se može koristiti i za druge potrebe (dvojna namena), ali bez adaptacija i rekonstrukcija koje narušavaju ispravnost skloništa i bez upotrebe koja pogoršava higijenske i tehničke uslove. Sklonište je samostalni deo zgrade.
- Zaštita sklanjanjem može biti individualna i kolektivna; kolektivna se ostvaruje u skloništima.
- Skloništa štite od skoro svih opasnosti: udarni talas, toplota, dim, radioaktivne materije.
- Stepen i obim zaštite pokazuju koliko sklonište štiti; otpornost je skup zaštitnih svojstava (funkcija, konstrukcija, oblik).
| Podela po nameni | Za koga |
|---|---|
| Porodično | članovi domaćinstva |
| Kućno | stanari zgrade |
| Blokovsko | stanari više ulaza ili više zgrada |
| Podela po kapacitetu | Broj lica |
|---|---|
| Malo | do 50 |
| Srednje | do 200 |
| Veliko | do 1.000 |
| Vrlo veliko | preko 1.000 |
Elementi skloništa: ulaz, ustava (prelazna prostorija), prostorije za boravak, prostor za tehničke instalacije, sanitarni čvor, rezervni izlaz; instalacije (voda, kanalizacija, struja, filtroventilacija, veze); oprema (sanitetska, za samospasavanje, za ležanje i sedenje); hermetička i protivudarna vrata i kapci, protivudarni ventili. Skloništa se označavaju.
Uslovi u skloništu: temperatura najviše 27–32 °C, relativna vlažnost najviše 90%, kiseonik najmanje 18–20%; neprekidan boravak najmanje 2 dana.
Korišćenje u vanrednoj situaciji ima tri faze: zaposedanje, boravak, napuštanje.
Tehnička kontrola skloništa i uputstvo za korišćenje i održavanje opreme, ventilacije i elektroinstalacije propisani su Pravilnikom o tehničkim normativima za skloništa („Sl. list SFRJ", br. 55/83).
Skloništa uređuje Zakon o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama („Sl. glasnik RS", br. 87/2018), koji je zamenio Zakon o vanrednim situacijama (čl. 120). Prema čl. 61: javna i blokovska skloništa gradi, održava i kontroliše javno preduzeće za skloništa; podrumi u zgradama mogu biti „drugi zaštitni objekti"; dvojna namena je dozvoljena bez adaptacija koje narušavaju funkciju; u slučaju ratne opasnosti skloništa se prazne i osposobljavaju najkasnije za 24 časa. Ko održava kućna skloništa u zgradama, zakon izričito ne kaže — po ZSOZ sklonište je samostalni deo zgrade, a obavezu održavanja imaju vlasnici, odnosno stambena zajednica (proveriti za konkretnu zgradu).
5.15 Civilna zaštita u zgradi i lična i kolektivna zaštita
- Opština (JLS) svojim aktima određuje obaveze stambenih zajednica u civilnoj zaštiti: poverenici civilne zaštite, jedinice civilne zaštite opšte namene, mere civilne zaštite (zamračivanje, uzbunjivanje, evakuacija, spasavanje iz ruševina, prva pomoć, zaštita od radiološke, hemijske i biološke opasnosti).
- Stambene zajednice, zavisno od broja stanara, obezbeđuju sredstva i opremu za ličnu, uzajamnu i kolektivnu zaštitu: maske, prva pomoć, nosila, komplet alata (lopata, krampa, sekira, čekić), aparat za početno gašenje, posude sa peskom, baterijska lampa.
Sredstva lične zaštite
- Filtraciona sredstva za disanje (maske, respiratori, priručna sredstva): filter zadržava čestice. Priručna sredstva protiv radioaktivne prašine zadržavaju od 25–35% (jednoslojna pamučna tkanina) do 85–95% (maramica u 8–16 slojeva, troslojni toalet papir, dvoslojni peškir).
- Specijalni respiratori štite od radioaktivnih aerosola i gasova; Vojska Srbije koristi zaštitnu masku M-3, koja se koristi i za civilnu zaštitu.
- Izolacioni disajni aparati štite nezavisno od koncentracije štetnih materija (komprimovani vazduh ili kiseonik, tečni ili hemijski vezan kiseonik).
- Zaštita kože: filtraciona (od para i gasova) i izolaciona (od tečnosti; gumirane i polimerne tkanine).
- Prva pomoć: komplet za prvu pomoć, ormarić, dezinfekciona sredstva (alkohol 63–70%), sredstva za dekontaminaciju (soda bikarbona).
Efikasnost lične zaštite zavisi od: stalne pripravnosti sredstava, obučenosti i bezbednosne discipline (upotreba i pri maloj opasnosti).
Kontrolne liste inspekcije (Zakon o inspekcijskom nadzoru) koje se odnose na zgrade: sredstva i oprema za ličnu, uzajamnu i kolektivnu zaštitu (KL-LUKZ), skloništa osnovne zaštite (KL-SOZ).
Obavezna sredstva propisuje Uredba o obaveznim sredstvima i opremi za ličnu, uzajamnu i kolektivnu zaštitu („Sl. glasnik RS", br. 3/2011, 37/2015), koja i dalje važi dok se ne donese nova (Zakon 87/2018, čl. 119). Zakonski osnov je Zakon 87/2018 (ne raniji Zakon o vanrednim situacijama):
- vlasnici zgrada i posebnih delova dužni su da imaju propisana sredstva i drže ih ispravnim (čl. 55); kazna za fizičko lice 50.000–100.000 din (čl. 113);
- po Uredbi (čl. 2) svaki vlasnik stana ima komplet prve pomoći, alkohol, sodu bikarbonu i aparat S-6; za zgradu sa najmanje dva sprata stambena zajednica ima komplet alata i najmanje jedan vatrogasni aparat po spratu i održava hidrantsku mrežu i protivpožarno stepenište (čl. 6);
- poverenike civilne zaštite za naselje i delove naselja (i stambene zgrade) imenuje štab za vanredne situacije JLS (čl. 77–78);
- vlasnici zgrada moraju bez naknade omogućiti postavljanje sirena za uzbunjivanje i pristup radi održavanja (čl. 100).
5.16 Postupanje u vanrednim situacijama i pripremljenost
Obaveze stambene zajednice kod hitnih intervencija i vanrednih situacija:
- stvara uslove za rad hitnih i drugih službi (požar, havarija instalacija, otvaranje stana, lekarska pomoć, smrtni slučaj, otključavanje rezervnih izlaza i prilaza);
- sprovodi mere zaštite od požara u svim delovima zgrade i obezbeđuje uslove za bezbednu evakuaciju;
- obezbeđuje i čuva opremu za ličnu, uzajamnu i kolektivnu zaštitu i osposobljava stanare za njeno korišćenje;
- ima planove za elementarne nepogode i procedure za isključenje struje, vode i gasa, skladištenje opasnih materija, zaštitu od poplava i vetra i evakuaciju.
Zemljotres
- Ne paničite; od prvih potresa do opasnih vibracija ima oko 15–20 sekundi.
- Brzo napustite zgradu stepenicama, ne liftom; napolju idite na otvoren prostor, dalje od zgrada.
- Ako morate ostati unutra: uz noseći ili unutrašnji zid, u štok vrata; dalje od prozora, teškog nameštaja, balkona.
- U automobilu ostanite dok potres ne prođe.
- Posle: prva pomoć, briga o deci, bolesnima i starima; radio i uputstva kriznog štaba; proverite i isključite instalacije; ne ulazite u oštećene zgrade; budite spremni na naknadne potrese (najkritičnija 2–3 sata); u ruševinama štedite snagu i javljajte se kucanjem.
Talačka situacija: ostanite mirni, ne provocirajte, ne bežite i ne otimajte oružje, tražite dozvolu za svaku radnju, pamtite izgled i govor napadača; cilj je da ostanete živi — službe već rade na oslobađanju.
Pripremljenost stanara:
- planiranje (porodični plan i plan zgrade);
- vežbanje (kako se isključuju struja, voda, gas);
- oprema: aparat za gašenje, protivpožarno ćebe, javljači požara, maske;
- zalihe: vreće sa peskom, prva pomoć, baterijska lampa i baterije, konzervirana hrana i flaširana voda (komplet za 72 sata);
- zaštita imovine (podići vredne stvari iznad nivoa vode, bezbedno skladištiti opasne materije, osiguranje) i zaštita kuće (vrata, prozori, krov od poplava i vetra).
- Sektor za vanredne situacije MUP-a objavljuje „Porodični priručnik za ponašanje u vanrednim situacijama".
Zapamti — Modul 5
- Bezbednosni sistem zgrade: pasivna zaštita, aktivna zaštita, služba prevencije, procedura kućnog reda, procedura kontrole i održavanja opreme.
- Klase požara (SRPS EN 2): A čvrste, B tečne, C gasovi, D metali, F kuhinjska ulja i masti; uređaji pod naponom, metali, ulja i zapaljive tečnosti ne gase se vodom.
- Stambena zgrada mora imati Pravila zaštite od požara sa planom evakuacije, istaknutim na vidnom mestu (ZOP, čl. 27a i 28).
- Uređaji za gašenje i dojavu kontrolišu se na 6 meseci preko ovlašćenog lica; aparati se kontrolno ispituju najmanje svake 5. godine.
- Hidrant: najmanje 2,5 bar na mlaznici, najviše 7 bar statički.
- Visoki objekat: najviši sprat 30 m; vežba evakuacije najmanje jednom u 5 godina.
- U požaru se lift ne koristi; požar dimnjaka se ne gasi vodom.
- Video nadzor: odluka skupštine (fizičko-tehničko obezbeđenje), obaveštenje, snimci najmanje 30 dana, kamere ne snimaju ulaze u stanove.
- Skloništa: dvojna namena; u ratnoj opasnosti osposobljavaju se za 24 sata; javna i blokovska održava JP za skloništa.
- Vanredne situacije uređuje Zakon 87/2018; poverenike civilne zaštite imenuje štab za vanredne situacije JLS; brojevi 192, 193, 194.
Tabela svih rokova i brojeva iz celine
| Tema | Rok / broj | Izvor |
|---|---|---|
| Stambena zgrada | najmanje 3 stana | ZSOZ, čl. 3 |
| Porodična kuća | najviše 2 stana | ZSOZ, čl. 3 |
| Opšta pravila kućnog reda JLS | 90 dana od stupanja ZSOZ na snagu | ZSOZ, čl. 76 |
| Vreme odmora (Beograd) | radnim danima 16–18 i 22–7; vikendom 14–18 i 22–8 (sub.) / 10 (ned.) | Odluka grada Beograda 101/2019, 71/2021 |
| Prijave kvarova profesionalnom upravniku | 0–24 h, svaki dan | ZSOZ |
| Hitna intervencija | odmah, najkasnije 48 h | ZSOZ, čl. 59; Pravilnik 54/2017, čl. 8 |
| Prioritetni radovi tekućeg održavanja | najkasnije 30 dana | Pravilnik 54/2017, čl. 7 |
| Provera stanja lifta | svake godine | Pravilnik 54/2017, Tabela 1 |
| Provera krova / oluka / fasade | 3–4 / 2–4 / 5–7 godina | Pravilnik 54/2017, Tabela 1 |
| Provera temelja | 30–40 godina | Pravilnik 54/2017, Tabela 1 |
| Provera gromobrana; hidranata | 2–3; 3–4 godine | Pravilnik 54/2017, Tabela 1 |
| Regres — tužba upravnika | 2 meseca od saznanja | ZSOZ, čl. 68 |
| Rok za radove kod raspolaganja zajedničkim delovima | najviše 5 godina od ugovora | ZSOZ |
| Raspolaganje zajedničkim delovima | 2/3 ukupnog broja glasova | ZSOZ |
| Informacija o lokaciji | 8 dana | ZPI, čl. 53 |
| Lokacijski uslovi — imaoci javnih ovlašćenja | 15 dana (30 za složene) | ZPI, čl. 54 |
| Lokacijski uslovi — organ | 5 radnih dana; važe 2 godine | ZPI, čl. 8d, 57 |
| Građevinska dozvola | 5 radnih dana | ZPI, čl. 136 |
| Rešenje po čl. 145 (investiciono održavanje i dr.) | 5 radnih dana | ZPI, čl. 145 |
| Žalba u objedinjenoj proceduri | 8 dana | ZPI, čl. 8d |
| Prijava radova organu | pre početka radova | ZPI, čl. 148 |
| Prijava gradilišta (prethodna najava) inspekciji rada | najkasnije 15 dana pre početka | Uredba o gradilištima, čl. 9 |
| Prijava o početku rada inspekciji rada | najmanje 8 dana pre početka | Zakon o BZR 35/2023, čl. 22 |
| Upotrebna dozvola | 5 radnih dana | ZPI, čl. 158 |
| Upis objekta u katastar / vodova | 7 dana / 30 dana | ZPI, čl. 158 |
| Katastar infrastrukture — uspostavljanje | do 31.12.2026 | ZDPK, izmena 91/2025 |
| Ozakonjenje — dokaz o pravu / izveštaj / taksa / rešenje | 30 / 30 / 15 / 8 dana | Zakon o ozakonjenju, čl. 31–34 |
| Ozakonjenje — granični datum gradnje | objekti vidljivi na snimku 2015; ne posle 27.11.2015 | Zakon o ozakonjenju |
| Klima uređaji sa uličnih fasada | ukloniti do avgusta 2033 (kulturna dobra 5 godina) | ZPI 62/2023, čl. 83 |
| Odstupanje kod energetske sanacije fasade | do 0,3 m | ZPI, čl. 140 |
| Lift — redovni pregled | najmanje jednom godišnje | Pravilnik 105/2024, čl. 8 |
| Lift — održavanje | najmanje jednom mesečno | Pravilnik 105/2024, čl. 12 |
| Lift — dolazak spasilaca | najviše 60 minuta | Pravilnik 105/2024, čl. 15 |
| Postojeći lift | stavljen u upotrebu pre 01.01.2014 | pravilnici o liftovima |
| Gasna kotlarnica — pravilnik se primenjuje | iznad 50 kW | Pravilnik Sl. list SFRJ 10/90 |
| Gasna ložišna instalacija — pregled | 6 meseci | Pravilnik o gasnim kotlarnicama |
| Energetski pasoš — važenje | 10 godina | ZPI, čl. 4 |
| Pasoš — prelazni rok za stambene zgrade | do 04.08.2033 | ZPI 62/2023, čl. 84 |
| Ovlašćena organizacija za pasoš | najmanje 2 odgovorna inženjera EE; uslovi za 30 dana | Pravilnik o sertifikatu, čl. 5 |
| Energetski razredi | 8 (A+ do G); C = 100% | Pravilnik o sertifikatu, čl. 10 |
| Nova zgrada / postojeća posle radova | najmanje C / bolja za 1 razred | Pravilnik o sertifikatu, čl. 10 |
| Izuzetak od pasoša | neto površina ispod 50 m²; grejanje do +12 °C | Pravilnik o sertifikatu, čl. 7 |
| Pasivna zgrada | do 15 kWh/m² godišnje za grejanje | Pravilnik 61/2011 |
| Više energetskih zona | razlika temperature > 4 °C; > 10% površine druge namene | Pravilnik 61/2011 |
| Javne zgrade sa obavezom pasoša na vidnom mestu | korisna površina > 250 m² | Zakon 40/2021, čl. 35 |
| Kontrola sistema grejanja i klimatizacije | od 70 kW | Zakon 40/2021, čl. 39–42 |
| Mere EE: mala / velika ulaganja | otplata do 3 / preko 3 godine | vidi 4.8 |
| Topla voda; temperatura zimi / leti | 60 °C; 20 °C / oko 25 °C | vidi 4.8 |
| Kontrola PP uređaja (aparati, hidranti, dojava, gašenje, dim, gas) | 6 meseci | ZOP, čl. 44 |
| Aparati — kontrolno ispitivanje | najmanje svake 5. godine; posle 15 godina na 2 godine | Pravilnik 52/2015 |
| Dojava — provera korisnika / detaljan pregled | najduže 2 meseca / 5 godina | Pravilnik 87/93 |
| Hidrant — pritisak | min. 2,5 bar; max. 7 bar | Pravilnik 3/2018 |
| Hidrant — protok po visini | do 22 m 5 l/s; 22–40 m 7,5; 40–75 m 10; preko 75 m 12,5 l/s | Pravilnik 3/2018 |
| Ručni javljač požara | visina 1,5 m; razmak do 40 m unutra, 120 m spolja | vidi 5.5 |
| Zaštita od dima | prvih 100 minuta | vidi 5.5 |
| Agregat | izduv min. 20 m od objekta; gorivo max. 2.000 l | vidi 5.5 |
| Propan-butan u stanu | najviše 3 × 10 kg ili 2 × 15 kg | vidi 5.7 |
| Lož ulje | u stanu 2 × 25 l; posebna prostorija do 200 l | vidi 5.10 |
| Zid požarnog segmenta | 0,4 m iznad krova; otpornost 2–3 h; zgrade preko 50 m | vidi 5.10 |
| Skladište zapaljivog materijala | 6–7 m od zgrade, 3 m od međe | vidi 5.10 |
| Visoki objekat | najviši sprat ≥ 30 m | Pravilnik o visokim objektima, čl. 2 |
| Vežba evakuacije (visoki objekti) | najmanje jednom u 5 godina | Pravilnik o visokim objektima, čl. 80 |
| Aparat u visokom objektu | na najviše 20 m od svakog mesta | Pravilnik o visokim objektima, čl. 79 |
| Lice zaduženo za evakuaciju | jedno na 3–4 sprata | vidi 5.9 |
| Kazna — SZ (ZOP: pravila, plan evakuacije, održavanje) | 300.000–1.000.000 din | ZOP, čl. 82 |
| Čuvanje video snimaka | najmanje 30 dana | Zakon o privatnom obezbeđenju, čl. 32 |
| Skloništa — osposobljavanje u ratnoj opasnosti | 24 sata | Zakon 87/2018, čl. 61 |
| Sklonište — kapacitet (malo / srednje / veliko) | do 50 / do 200 / do 1.000 lica | vidi 5.14 |
| Sklonište — uslovi | do 27–32 °C; vlažnost do 90%; O₂ min. 18–20%; boravak min. 2 dana | vidi 5.14 |
| Zemljotres | 15–20 s do opasnih vibracija; najkritičnija 2–3 h posle | vidi 5.16 |
| Hitni brojevi | 192 policija, 193 vatrogasci, 194 hitna pomoć (112 u uspostavljanju) | Zakon 87/2018, čl. 99 |
Provera znanja
Pitanja za proveru
- Šta je održivi razvoj stanovanja i kakav je njegov status? — Unapređenje uslova stanovanja, očuvanje stambenog fonda, energetska efikasnost, racionalno korišćenje resursa i zaštita sredine; održavanje i upravljanje zgradama radi otklanjanja opasnosti je deo njega. Održivi razvoj stanovanja je javni interes.
- Koja je razlika između stambene zgrade, porodične kuće i stambeno-poslovne zgrade? — Stambena zgrada ima najmanje 3 stana, porodična kuća najviše 2, a stambeno-poslovna najmanje 1 stan i 1 poslovni prostor.
- Ko propisuje kućni red i kakav je odnos opštih pravila i kućnog reda zgrade? — Opšta pravila kućnog reda propisuje JLS (buka, delatnosti u zgradi); pravilima vlasnika može se doneti kućni red zgrade, ali ne suprotan opštim pravilima. Nadzor vrši komunalna inspekcija.
- Šta upravnik radi kad stanar prijavi buku? — Prijave o nepoštovanju kućnog reda i buci profesionalni upravnik prima 0–24 h i obaveštava nadležni organ (komunalnu inspekciju, komunalnu miliciju), odnosno zahteva mere.
- Koji podaci o zgradi se vode u Registru stambenih zajednica? — Godina izgradnje, broj posebnih delova, spratnost, liftovi, sklonište, krov, gromobran, daljinsko grejanje, energetski pasoš i razred, status kulturnog dobra i održavalac.
- Šta znači da je zgrada kulturno dobro za upravnika? — Radovi se izvode po uslovima i uz saglasnost zavoda za zaštitu spomenika; sanacija ne sme da ugrozi zaštitu; zgrada može biti izuzeta od energetskog pasoša; klima uređaji se sa uličnih fasada uklanjaju u kraćem roku (5 godina).
- Koji su vidovi održavanja zgrade? — Hitne intervencije, tekuće održavanje i investiciono održavanje; uz njih unapređenje svojstava zgrade.
- Koja je razlika između tekućeg i investicionog održavanja? — Tekuće sprečava i otklanja oštećenja od upotrebe (pregledi, popravke, preventiva) i čuva upotrebljivost; investiciono poboljšava uslove korišćenja zamenom elemenata boljim i trajnijim.
- Ko predlaže, a ko donosi program održavanja i na osnovu čega? — Predlaže upravnik, donosi skupština stambene zajednice, na osnovu Izveštaja o proveri stanja sa predlogom prioriteta.
- Šta sadrži program održavanja? — Popis proverenih elemenata, elemente koji se održavaju, plan sa dinamikom i rokovima, prioritete, procenu sredstava i izveštaj o održavanju u prethodnoj godini; posebno za tekuće i investiciono.
- Na koliko se proverava stanje lifta, krova i fasade? — Lift svake godine, krov na 3–4 godine, fasada na 5–7 godina (Pravilnik 54/2017, intervali u godinama).
- Koliko upravnik ima vremena za hitnu intervenciju i ko je plaća? — Odmah, najkasnije 48 sati od saznanja; plaća se iz sredstava SZ bez obzira na namenu; za propust upravnik odgovara za štetu.
- Navedite bar četiri hitne intervencije. — Oslobađanje ljudi iz lifta; zatvaranje vode kod pucanja cevi; obezbeđenje snabdevanja vodom i strujom; odgušenje kanalizacije; ograđivanje prostora ispod delova fasade i leđenica; preventivne mere protiv požara.
- U kom roku se izvode prioritetni radovi tekućeg održavanja i šta su primeri? — Bez odlaganja, najkasnije 30 dana od kvara; npr. skidanje opasnih delova fasade, popravka krova i oluka, ponovno puštanje lifta, popravka hidrofora, gromobrana, hidranata.
- Koji akt je potreban za tekuće, a koji za investiciono održavanje? — Za tekuće održavanje akt nije potreban; za investiciono održavanje, adaptaciju, sanaciju i energetsku sanaciju — rešenje po čl. 145 ZPI (5 radnih dana); za dogradnju i nadziđivanje — građevinska dozvola.
- Da li danas postoji lokacijska dozvola? — Ne; ukinuta je izmenama ZPI 2014. i zamenjena lokacijskim uslovima u objedinjenoj elektronskoj proceduri (CEOP).
- Nabrojte korake od ideje do upisa svojine. — Idejno rešenje, lokacijski uslovi, PGD, građevinska dozvola, PZI, prijava radova, izvođenje, tehnički pregled, PIO (ako ima odstupanja), upotrebna dozvola, upis u katastar.
- U kojim rokovima se izdaju građevinska i upotrebna dozvola? — U roku od 5 radnih dana.
- Šta se prilaže uz zahtev za upotrebnu dozvolu? — Izveštaj komisije za tehnički pregled, PIO ili izjava da nema odstupanja, specifikacija posebnih delova, geodetski elaborati, energetski pasoš ako je propisan, dokument o građevinskom otpadu.
- Kakve obaveze ima SZ kao investitor prema inspekciji rada? — Prijavu gradilišta (prethodnu najavu) najkasnije 15 dana pre početka, kada je obavezna; izvođač podnosi prijavu o početku rada najmanje 8 dana ranije; kod više izvođača — koordinatori i plan preventivnih mera.
- Šta predviđa Zakon o ozakonjenju kao ishod? — Samo ozakonjenje ili rušenje; objekti građeni posle 27.11.2015 ne mogu se ozakoniti; rešenje se donosi 8 dana od uplate takse.
- Koliko često se pregleda i održava lift po važećem propisu? — Redovni pregled imenovanog tela najmanje jednom godišnje, održavanje najmanje jednom mesečno, spasioci za najviše 60 minuta (Pravilnik o pregledima liftova u upotrebi 105/2024).
- Šta je katastar vodova (infrastrukture) i zašto je upravniku važan? — Registar podzemnih i nadzemnih instalacija i prava na njima; pre iskopa ili radova na priključcima pribavlja se plan da se ne oštete instalacije. Od izmena 2023. zove se katastar infrastrukture.
- Koje obaveze iz komunalnog reda ima zgrada? — Spoljni delovi i površina oko zgrade u urednom stanju; uklanjanje snega i leda sa trotoara do 5 m ispred zgrade; uklanjanje ledenica ili postavljanje upozorenja i zapreka.
- Da li je energetska efikasnost isto što i štednja? — Ne; štednja podrazumeva odricanje, a efikasnost isti učinak sa manje energije, bez narušavanja uslova života.
- Ko izdaje energetski pasoš i kako? — Ovlašćena organizacija sa najmanje dva licencirana odgovorna inženjera EE, posle energetskog pregleda i izveštaja, elektronski preko CREP-a; pasoš važi 10 godina.
- Koliko ima energetskih razreda i koji je minimum za novu zgradu? — 8 razreda, od A+ do G; nova zgrada najmanje C, a postojeća posle rekonstrukcije ili energetske sanacije mora biti bolja najmanje za jedan razred.
- Koja je razlika između elaborata EE i energetskog pasoša? — Elaborat (proračuni, tekst, crteži) ide uz PGD za građevinsku dozvolu; pasoš prikazuje svojstva i razred i ide uz upotrebnu dozvolu ili posle pregleda postojeće zgrade.
- Kako stambena zajednica može da finansira energetsku sanaciju? — Iz naknade vlasnika, kredita (uz zalaganje potraživanja), donacija i subvencija (javni pozivi), i ugovorom o energetskom učinku (ESCO), koji se otplaćuje iz ušteda (Zakon 40/2021).
- Navedite klase požara i šta se ne gasi vodom. — A čvrste, B tečne, C gasovi, D metali, F kuhinjska ulja i masti; vodom se ne gase zapaljive tečnosti (mlazom), metali, ulja i masti i uređaji pod naponom.
- Mora li stambena zgrada imati pravila zaštite od požara? — Da; Zakon o zaštiti od požara (čl. 28) obuhvata i stambene zgrade: pravila sadrže organizaciju i bezbednu evakuaciju i plan evakuacije sa uputstvima, istaknut na vidnom mestu.
- Koliko često se kontrolišu aparati i hidrantska mreža? — Na svakih 6 meseci, preko ovlašćenog pravnog lica; aparati se kontrolno ispituju najmanje svake 5. godine.
- Šta je visoki objekat i koja je posebna obaveza stanara? — Zgrada čiji je najviši sprat na 30 m ili više; vlasnici, odnosno SZ najmanje jednom u 5 godina organizuju vežbu evakuacije i upotrebe sredstava za gašenje.
- Koja su pravila za video nadzor u stambenoj zgradi? — Odluka skupštine o fizičko-tehničkom obezbeđenju; kamere na ulazu, u zajedničkim prostorijama, ispred lifta i sandučića, ali ne na ulazima u stanove i prozorima; obaveštenje; snimci najmanje 30 dana; uvid policiji na zahtev.
- Šta su skloništa i koja je obaveza u ratnoj opasnosti? — Prostorije za zaštitu stanovništva, samostalni deo zgrade, u miru dvojne namene bez narušavanja funkcije; u ratnoj opasnosti se prazne i osposobljavaju najkasnije za 24 sata (Zakon 87/2018).